Pitate se kako to moguće? Prilično jednostavno – da nije bilo ukiseljenog kupusa , brojni istraživači ne bi mogli preživjeti daleka prekomorska putovanja koja su trajala i po nekoliko mjeseci. Zbog nedostatkaminerala, posebice vitamina C , lako su obolijevali, gubili zube i kosu uslijed avitaminoze i skorbuta. No, zalihama kupusa u octu i morskoj vodi uspjeli su dobivati potrebne količine hranjivih tvari.

Na taj način kupus, ili zelje, kiselili su još i stari Rimljani, koji su bili jedan od prvih naroda koji je tako konzervirao prehrambene namjernice, a dokazi su glinene amfore i ćupovi u kojima su nađeni ostatci ovog povrća.

U kombinaciji s octom, kupus je izuzetno zdrava namjernica, ali i sam po sebi sadrži visoke količine kalija, fosfora, kalcija, željeza, bakra, vitamina E, K i B, karotena te magnezija. Europski narodi u doba neimaštine teoretski su živjeli na kupusu pripremljenog uz repu ili grah - bio je jeftin, nije ga bilo teško uzgajati, a istovremeno je bio izdašan i hranjiv.

Danas se tradicionalno priprema zimi uz kobasice ili krvavice, kao čušpajz, a svježi ili ukiseljeni se poslužuje kao salata. Savršeno mu odgovaraju arome papra u zrnu, kima, klinčića ili kumina, a poznat je po pozitivnim utjecajima na reumu, upale grla, probavni sustav i općenito na imunitet. Za one koji malo pretjeraju s alkoholom za vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika, pružit će potporu u liječenju mamurluka, a blagotvoran je i za otvorene rane.

I jedan savjet za kraj:

Chef i član žirija, Mate Janković, savjetuje da kod pripreme dinstanog zelja pripazite na debljinu izrezanih dijelova listova.
"Ne postoji ništa gore od krupno rezanog zelja. Možda se neki neće složiti sa mnom, al baš me briga za to! Ljepše je kad jedeš tanje trakice zelja..."