Iako je uvriježeno mišljenje da krumpir deblja, činjenica je da su sve vrste krumpira bogate ugljikohidratima, ali ne i kalorijama. Naime, 00 g sirovog krumpira sadrži 58 kcal, odnosno 100 g kuhanog oko 85 kcal. Batat je samo nešto malo kaloričniji – 90 kcal/100g kad ga kuhamo na pari, odnosno 103 kcal kad ga pečemo u pećnici, s korom i bez dodatka masti (slično kao što pečemo pole od krumpira).
Krumpir je najčešće konzumirano povrće na svijetu, a ipak većina nas razlikuje tek bijeli i crveni krumpir. Sadržaj škroba je od iznimne važnosti za kvalitetu krumpira i namjenu u kuhinji pa su primjerice vrste s većim udjelom škroba primjerene za pečenje, a one s nižim udjelom za kuhanje.
Najzastupljenije sorte krumpira u Hrvatskoj su:
- Bintje koje potječe iz Nizozemske, blagog je okusa, blijedožute kore i svijetložutog mesa primjeren za kuhanje, pečenje i prženje, posebice pommes fritesa i čipsa
- Jaerla ili mladi krumpir ima žutu pokožicu i svijetlo žuto meso, primjeren za kuhanje, pečenje, prženje i pirjanje, najbolje za složence i krumpir salate
- Cleopatra je rana sorta crvene pokožice i svijetložutog mesa, a primjeren je za kuhanje i pripremu na pari te za pripremu čipsa i pommes fritesa
- Monalisa je srednje rana sorta bijele pokožice i svijetložutog mesa koja dobro podnosi kuhanje zadržavajući svoju aromu, a može se i peći i pirjati, idealna za pripremu na lešo ili za salate
- Desire je srednje kasna sorta prepoznatljiva crvenoj pokožici (zbog čega slovi kao sinonim za crveni krumpir) i svijetložutim mesom, a krasi ga čvrsta struktura i kremasti okus zbog čega je idealan za pripremu pirea ili kao dodatak umacima.
- Asterix je kasna sorta crvene kore i žutog mesa s visoki udjelom škroba pa se najčešće koristi u industrijskoj pripremi pommesa fritesa te općenito u proizvodnji procesirane hrane
Među brojnim vrstama krumpira osobito valja izdvojiti domaći lički krumpir žute do smeđe ili crvenkaste boje kožice te svijetlo bijele do žute boja mesa, vrhunske kvalitete i visoke nutritivne vrijednosti pa je idealan za pripremu pola od krumpira ili se pak preporuča pripremiti ga kuhanog s ljuskom.
Batat je samo imenom slatki krumpir. Ova visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera) ima iznimno zanimljiv okus i bogata je mineralima i vitaminima. Bez masti je i kolesterola, što je vrlo važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žuči. Vrlo je korisna hrana za dijabetičare zbog niskoga glikemijskog indeksa, a odlična je i vrlo prihvatljiva hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pridonosi debljanju. Za jelo se batat može upotrijebiti i spremati kao krumpir; kuhan, pečen, pržen, pire i sl.