Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
nejasna sudbina nebeskog tijela

Je li 'bosanski' meteorit pao u Slavoniju ili je izgorio u atmosferi?

Osim navodne fotografije, ne postoji nikakav dokaz o padu meteorita u Slavoniju. Štoviše, neki stručnjaci vjeruju kako se meteorit raspao u atmosferi.

Image
Foto: RTL
RTL/Hina/ 24.9.2014. u 8:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Stručnjaci još ne mogu odgovoriti je li plamteća kugla koja je prije tjedan dana nadletjela bosansko-hercegovačko nebo pala negdje u Slavoniju, premda s terena dobivaju indicije da je metorit možda završio ondje.

U Astronomskom društvu Orion iz Sarajeva izjavili su Hini da su u kontaktu s beračem gljiva iz Slavonije koji se ne želi javno pokazati, a koji je navodno pronašao meteorit i poslalo njegovu fotografiju Orionu.

"Osim te fotografije, još nemamo nikakve dokaze o postojanju meteorita. Predmet na slici sličan je meteoritu, premda za to postoje sumnje zbog žućkasto-narančaste boje na nekim dijelovima koja podsjeća na hrđu ili možda na blato", kaže Muhamed Muminović iz Oriona.

"Svjež željezni meteorit ne može biti hrđav", dodao je Muminović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Željko Andreić iz Hrvatske meteorske mreže, međutim, sumnja da je meteorit, koji su prije deset noći pratili entuzijasti iz Oriona i koji se nakon toga raspao na pet dijelova, uopće pao na tlo.

"Po snimkama naše mreže, malo je vjerojatno da je taj meteor pao na tlo, nego je vjerojatnije da je izgorio. Nije nemoguće da je čovjek našao neki stariji meteorit", kaže Andreić.

Upravo se čita

Image
Večera za 5 na selu

Dubravko iznenadio goste: 'Spavao sam s više od tisuću žena, moguće da imam puno potomaka po zemaljskoj kugli'

"Po fotografiji koju su objavili mediji teško je reći je li riječ o meteoritu. Da bi se to utvrdilo, potreban je ozbiljan stručni pregled, koji ponekad traje godinama", dodao je.

Primjerice Križevački meteorit, koji je pao 5. veljače 2011. i nađen je samo nekoliko dana nakon toga, tek je prije nekoliko tjedana upisan u svjetsku bazu meteorita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Muminović kaže da osoba koja je navodno došla u posjed 'meteorita' ne želi komunicirati s medijima te da je javila da će ga za sada zadržati za sebe.

Muminović ističe kao je taj meteorit bio najsjajniji od 14.792 meteorita koje su zapazili u protekle dvije godine te priželjkuje njegov pronalazak jer bi on potvrdio rad meteorske mreže.

Koliko košta meteorit?

Što se tiče njegove prodaje, bez potvrde da je doista riječ o meteoritu, ozbiljni kupci neće ni razgovarati.

"Za analizu je potrebno odrezati komadić meteorita i na njemu napraviti potrebne analize, a pronalazači su obično nepovjerljivi i ne žele dati svoj nalaz iz ruke", obrazlaže Andreić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Cijene meteorita nisu posebno stimulativne da bi ga se tako skrivalo. Kreću se od pola eura po gramu za obične meteorite – nedavno je Andreićev kolega kupio u Austriji komadić meteorita za 15 eura – do znatno više za rijetke meteorite.

"Pritom, u mnogo zemalja takva je trgovina i ilegalna. Što se naših zakona tiče, svatko ima drukčije mišljenje, dakle nejasno je", kaže Andreić.

Hrvatska ima dosad tri priznata meteorita

Meteorit je komad stijene ili željeza koji je iz svemira pao na površinu Zemlje. Kreću se Sunčevim sustavom i ponekad mogu biti stariji od nastanka Zemlje, dakle 4,6 milijarda godina.

Na svijetu je dokumentirano više od 38.660 nalaza meteorita. Pad nekih od njih stvorio je goleme kratere, pa i utjecao na tijek života na Zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Hrvatska ima dosad tri priznata meteorita, ali je prvi ikad dokumentirani Hrašćanski meteorit, koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina u Hrvatskom zagorju, pa je povijest istraživanja meteorita bitno povezana s tlom Hrvatske.

Toga su dana na polje u selu Domovcu pala dva meteorita, od 39,76 i 8,96 kg. Veći se danas čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču, a jednoga su Hrašćinjani raskomadali i prekovali u čavle. Tada se prvi ustanovilo da "kamenje može padati s neba", kažu povijesni pregledi.

Hrvatska meteorska mreža, koja baštini tradiciju Hrašćanskoga meteorita, zapravo je udruga zainteresiranih skupina entuzijasta bez ozbiljne pomoći države, kaže Andreić, inače izvanredni profesor i predstojnik Zavoda za matematiku, informatiku i nacrtnu geometriju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Organizirani su oko dvadesetak malo prilagođenih nadzornih kamera, kojima diljem Hrvatske snimaju noćne aktivnosti meteorita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
HUMANITARNI KALENDAR

Gole djevojke iz susjedstva naljutile sugrađane

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba