Stare mumificirane kosti deva pronađene u kanadskoj tundri potvrđuju da su se te životinje, koje se danas poistovjećuje s pustinjskim pijeskom Afrike, zapravo razvile na rubnim šumskim područjima kanadskog Arktika i živjele tamo prije više milijuna godina.

Prije oko 3,5 milijuna godina fjord Strathcona na obali Ellesmerskog otoka više je ličio na šumu na sjeveru kontinenta nego na arktički krajobraz, kaže paleobiologinja Natalia Rybczynski iz kanadskog muzeja za prirodu u Ottawi.

"Prevladavali su ariši uz mnogo močvara i treseta" kaže Rybczynski voditeljica istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Communications.

Nalazišta fosilnih ostataka u Kanadi otkrila su ostatke drevnih medvjeda, konja, jelena, jazavaca i žaba. Prosječna godišnja temperatura je u njihovo vrijeme bila oko nule.

"Da ste tamo stajali i promatrali deve imali biste dojam crnogoričnih šuma", kaže Rybczynski i dodaje da je arktička deva bila 30 posto veća od današnjih deva i najvjerojatnije se radilo o jednogrboj devi.

Iako deva danas ima samo u Africi i Aziji znanstvenici već dugo vjeruju da su potekle iz Sjeverne Amerike. Već su ranije ostaci deva pronađeni na zapadu Kanade u Yukonu.

Najnoviji ostaci koje čini 30-ak kostiju i dijelova kostiju pronađeni su u pijesku i šljunku kanadske tundre i mumificirani su ali ne i fosilizirani. Unatoč njihovoj starosti sačuvani su sitni fragmenti kolagena unutar njih. Analiza tih proteina nije samo dokazala da se radi o devama nego da je riječ o vrsti deva koja je genetski puno bliža današnjim devama nego yukonskoj devi.

Pronađena vrsta deve vjerojatno je ona koja je prešla Beringov prolaz i kolonizirala pustinje.