Dermatologinja dr. Iva Blajić objašnjava da UVB zrake uzrokuju opekline i imaju kancerogeni učinak, dok UVA zrake prodiru dublje u kožu, potiču fotostarenje, bore i pigmentacijske promjene te također mogu pridonijeti razvoju raka kože. Zato pri kupnji treba birati proizvode koji štite i od UVA i od UVB zračenja.

SPF označava stupanj zaštite od UVB zraka, no broj na pakiranju ne raste proporcionalno razini zaštite. SPF 15 blokira oko 93 posto UVB zraka, SPF 30 oko 97 posto, a SPF 50 približno 98 posto. To znači da SPF 50 nije dvostruko jači od SPF-a 30, ali dodatni postotak zaštite može biti važan za djecu, osobe svijetle puti i očiju te sve koji lakše izgore ili imaju povećan rizik od oštećenja kože.

Najčešća pogreška je premala količina proizvoda. Kremu treba nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaska na sunce, a za tijelo prosječne odrasle osobe potrebno je oko 30 do 35 mililitara, odnosno jedna puna šaka. Za lice je dovoljno oko pola čajne žličice. Ako se nanese premalo kreme, stvarna zaštita može biti znatno niža od one navedene na pakiranju.

Zaštitu je potrebno obnavljati svaka dva sata te nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom, čak i kada je proizvod označen kao vodootporan. Stručnjaci naglašavaju da krema za sunčanje nije dozvola za cjelodnevno sunčanje jer nijedan SPF ne pruža stopostotnu zaštitu. Uz kremu se preporučuju zaštitna odjeća, šešir, sunčane naočale s UV zaštitom i boravak u hladu, osobito između 11 i 17 sati.

UV zračenje nije opasno samo ljeti ni samo za sunčanih dana. Lagani oblaci propuštaju više od 90 posto UV zračenja, a voda dodatno reflektira zrake i povećava izloženost kože. Poseban oprez potreban je kod djece jer su opekline u djetinjstvu povezane s većim rizikom od razvoja raka kože kasnije u životu. Bebe mlađe od šest mjeseci ne bi trebale biti izravno na suncu, a stariju djecu treba štititi odjećom, hladom i kremama s visokim faktorom.

Viša cijena kreme ne znači nužno i bolju zaštitu. Ako proizvod ima deklarirani SPF i registriran je, njegova osnovna zaštitna funkcija mora odgovarati navedenoj vrijednosti. Skuplji proizvodi mogu imati ugodniju teksturu, lakše se razmazivati ili sadržavati dodatne sastojke za njegu kože, ali to ne znači da bolje štite od UV zračenja. Isto vrijedi i za sprejeve, losione, kreme i fluide – učinkoviti su ako se nanose pravilno i u dovoljnoj količini.

Puder, tonirana krema ili drugi make-up proizvodi sa SPF-om mogu biti dodatni sloj zaštite, ali ne mogu zamijeniti klasičnu kremu za sunčanje jer se najčešće nanose u premaloj količini. Dermatolozi zato preporučuju da se najprije nanese krema sa zaštitnim faktorom, a tek potom dekorativna kozmetika.

Zaključak stručnjaka je jasan: najbolju zaštitu pruža kombinacija kvalitetnog SPF-a, pravilnog nanošenja, redovitog obnavljanja zaštite i odgovornog ponašanja na suncu.