U tijeku je kontroverzni referendum na Krimu. Zapad ne priznaje rezultate, Putin razmješta vojsku po Krimu, a Kijev uzvraća prijetnjama. Gost RTL-a Danas je europarlamentarac ToninoPicula koji je iznio svoje mišljenje na istočnu krizu.
Zadnji puta razgovarali smo kada ste bili u Kijevu kao član ad hoc skupine Europskog parlamenta - Januković je pobjegao, Timošenko je puštena iz zatvora - je li se Europska Unija nadala ovakvom raspletu situacije?
Ona je priželjkivala drugačiji scenarij, no jedan dobar dio
poznavatelja Europske unije je nakon summita u Vilniusu kada je
postalo potpuno jasno da Janukovič optira Ruskoj Federaciji, a ne
EU, znali su da je ovakav scenarij moguć.
Je li svijet na pragu rata? Što znači danas dogovoreno
petodnevno primirje između ruskih snaga na i ukrajinske vojske na
Krimu?
Rat ne mora biti sudbina svijeta zbog krimske krize. Ovog
trenutka se meni čini da se u pozadini ovih događaja koji s
pravom okupiraju svjetsku javnost ipak događa nešto što može biti
put prema postizanju kakvog takvog mira. Naime, ministri vanjskih
poslova velikih sila zagovaraju nekakvu vrstu provizorija u kojem
bi se trebalo pronaći nekakvo rješenje. Po meni, glavna priča se
vodi oko toga tko će kontrolirati glavne energetske pravce,
opskrbe naftom i plinom u prvoj polovici 21. stoljeća.
Putin ne odustaje od Krima. Ukrajina od svojeg
teritorija. Što preostaje međunarodnoj zajednici - šutjeti ili
reagirati? Bez obzira što se poduzme posljedice mogu biti
opasne.
Čuo sam više puta, ne samo od europskih političara koji trezveno
opisuju ovu situaciju, nego i od Ukrajinaca, da je za razliku od
EU i Bruxellesa, Putin od početka znao što hoće u Ukrajini, a da
se Zapad dugo tražio... I ova točka u kojoj se odvija referendum
na Krimu je na neki način i poziv Europskoj uniji da konsolidira
svoju istočnu politiku i nakon relativnog uspjeha summita u
Vilniusu prošle godine, napravi jedan trajni angažman Kijevom
kako bi doista tim ljudima jamčili postupno približavanje Uniji
28-ice.
Bi li međunarodna zajednica i u kojem scenariju
prepustila Krim Rusiji?
Mislim da će prihvatiti stanje na terenu, ali da će se Krimom
dogoditi ono što se već događalo diljem 'postsovjetskog'
prostora... To će biti zone koje će kontrolirati proruske snage.
Njih svijet nikada neće diplomatski priznati. Na kraju krajeva,
imamo takvu situaciju sa sjevernim Ciprom. Međutim, uvijek se
može nekakav modus operandi pronaći i s Moskvom, kako ovo doista
ne bi ekskaliralo u pravi rat.
Sve češće su usporedbe Krima i Kosova - mogu li se uopće
uspoređivati?
Samo djelomično. Za razliku od Kosova, što se tiče Krima, Rusija
je potpisala dva ključna dokumenta kojim je neposredno jamčila
potpuni teritorijalni suverenitet. To je sporazum iz Budimpešte
iz 1994. godine i bilateralni sporazum 1997. koji je ostavio
njezinu crnomorsku flotu u Odessi i u drugim ukrajinskim krimskim
lukama. S ovim referendumom, ona direktno krši tu vrstu
bilateralnih sporazuma. U slučaju Kosova, tako se nešto nije
događalo.
Hrvatska je mali igrač u pregovorima unutar Europske
unije. Ipak, kako će se ona postaviti?
U svakom slučaju, nema razloga da mi ne djelujemo izvan okvira
28-ice, pratit ćemo politiku Europske unije, međutim, treba reći
da i Hrvatska ima svoje separatne gospodarske interese, kako s
Ukrajinom, tako i s Rusijom. Umijeće je jedne razumne vanjske
politike da i u krizi osigura barem djelomičnu realizaciju
nacionalnih interesa. Hrvatska ih u Rusiji svakako ima, kao što
ima i u Ukrajini.
