PARIZ - U novom izdanju međunarodnog atlasa ugroženih jezika koje je u četvrtak predstavljeno u Parizu, UNESCO upozorava da je od 6.000 jezika u svijetu ugroženo njih 2.500.
"Smrt jezika istodobno znači i nestanak kulturnoga nasljeđa, od priča i legendi pa sve do poslovica i šala", istaknuo je direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura.
Autori novoga izdanja navode 200 jezika koji su izumrli tijekom tri posljednje generacije (60-70 godina), 538 jezika u kritičnom stanju, 502 u ozbiljnoj opasnosti, 623 u opasnosti te 607 "ranjivih".
Prvo izdanje Atlasa objavljeno je 1996. i u njemu je navedeno 600 ugroženih jezika, dok ih je u drugom izdanju pet godina kasnije bilo navedeno 900.
Taj porast ne podrazumijeva "pogoršanje stanja", navodi pomoćnica glavnog direktora UNESCO-a za kulturu Francoise Rivere i objašnjava da se njihova baza proširila, metodologija razvila te da bolje pokrivaju teren.
Najviše je jezika ugroženo u Indiji (196), Sjedinjenim Državama (192), Indoneziji (147), Kini (144), Meksiku (144) i Rusiji (136).
Australski lingvist Christopher Moseley, voditelj skupine od 25 znanstvenika primijetio je da je u zemljama u kojima vlada veća lingvistička raznolikost ugroženo više jezika.
Najčešći razlozi nestajanja jezika su ratovi i prisilno preseljenje naroda, kaže Moseley, dodajući da jezici nestaju i zato što emigranti svoj materinski jezik zamjenjuju jezikom zemlje u koju dolaze kako bi se bolje integrirali.
Kao najbolji način očuvanja jezika autori atlasa navode njegovo korištenje. "Najvažnije je vratiti ljudima osjećaj ponosa da govore nekim jezikom jer s jezikom nestaje čitav jedan svijet", tvrdi Francoise Rivere.
Na području Hrvatske tri su jezika navedena da su u "ozbiljnoj opasnosti". Riječ je o istriotskom i istrorumunjskom jeziku, kojima na području Istre govori tek nekoliko stotina ljudi te o jeziku Arbanasa u zadarskoj okolici.
