Trenutačno pogoršanje vremena, koje su prognostičari ocijenili opasnim i izdali upozorenje javnosti, pripada klimatskim anomalijama koje će se sve češće ponavljati, smatraju stručnjaci.
Karaktriziraju ga lokalni pljuskovi, grmljavina, ponegdje i jače nevrijeme, koje je već zahvatilo Istru i premiješta se sredinom dana i poslijepodne na središnje i sjeverozapadne krajeve, a navečer i u noći zahvatit će Slavoniju.
"Ono će uvjetovati niže temperature od prosjeka do srijede, nakon čega možemo očekivati postupno smirivanje vremena i rast temepratura, ali ne posve stabilno vrijeme", rekla je prognostičarka DHMZ-a Nataša Strelec-Mahović.
"I ja sam se jutros zapitao koje je godišnje doba, a očekuju nas sve čudnije promjene", rekao je klimatolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Branko Grisogono.
"Kolovoz se očekuje topliji od prosjeka, ali to ne znači da možemo reći da će biti lijepo i sunčano", dodala je Nataša Strelec-Mahović i podsjetila na lipanj, koji je također bio topliji od prosjeka, ali je imao vruć početak i snažne kišne epizode.
Nagle i brze promjene
"Imat ćemo sve čudnija zbivanja s klimom jer smo definitivno ušli u zatopljenje, a u toplijem okolišu moguće je očekivati dinamičnije procese i veće razlike nego u hladnijem, gdje su svi procesi usporeni", objasnio je Branko Grisogono.
Nema nikave dvojbe da je riječ o zatopljenju i za tako nagle i brze promjene nemamo primjera u zadnjih pedeset tisuća godina.
"Ti su procesi prije bili prirodni i umjereniji, a sada prvi put imamo situaciju da porast uljičnog diokisa u atmosferi ide ispred temperature, što je znak da se ne radi samo o prirodnim promjenama", rekao je Grisogono.
Nekompetentna tumačenja
On je kritizirao medije koji daju prostor nekompetentnim tumačenjima da je riječ o posljedicama sasvim prirodnih pojava.
"Ti 'akademicima opće prakse' nemaju znanstvene radove niti su upućeni u ta zbivanja", istaknuo je.
"Jedini kompetentan je DHMZ, koji ima 18 doktora znanosti i već dugo šalje jasne signale da se s klimom zbivaju čudne stvari", ocijenio je Grisogiono i izrazio nezadovoljstvo reakcijama mjerodavnih uprava.
"Hrvatska očito zaostaje u mjerama adaptacije na klimatske promjene jer nije moguće primijetiti nikakve ativnosti na tom području. Čovjek iskonski ima potrebu promatrati prirodu i jako smo osjetljivi na pljuskove, poplave, suše, itd.", rekao je Grisogono i dodao da su znanstvenici njegove struke vrlo skeptični u zaključcima jer nastaju na temelju jako dugog statističkog niza.
"O znakovima klimatskim promjenama također mogu dosta reći one struke koje neposredno promatraju prirodu, kao što su agronomi i šumari", zaključio je Grisogono.
