A kako se to zove?

Zaimača, šeflja ili karciol? Svejedno je, svi je koristimo!

Narječja su veliko bogatstvo hrvatskoga jezika. Da je to istina, dokazuje samo jedna stvar koju koristimo svakodnevno u našim kuhinjama, bilo da smo u Dubrovniku, Omišu, Umagu, Varaždinu, Bjelovari ili Županji. Dame i gospodo, upoznajte kulinarski predmet koji im preko četrdeset različitih naziva!

Image
Press/ 13.2.2016. u 14:25

Hrvatska književna riječ za kulinarski predmet kojim se grabi juha je zaimača. Nastala je od glagola zaimati, odnosno zahvaćati tekućinu, grabiti. Međutim, svega nekolicina hrvatskih građana koristi tu riječ.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj koriste se izrazi šeflja, šefarka, šeflenka, šefla, šafarka, šieflja, ševlja, šerfa i šefrka, dok u istočnom dijelu možete ćuti kutljača, kutlača, kutlač, kutalj, kalača, juharnik, jušnjača, supjera, sevarka, grabilica, grabača, grabljača, zagrabljača…

Kaciola, kacjol, kaciol, karciola, karcivola, kačola, kacivola, kačica, kevcij, kevcija i kutal upotrebljavaju se u dalmatinskoj zagori, Dalmaciji, na području Dubrovnika i na otocima, a palj, paljak, pajek, paj, pajić, puljača ili puljačica u Gorskom kotaru, Kvarneru i Istri.

U pravu su oni koji kažu da bi se hrvatska kultura s pravom mogla nazivati juhocentričnom kada bi se u obzir uzeo samo odnos govornikâ hrvatskoga jezika prema dijalektalnim nazivima za ovaj kuhinjski pribor.

Press/ 13.2.2016. u 14:25

Više s weba

Pročitajte još

Image
IZNIMNO KORISNA NAMIRNICA

Kuhanje ječma: Kako pravilno skuhati ječam?

Više s weba