I prije posljednjeg vala požara opožareno je približno 5700 hektara, dok je broj požara na otvorenom bio 24 posto veći nego lani. Požara raslinja bilo je 40 posto više, a opožarena površina porasla je za čak 74 posto.

Nadležni tvrde da je protupožarni sustav spreman. Hrvatska raspolaže sa šest kanadera, šest Air Tractora i jednim helikopterom, a sve su letjelice na vrijeme servisirane i stavljene na raspolaganje. Ipak, zrakoplovi ne mogu letjeti noću ni u teškim vremenskim uvjetima, pa tada sav teret gašenja ostaje na vatrogascima na zemlji. Posebnu opasnost predstavljaju požari koji iz raslinja brzo prelaze prema naseljenim područjima.

Hrvatska vatrogasna zajednica broji više od 151.000 članova, među kojima je 3735 profesionalnih vatrogasaca u 74 javne postrojbe te gotovo 35.000 osposobljenih dobrovoljaca. Iako iz HVZ-a poručuju da je broj vatrogasaca dovoljan, u pojedinim smjenama dežura tek nekoliko ljudi, a brojni DVD-ovi ovise o skromnim proračunima svojih gradova i općina. Zbog toga neka društva teško podmiruju čak i osnovne troškove poput održavanja opreme, liječničkih pregleda ili registracije vozila.

Vatrogasci trenutačno raspolažu s više od 5200 vozila, čija je prosječna starost gotovo 15 godina, no dio postrojbi i dalje koristi znatno stariju mehanizaciju. Stanje bi trebala poboljšati nabava 78 novih vozila za šumske požare, dodatnih lakih vozila i autocisterni te više od 10.000 kompleta zaštitne opreme. Iako je državni proračun za vatrogastvo povećan na više od 79 milijuna eura, razlike među postrojbama i dalje su velike, pa pojedina dobrovoljna društva ostaju na rubu financijske održivosti.