Šuma je oduvijek bila izvor hranjivih namjernica – od divljači, do gljiva, bobičastih plodova i raznog aromatičnog bilja.

Postoji više vrsta divljači:

- dvopapkari od kojih se mogu konzumirati divlje svinje i jeleni (srne)
- zvijeri poput lasice ili jazavca koji rijetko ili nikada ne koriste za konzumaciju
- sitna divljač poput zečeva i puhova najčešća su vrsta mesa koja se koristi
- i pernata divljač poput prepelica, fazana i jarebica koje su često na meniju

Važno je divljač kupovati i koristiti iz kontroliranih uvjeta, te od provjerenih prodavača koji se ne bave krivolovom.

Gljive su iznimno podatne namjernice, koje ljudi često zaborave konzumirati jer nisu navikli na njihov okus. Na našim prostorima, ovisno o tipu šume, vremenu i dobu godine, beru se, prodaju i konzumiraju vrganji, tartufi, lisičike, razne pozice, krasnice, sunčanice, bukovače i brojne druge. Odlične su i za vegetarijance i vegane kojima. Važno je spomenuti da ukoliko niste iskusan berač gljiva, kupujete na tržnici ili kod provjerenih prodavača, kako ne bi došlo do trovanja.

Šumski plodovi su najkorištenija hrana iz ove skupine, a tu ima svega od šumskih malina, kupina, borovnica, brusnica i jagoda, do šipka, ili pak orašastih plodova poput lješnjaka i kestena.

Najzanimljiviji plodovi, koji kuharu ili kuharici daju najviše slobode su definitivno različite vrste samoniklog bilja . Među najpopularnijima su kopriva, vlasac, šparoge, sljez i cikorija – sve one jelima osiguravaju posebne i zanimljive okuse, koji će vas odmah podsjetiti na mir i spokoj koji pruža šuma.