Hrvatska se na europskom tržištu zadužila za novih milijardu i
pol eura, ovaj put po kamati od 3 posto.
Ulaganjem u hrvatske obveznice europski investitori Hrvatskoj su
posudili jednu i pol milijardu eura. Zanimljivo je kako je
prilikom ovog zaduženja ostvarena rekordno niska kamata od 3 do
3,1 posto, a do sada je bila oko 6 posto.
"Kao što znate, prije koju godinu smo se još zaduživali još za 5 ili 6 posto, ovo su uvjeti u kojima će Hrvatska pokušati zatvoriti stare dugove. Ovo je jedna dugročna obveznica koja će stvoriti manji pritisak na proračun, ali i da plaćamo manje kamate", kaže ministar financija Boris Lalovac.
Novac će Hrvatska vraćati u razdoblju od 10
godina, što također pokazuje povjerenje ulagača.
Niska kamata rezultat je visokelikvidnosti na tržištu (koja je nastala zbog
mjera za oporavak Europske centralne banke).
Hrvatski javni dug iznosi oko 274 milijarde kuna. Podijeli li ga se na 4 milijuna i 250 tisuća građana, proizlazi da je svaki stanovnik dužan nešto manje od 65 tisuća kuna. Iako pozdravljaju nisku kamatu ostvarenu ovaj put – analitičari kažu da se novi zaduženja mogu izbjeći samo na jedan način.
"Novo zaduženje ima alternativu jedino na način da se proda dio državne imovine i da se drastično smanje javni rashodi. U protivnom, uz ovakvu razinu javnih rashoda i daljnju nespremnost na privatizaciju, javni dug će i dalje rasti", kaže Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
A u tom slučaju, stari dugovi nastavljaju se krpati novim zaduženjima.
