Prepelice su bile česte namirnice na tanjurima naših baka, pogotovo u ruralnim dijelovima Lijepe naše. Stanovnici mnogih sela prehranjivali su se, između ostalog, i ulovljenom divljači i pticama poput prepelica. No danas se samo rijetki požele mesa ovih, kako Tomislav Špiček kaže, nježnih ptica.
Mnogi ljudi imaju prepelice kao kućne ljubimce jer se lako održavaju, a bave se i uzgojem jer je prepeličje meso velika delikatesa. Prepelica se u tehničkom smislu odlikuje prilično nemasnimmesom. Najčešće se koristi u malteškoj, indijskoj i portugalskoj kuhinji.
U gastronomiji su vrlo cijenjena i prepeličja jaja koja se često prodaju u prodavaonicama. Manja su od kokošjih, ali imaju sličan okus. Međutim, ono što je najvažnije, prepeličja jaja imaju manje kolesterola od kokošjih.
Brojna ispitivanja i pokusi znanstvenika u Japanu, Kini, Rusiji, Poljskoj, Češkoj i Engleskoj potvrdila su opravdanost upotrebe jaja japanskih prepelica kao pomoćnog ljekovitog sredstva kod liječenja mnogih bolesti. U odnosu na kokošja jaja, sadržavaju pet puta više fosfora i kalija, sedam puta više željeza i deset puta više vitamina skupine B, te znatne količine vitamina A i određene aminokiseline koje potiču rad živčanog sustava.
Iako prepeličje jaje sadržava samo 15 kalorija, predstavlja pravu energetskubombu i preporučuje se djeci u razvoju, rekonvalescentima, športašima, ali i zdravima kao preventiva.
