Jaje je oduvijek u brojnim kulturama bilo simbol novog života. Tako se i na našim krajevima jaje povezuje s religijom i Uskrsom, ali i buđenjem prirode, te početkom proljeća.

Iako tradicija bojanja jaja seže daleko u hrvatsku prošlost, važno je znati da svki dio naše zemlje ima neki svoj zanimljiv običaj – primjerice, djevojke u Podravini bi poklonjene pisanice stavile na prozore, kako bi se pohvalile da imaju udvarača.

Postoje razni načini bojenja pisanica – tradicionalno su se koristile prirodne boje dobivene iz ljuske luka, hrastovekore, crvenogradičaili špinata. Svaka boja predstavlja neke vrijednosti, poput zdravlja, plodnosti, obilja, mudrosti, snage i znanja. Iako danas postoje mnoge umjetne boje i bojila, tradicionalni načini ukrašavanja pisanica nisu izumrli – dapače, domaćice im se sve češćevraćaju!

Tako valja spomenuti i običaj penganja koji je specifičan za Dubrovnik – jaja se sakupljaju kuhaju, te ukrašavaju voskom, a zatim se ponovno kratko kuhaju kako bi poprimila boju. Vosak se struže, a ispod njega ostaju prekrasni uzorci, takozvane primorske mustre.

Pisanice, osim što upotpunjuju blagdanski stol, te imaju visoke prehrambene i energetske vrijednosti, postaju prava mala umjetnička dijela koja se zatim poklanjaju najdražima.

Tipično se rade od kokošjih, ali ponekad mogu i od guščjih jaja. Kako bilo, pisanice su pravi znak dobre trpeze, zdravlja i lijepog vremena.