Sve o našem kulinarskom showu možete saznati na internetskoj stranici 321.rtl.hr

Prošlo je tri tjedna od početka emitiranja, a natjecatelji i gledatelji već su shvatili tko je dobar, a tko strog član žirija u Tri, dva, jedan – kuhaj" . Oboje natjecateljima daju konstruktivne kritike na račun njihovih izvedbi tradicionalnih jela, no ipak se čini da je Tomislav Špiček malo strožiji prema natjecateljima nego Željka Klemenčić. Međutim, i Tomislav i Željka su odlični mentori, vrlo rado prenose natjecateljima svoje dugogodišnje kulinarsko znanje, te su nepresušni izvor savjeta. Njih dvoje i gostujući suci vrlo rado podijele svoja iskustva s natjecateljima, čak i u pauzama snimanja, na hodnicima studija u Jadran filmu.

Pojedini natjecatelji htjeli su prevariti njihove iskusne nepce, no ubrzo su shvatili koliko je teško poigrati se s njihovim iskustvom. Tako su u nekoliko navrata pitali natjecatelje zašto su za pojedina jela naručili crno vino, rakiju, jaja, ili korjenasto povrće koji se inače ne nalaze u tradicionalnim receptima. Nakon toga, natjecatelji su odlučili promijeniti recepte i izbaciti pojedine namirnice tako što su ih ili popili ili pojeli.

Posljednja u nizu bila je Anka, koja je u svojeg tenfanog piceka pirjala i korabu.

"Ja kad vidim korabu, mene to na Kotoribu podsjeća", našali se Tomislav, aludirajući da korabi u ovom receptu nema mjesta.

"Znaš kaj, sad sam već treći dan tu, pa sam malo već upozal kandidate i gledal kak su kuhali. Pa sam sad i ja malo zaviril u Internet i našel sam isto te recepte u kojima se koristi korabica. Ne znam... Moja baka nigdar nije to koristila. Al, bumo vidli, možda bu tebi ispala dobra.", pokušavao je ublažiti situaciju gostujući sudac, Raul Lajtman.

"Ja sam naručila korabicu, ali je neću staviti unutra. Samo je grickam onako, usput...", spretno se snašla Anka.

"Ah, kakav dobar izgovor! Onda je daj i meni malo... Joj joj joj! Si ti sad to skužil? I papriku grickate?", našalio se Raul.

U tjedno Podravine i Međimurja žiri je podijelio najviše savjeta kod izrade ričeta, pretepene juhe, temfanog piceka i vanjkuša. Koji su to zlata vrijedni savjeti žirija showa Tri, dva, jedan – kuhaj" pogledajte u nastavku:

Jačmik varivo

Kao i grah, ječam je potrebno namakati večer prije. Prilikom kuhanja mora se paziti da se ne prekuha, a ako se kuha odvojeno, treba ga na vrijeme dodati varivu jer u protivnom gubi poželjnu sluzavost. Grah i dimljeno meso dobro je prokuhati zajedno. Prvu vodu nakon prokuhavanja potrebno je baciti, a poželjna gustoća ovog jela dolazi iz sluzi ječma. S obzirom da grahoricama treba više vremena da se skuhaju, poželjno ih je posoliti naknadno, nakon prokuhavanja. Zaprška i krumpir za zgušnjavanje su suvišni, a kod začina je potrebno samo malo češnjaka,crvenog luka, malo lovorovog lista, papra, žute mrkve i slatke crvene paprike.

Vanjkuši (valjkuši ili jastučići)

Vanjkuši su staro graničarska delicija za nepce. Rade se od valjanog tijesta s nadjevom/punjenjem po želji. Mogu biti slani i slatki, a u najčešćim varijantama nadjev je svježi kravlji sir s dodatkom kukuruznog brašna. U moslavačkoj kuhinji, valjkuši se pune pohanim lukom,špekom i sirom. Samo pečeni, mogu se jesti kao grickalice, a ako ih se još i pofuri i začini uljem od pečenja, postaju dobar prilog svakom jelu.

