Za rast mu pogoduje prohladno vrijeme s mnogo vlage u tlu i zraku, no u našim ga je krajevima bolje uzgajati u jesen nego u proljeće. Kineski kupus niske je kalorijske vrijednosti i zasićenih masti, zbog čega ga dijetetičari naveliko preporučuju. Izdašan je izvor vitamina A, kalija i folne kiseline. Sadržava važne aminokiseline kao što je arginin i lizin te druge bjelančevine, ugljikohidrate u obliku jednostavnih šećera, karotin, vitamine B1, B2, B3 te niacin, a obiluje i mineralima: kalcijem, željezom, fosforom i fluorom. Bogato je i rastvorivim vlaknima koja smanjuju nivo štetnog kolesterola u krvi, te štiti od raka dojke i prostate.
Kinesko zelje ne zahtjeva puno termičke obrade, dovoljni su vruće ulje i malo začina. Okus mu je znatno blaži nego u ostalih zeljarica, ali kuhanjem mu se smanjuje prehrambena vrijednost pa je najbolje jesti svježe lišće. Razdvojene i dobro oprane listove pripremite kao salatu, kao što su to učinili i natjecatelji showa „Tri, dva, jedan – kuhaj!“ u sinoćnjoj epizodi, ili ih kratko prokuhajte i začinite maslacem, uljem ili poprženim krušnim mrvicama, a možete pripremiti i različite složence i druga jela s miješanim povrćem.
Ako vam je ostalo kineskog kupusa, odrežite mu korijen, a glavice ovijte folijom da ne uvenu. Tako ga možete čuvati nekoliko dana u hladioniku. Pofureno i ohlađeno lišće možete i zalediti u zamrzivaču.
