Riječ hlap slavenskog je podrijetla, a znači težak momak koji vuče noge". To zaista podsjeća na ovog raka koji vuče plosnate štipaljke po dnu mora. Kod nas je poznat i kao lap, rarog, njakar, karlo, humer i ralog.

Ovaj rak može postići težinu do čak 9 kilograma i dužinu od jednog metra, a živi na obalama istočnog Atlantika, oko Azurskog otočja i Maroka. Ima ga i u zapadnom Sredozemlju uz Kretu te u dijelovima Crnog mora. Hlap živi i uz obale Jadrana, a s obzirom da bolje podnose niže temperature mora, puno su brojniji u sjevernom dijelu Jadrana, pogotovo uz obale Istre.

Hlapovi su teritorijalni rakovi koji brane svoje obitavalište. Žive ispod kamenja, na pjeskovitom i muljevitom dnu, a noću za punog mjeseca izlaze iz svojih rupa i kreću se po morskom dnu. Hrane se svime što mogu naći na morskom dnu, a glavna hrana su im ostale vrste rakova koje drobe svojim jakim klještima.

Ova morska delicija sprema se još od antičkih vremena i to na različite načine. Najpoznatiji način pripreme hlapa je na žaru. Repove marinirajte i ispecite na roštilju, te potom narežite na ploške i stavite ih na popečeni kruh. Od ostatka hlapa, kliješta, glave i tijela te rajčice možete napraviti ukusni umak koji ćete preliti preko repova. Hlap se može poslužiti i na salatu, gdje rakovo meso narežete na komadiće te pomiješate s uljem, mladim lukom, žličicom majoneze te zelenim kaparima i paprom i soli. Hlapa možete pripremiti i na buzaru sa špagetima ili na brudet.

Koji god način pripreme hlapa izabrali, zasigurno ćete uživati u ovoj cijenjenoj morskoj deliciji.

Dobar tek!