BILANDŽIĆ ZA RTL o stanju u ukrajini / 'Nasilnu promjenu granica nitko neće priznati!'

Što mislite, hoće li Putin, osim na Krim, krenuti i na druge dijelove Ukrajine?

Ukrajina je posljednjih godina element strateške igre između Istoka i Zapada. Zapad ima utjecaj na zapadni dio Ukrajine, Ruska Federacija na istočni. Ono što je Ruskoj Federaciji dostatno za kontrolu tog područja je područje Krima gdje je locirana moćna ruska crnomorska flota i u ovom trenutku nema naznaka da bi Rusija krenula u bilo što drugo. Naravno to ovisi i o reakcijama Zapada, ali i o samoj situaciji unutar Ukrajine koja je nestabilna već pune 23 godine.

Ukrajina je članica NATO-ovog Partnerstva za mir. Što to znači, može li tražiti vojnu pomoć NATO-a?

Partnerstvo za mir je jedan okvirni program koji danas uključuje 22 države, koji podrazumijeva pomoć NATO-a uglavnom tranzicijskim bivšim komunističkim državama u pogledu reforme sigurnosnog sektora. Partnerstvo za mir nije članstvo u Savezu, prema najnovijim orijentacijama NATO-a to uključuje 1600 instrumenata različitih oblika suradnje, ali ono što je presudno to je članak 5. ugovora što je ključna komponenta kolektivne sigurnosti. Jedino države koje imaju puno članstvo u Savezu mogu se pozivati na taj članak. On nije primijenjiv na članice Partnerstva za mir.

Što Putina čini tako samouvjerenim da se usudi prkositi svima?

Putin je definitivno vratio Rusiju na svjetsku pozornicu, uspio je vratiti nacionalni ponos nakon procesa tekonizacije u Rusiji. Rusija je danas presudan faktor međunarodne sigurnosti, njega se apsolutno uvažava. Uostalom, Ruska Federacija i Putin su riješili i nedavnu sirijsku krizu da ne dođe do zapadne vojne intervencije i zasigurno taj jedan moćni položaj i vanjsko-politički uzlet Rusiji je nešto što Putinu daje za pravo da se tako ponaša. Nepobitni su ruski strateški interesi u Ukrajini, a postoji i jedna obveza, a to je Budimpeštanski sporazum iz 1994. u zamjenu za denuklearizaciju područja Ukrajine gdje su Britanija, SAD i Rusija potpisale zajednički sporazum o pružanju garancije sigurnosti ukrajinskoj državi.

Obama prijeti, koliko daleko mimo ekonomskih sankcija i izbacivanja iz G8 zapad zapravo može ići u kažnjavanju Putina?

Odnos zapada i Ruske federacije je presložen. Ukrajina sigurno jest jedna od prijepornih točaka, ali nije i točka zbog koje će se dodatno zaoštravati to strateško savezništvo gdje Amerika i Rusija, bez obzira na određene mjere redefinirane pozicije imaju odgovornost za međunarodnu sigurnost. Ovo su normalne političke izjave, iste su bile reakcije i od strane Rusije kada je SAD išao u protupravnu akciju u Iraku. Pa se nikakve sankcije nisu kasnije dogodile.

Što će Europi, pa tako i Hrvatskoj značiti ako Rusija prekine isporuku plina? Znači li to novu krizu?

To definitivno znači novu krizu. Imali smo već dva puta takve slučajeve, 2006. i 2009. godine, kada je prekinuta isporuka plina. Budući da je Ukrajina područje s kojeg se transportira 60 posto plina za zapadnu Europu, moguća je nova energetska kriza. Tu krizu će naravno uvjetovati daljnje ponašanje Europe prema Rusiji.

Bi li i u kojem uopće scenariju međunarodna zajednica prepustila Krim Rusiji?

Krim je već ruski, u pogledu stvarnog utjecaja. Ono što je moguće je pravno mijenjanje granice po standardima međunarodnog prava i samim dogovorom, nikakva nasilna promjena granica se ne priznaje. Je li moguće postići dogovor ovisi o nizu faktora. Ono što ide u prilog takvoj orijentaciji jest činjenica da Rusija zaista već upravlja tim područjem, a drugo je struktura stanovništva na Krimu, koje je dvije trećine rusko. Hoće li se ići u proces mijenjanja granica - to je neizvjesno.

Može li se potpirivanje secesionizma u Ukrajini obiti Rusiji o glavu? Može li se to obiti na problematičnijim područjima Federacije, poput Čečenije i Dagestana?

To je moguće iako se ruske operacije na području Čečenije i Dagestana unutarnjim političkim pitanjem. Ono što je bitno u tim djelovanjima je to da se Ruska federacija u tim aktivnostim koje naziva protuterorističkim operacijama poziva na Rezoluciju 13-73. 13-68, dakle rezolucijama koje su donesene nakon 11. rujna, prvi put jednoglasno, u okviru Vijeća sigurnosti i gdje se to ustvari na neki način tumači da je Rusija tada dala podršku Americi. To je okvir u kojem se različiti interesi štite pod istim paravanom. I to nema puno veze s ovim današnjim događajima.

Što mislite - hoće li Zapad biti jedinstven u odgovoru Rusiji?

Ukrajina je zaista žrtva velike igre i Zapada i Istoka, na razmeđu Euroazije. Zapad ni dosad nije bio jedinstven niti je ovog trenutka takav zbog različitih interesa i to je jedan od razloga zašto je ovakva situacija u Ukrajini. Nije za očekivati da će se postići jedinstvo ni u tom pogledu budućnosti.