Prehrana čini potrebu svakog čovjeka zbog koje on u svoj organizam unosi hranu koja se potom, u procesu probave, u probavnom traktu prerađuje u energiju nama potrebnu za normalno funkcioniranje.

(FOTO: Pexels)

Bitno je u organizam dnevno unijeti dovoljnu količinu svih hranjivih tvari kako bi se tijelo održalo u zdravom stanju. Prehrana mora biti raznolika što znači da mora sadržavati vitamine, minerale, ugljikohidrate, masti i bjelančevine.

Tradicionalna prehrana preporučuje tri obroka dnevno - doručak, ručak i večeru, iako kroz razne vrste dijeta, nastalo je i mnogo oblika hranjenja tijekom dana.

Često se preporučuje da ukupna količina masti u prehrani ne bi trebala biti veća od trideset posto ukupnog energetskog unosa kako bi se spriječilo debljanje. Uz to, preporučuje se unos složenih ugljikohidrata u energetskoj vrijednosti od pedeset do šezdeset posto, što zdrave odrasle osobe mogu ostvariti s dva do tri komada voća ili sirovog povrća te oko 150 do 200 grama žitarica od čega većina cjelovitih žitarica.

Hrvatske prehrambene smjernice sadrže sljedeće poruke:

- Nemojte jesti previše hrane.

- Jedite cjelovite žitarice i njihove proizvode.

- Jedite pet ili više porcija voća i povrća dnevno.

- Odaberite nemasno meso (npr. perad, kunić) i ribu radije nego crveno meso.

- Uključite u svoju dnevnu prehranu visokokvalitetna biljna ulja kao što su maslinovo ulje te ulje sjemenki bundeve.

- Ograničite unos slatkiša, zamijenite ih sorašastim i suhim voćem.

- Ograničite unos masti i soli.

- Rasporedite dnevni unos hrane u pet ili šest manjih obroka: doručak, međuobrok, ručak, popodnevni međuobrok i večera.

- Doručak je najvažniji obrok.

- Grickalice treba birati pažljivo – dajte prednost svježem i suhom voću, orašastim plodovima i fermentiranim mliječnim proizvodima, piše Školica pravilne prehrane .