Pretepena juha od graha

Ime juhe dolazi od izraza pretep ili pritep, odnosno od načina zgnjušavanja brašna bilo s mlijekom ili kiselim vrhnjem, a koje se dodaje na kraju jela. Kako se u juhi ne bi stvorile grudice, prvo u juhu treba dodati kiselo vrhnje, a zatim brašno koje se prvotno izmutilo u malo vode. Pretep se samo dodaje jelu, ali se ne kuha dalje. Samu juhu najbolje je raditi s mladim grahom, koji ne treba namakati, a vodu u kojoj se kuha nikako ne treba soliti jer grahoricama zbog toga puca opna. Pretepeni grah i pretepena juha najpoznatija su jela Međimurja. U pretepenu juhu od graha od začina se stavlja malo crvene paprike, lovorov list i papar u zrnu. Dimljeno meso je dobro došlo, ali nije nužno... Pretepena juha se može jesti i hladna, ali ne direktno iz frižidera.

Trganci s vrhnjem i slaninama

Tijesto za trgance radi se samo od brašna, vode i soli, dok je jaje bolje izbjeći jer tjestenina bez jaja bolje otpušta škrob. Tijesto se mora razvaljati na široku površinu, pa se rukama trgaju komadići veličine 3-4 cm. Kuhano tijesto ne smije se jako ocjediti, već se direktno iz vode baci u tavu u kojoj se slanina (kosana svinjsku mast) ispržila so smeđe boje. Kako se masnoća ne bi odvojila od bjelančevine, bitno je ne do kraja ocjediti vodu iz trganaca jer je upravo ta voda bitna kod zgušnjavanja vrhnja, kojeg dodajemo u posljednjoj fazi. Poželjno je da se od vrhnja dobije kremasti umak.

Temfani picek s krumpirima

Za temfanog piceka potrebno je meso najprije malo zapeći malo na tavi, da svi sokovi ostanu unutra, što presudno utječe na kasniji okus jela. Potom pirjamo piletinu sa samo pola glavice luka, kako slatkoća iz luka ne bi zatomila kiseline iz vrhnja. Pri kraju pripreme možemo po želji dodati lovorov list, slatku papriku, te na samom kraju i malo alkoholnog octa.

Međimurska gibanica

Ova slastica s četiri nadjeva nikog ne ostavlja ravnodušnim. Vučeno tijesto mora se prosušiti i izrezati na veličinu posude. Uobičajeno, na prvi sloj ide mak, no neki stavljaju orah kako bi se gibanica čula pod zubima" ili da ne bude gnjecava". Zatim slijede dva sloja tijesta sa sirom između, te se prskaju s maslacem, a u zadnjem sloju je jabuka. Gibanica se peče prelivena maslacem, dok se kod 70% završetka kolača na njega stavlja vrhnje s jajem. Ta smjesa mora ući u sve slojeve kako bi se dobila sočnost kolača. U starim receptima uz mak su se dodavale prepržene pšenične klice kako kolač ne bi bio previše intenzivan. Bitno je ne peći gibanicu na visokoj temperaturi kako se sir ne bi izgrudvao i pustio svoje sokove, već peći na 150-160C.

Raca (patka) i heljda

Tijekom pečenja patku se podlijeva jušnim dijelom pečenja i svinjskom masti. Peče se prvo na visokoj temperaturi, a nakon toga na nižoj i to 2-2,5 sata uz stalno podlijevanje. Mast koja ostaje nakon pečenja obavezno se čuva, jer je odličan dodatak krumpiru i drugim jelima.

Heljda ili hajdinska kaša koristi se u obliku cjelovitog zrna, kaše ili brašna. Heljda nema glutena pa joj popularnost u modernoj prehrani raste. Heljda potječe iz Azije, a bogata je vitaminima B1 i B2, mineralima i flavonoidima. Sadrži osam esencijalnih aminokiselina, smanjuje razinu šećera u krvi, smanjuje tlak i kolesterol.

Sve o našem kulinarskom showu možete saznati na internetskoj stranici 321.rtl.hr , a pratite nas i na Facebook stranici te Twitteru .