Ostalo

Bitni su pravilan omjer i dodaci

Nekada skromna hrana, a danas dio moderne gastronomije. Palenta je izvor mnogih minerala i vitamina uključujući beta karoten i folnu kiselinu.

Press
12.02.2016 13:40

Palenta ili žganci, pura ili kačamak, proja ili cicvara... U Hrvatskoj je poznato više od tridesetak naziva za kukuruznu krupicu. Kako god je zvali u vašemu kraju, od pamtivijeka je bila osnovna namirnica na stolu, a pridavale su joj se čudotvorne moći jer se od nje postajalo jačim i pametnijim.

Grubo mljeveno kukuruzno brašno kuhano u vodi, odnosno palenta je od 15. stoljeća tradicionalno talijansko jelo. Kuha se iznad vatre, u bakrenim kotlićima zvanim "paiolo" i poslužuje vrlo rijetka, gotovo kao gusta juha. To je jelo i "naših starih" i to najčešće kao obrok na stolovima siromašnijih obitelji.

U Hrvatskom zagorju žganci se kuhaju s malo vode kako bi bili što tvrđi, a po želji im se dodaju mljeveni čvarci. U Dalmatinskoj zagori pura se jede umjesto kruha, uz kiseli kupus i suho meso. A u Istri i Dalmaciji palenta se jede kao prilog brudetima i divljači.

Ovisno o količini vode u kojoj se kuha, može biti rjeđa ili gušća. Najbolji omjer je jedna mjerica palente i tri iste mjerice vode, što su dobro zapamtili Katarina i Luka dok su showu Tri, dva, jedan – kuhaj!" pripremali istarski brudet u zadatku improvizacije.

Kolačići

Ova web-stranica koristi kolačiće. Kolačiće koristimo za pružanje boljeg korisničkog iskustva, lakšeg pregleda sadržaja, analize korištenja, sustava oglašavanja i funkcionalnosti. Klikom na "Slažem se" pristaješ na sve svrhe obrade. Pojedinačne namjene možeš odabrati i urediti klikom na "Saznaj više". Više o kolačićima možeš pročitatiovdje.

Ova web-stranica koristi kolačiće. Kolačiće koristimo za pružanje boljeg korisničkog iskustva, lakšeg pregleda sadržaja, analize korištenja, sustava oglašavanja i funkcionalnosti. Klikom na "Slažem se" pristaješ na sve svrhe obrade. Pojedinačne namjene možeš odabrati i urediti klikom na "Saznaj više". Više o kolačićima možeš pročitatiovdje.