udar na stranke, agencije, uprave / Lalovac sa Šprajcom u prvoj emisiji RTL Direkta o udaru Vlade na državne uhljebe

U prvoj emisiji RTL Direkta sa Zoranom Šprajcom u glavnoj ulozi, ministar financija je komentirao jesu li i na koji način, nakon građana, na udaru Vladinih mjera konačno i državni uhljebi

20.4.2015.
22:36
VOYO logo

Nakon što je danas Državni zavod za statistiku objavio da je deficit ili manjak sektora opće države u 2014. godini iznosio 8,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, dok je dug opće države dosegao 85 posto BDP-a ili 279,5 milijardi kuna, a ministri BrankoGrčić i BorisLalovac odmah nakon toga sazvali izvanrednu presicu kako bi pojasnili da u vrijeme krize "svi moramo na jednak način podijeliti teret", u prvoj emisiji RTLDirekta sa ZoranomŠprajcom u glavnoj ulozi, ministar financija je komentirao jesu li i na koji način, nakon građana, na udaru Vladinih mjera konačno i državni uhljebi.

Šprajc: Ministre, mnoge od ovih točaka na koje udarate su stranačka lena, agencije, uprave... Imate li vi potporu i stranke i premijera da se obračunate s njihovim troškovima?

Lalovac: Analize koje smo radili bile su prilično studiozne, ovo su vrlo konkretne i striktne mjere koje će ministarstvo financija već od sutra pratiti. Dat ćemo im i naloge, tri mjeseca da revidiraju svoje ugovore o najmu gdje su dosada bili. Imali ste dosad djelatnika koji je mogao imati i sobu od sto kvadrata i slične stvari... Uvest ćemo striktne mjere bez obzira što su oni dugi niz godina govorili da je to udar na njihovu neovisnost. Zbog toga se vjerojatno nije imalo dovoljno snage da se krene i u rezanje u njihovom dvorištu.

Šprajc: Iza ovoga stoji cijela Vlada?

Lalovac: Iza ovih rezova stoji sto posto cijela Vlada. Jasne su poruke i Bruxellesu da će Vlada ispuniti svoje obveze i što se tiče racionalizacije i učinkovitosti.

Šprajc: Velik udar bit će i na HŽ i Hrvatske autoceste, njihove plaće i radna mjesta. Bojite li se ovih sindikalnih prijetnji i eventualnog štrajka?

Lalovac: Dvanaest i pol milijardi radi centralna država deficit. Samo HŽ Infrastruktura radi 850 milijuna kuna deficita iz tekućeg poslovanja, a autoceste 200 milijuna kuna. Te dvije kompanije rade deficit od milijardu kuna. Ako sve to zbrojite, dođete do računice od 18 milijardi kuna. Samo neka odgovore kako smanjiti deficite. Što se tiče njihovih prava, ja u to ne ulazim, meni je samo bitno da smanjim deficit da možemo financirati državu.

Šprajc: Hoće li ići proces IPO-a za HAC-ONC privatizaciju?

Lalovac: To bi svakako utjecalo na smanjivanje javnog duga, odnosno rasterećenje i trošak kamata, ako budu preko 10, 11 milijardi kuna.

Šprajc: Najveći problem ovog deficita su kamate - oko 10 milijardi kuna država plaća samo kamate. Neki dan je guverner HNB-a upozorio građane da im rate kredita u budućnosti mogu samo rasti, ali taj rast kamata prvo će se odraziti na državu i kredite državi. Hoće li Hrvatska preživjeti taj udar?

Lalovac: Hrvatska će svakako preživjeti, ali ja još nisam dobio odgovor poslovne zajednice zašto kamate nisu padale kada je EURIBOR pet posto poena bio niži nego 2008. godine...

Šprajc: Kažu zato što je rastao na rizik države, za što ste vi krivi, odnosno Vlada...

Lalovac: Da, za to smo mi krivi. Država se sada duplo jeftinije zadužuje nego 2008. godine, danas se zadužujemo po dva posto... Moja osobna želja je da se hrvatski građanin zadužuje onoliko koliko i austrijski, talijanski ili njemački. Onda govorimo o jedinstvenom europskom tržištu i jedinstvenoj Europi.

Šprajc: Kako to osigurati? Bankari najavljuju rast kamata...

Lalovac: Ako bude potrebe, ponovno mijenjati zakone, a ja se nadam da neće biti. Svakako ćemo zaštititi građane, da to bude jedinstveno tržište za sve. Ja sam razgovarao s brojnim ministrima, pitao sam ih kako su oni rješavali te probleme pa su mi odgovorili kako njihovi građani imaju čak i negativne kamate. Nedavno je bilo čak i da banka plaća građanima.

Šprajc: Vi baš ne volite bankare?

Lalovac: Ja volim da se jednostavno i transparentno kaže građanima koliko su se zadužili, koji su njihovi uvjeti. Ne volim kada i kardinalu kažu da pazi šta govori, kao i ministru financija, to nije način komunikacije u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šprajc: Zašto nemate hrabrosti konačno uvesti porez na nekretnine? Dobiva se dojam da se time najviše štititi one koji najviše imaju, od banaka do bogatih rentijera s dvije tri ili više nekretnina...

Lalovac: Idemo prema tome, to će u budućem mandatu morati biti napravljeno, bez obzira na to koja će Vlada biti na vlasti, pogotovo kada govorimo o neiskorištenim nekretninama. Mislim da nas u idućem mandatu i u sljedećim godinama očekuje značajno oporezivanje bogatstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šprajc: Vaš šef premijer Zoran Milanović oduševljen je francuskim ekonomistom Tomasom Pikettyem, a ovaj je pak prilikom nedavnog boravka u Zagrebu ostao iznenađen da Hrvatska nema jedan od osnovnih poreza u Europi, a to je porez na nasljedstvo. Planirate li ga konačno uvesti?

Lalovac: Da, no mi ne bismo htjeli da se netko tko ima mali komadić zemlje ili neku ušteđevinu, proglasi bogatašem. To će se prije svega uvesti onim ljudima koji imaju keš, neko bogatstvo, i koji mogu unovčiti tu imovinu. Mi ćemo svakako otvoriti dijalog u tom kontekstu, i ukoliko postignemo jak konsenzus, jer znate da i unutar koalicije mora postojati jak konsenzus, onda će se moći krenuti s time.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šprajc: I nakon izmještanja HZZO-a iz državne riznice, zdravstvo je nastavilo gomilati dugove. Kako ocjenjujete taj potez koji će državu koštati 11 milijuna kuna?

Lalovac: Odluka o izdvajanju HZZO-a iz državne riznice za mene kao ministra financija nije bila racionalna, no s tim novcem i dugovima sada upravlja ministar Varga. A koliki su dugovi, to ćete morati pitati ministra Vargu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šprajc: Vratimo se na troškove državne administracije. Podržavate li vi preseljenje Ministarstva zaštite okoliša i njegovih agnecija u luksuzne urede Zagrebtowera, čiji će najam stajati više od 11 milijuna kuna godišnje u nečiji privatni džep?

Lalovac: Ja svakako ne podržavam ništa što nije racionalno, a on nas uvjerava da je to racionalan potez. Ukoliko će se uklopiti u novi model, onda u redu. Ukoliko ne bude, vjerojatno će morati tražiti drugi prostor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cijeli intervju s ministrom financija pogledajte u video prilogu!

Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
default_cta
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
default_cta
VOYO logo