1. Prije bojanja tkaninu je potrebno pripremiti da bi se boja bolje primila te kako bi se produljilo njezino trajanje i kvaliteta. Fiksativ boje može biti od soli ( šalice soli na 8 šalica hladne vode) ili od octa (hladna voda i ocat u omjeru 4:1). U odabranu mješavinu potrebno je namočiti tkaninu, pa pustiti da odstoji oko sat vremena, a potom isprati hladnom vodom sve dok voda ne bude čista.

2. Isjeckati biljni materijal na komadiće i staviti ga u veću posudu koja može na vatru. Ovisno o veličini onoga što se boji, treba udvostručiti količinu vode u odnosu na biljni materijal. Voda treba zakuhati, a biljni materijal kuhati oko sat vremena, odnosno dok ne dobijete željenu boju.

3. Potom se biljni materijal procijedi i u obojenu se tekućinu uroni tkanina. Tkanina se kuha na laganoj vatri oko sat vremena ili dulje, uz povremeno miješanje. Potrebno je provjeravati tkaninu dok se ne dobije željena boja i treba imati na umu da će osušena tkanina biti svjetlije nijanse. Ako se tkanina boji u tamnije tonove, tkanina se može ostaviti da se namače tijekom noći (što se dulje namače, boja će biti intenzivnija).

4. Kada tkanina poprimi željenu nijansu, treba ju oprati u hladnoj vodi, a potom uobičajeno osušiti. Višak boje će se odmah isprati.

Izvori boja bili su:

Žuta: latice suncokreta, maslačka, nevena, podbjela, kora naranče i limuna.

Narančasta: mrkva, kora žutog luka.

Zelena: artičoka, špinat, metvica, list koprive, list breskve.

Smeđa: korijen maslačka, kora hrasta, ljuska oraha, cikla.

Ružičasta: bobičasto voće, trešnje, latice ružičaste i crvene ruže.

Crvenoljubičasta: borovnica, kora crvenog luka, crveni kupus.

Plava: indigo, crveni kupus, crveni dud, crno grožđe.

Sivocrna: kupina, korijen irisa, rogač.