Mali tiranosaur prije 70 milijuna godina vladao je ledenim Arktikom i hranio se drugim dinosaurima, prema znanstvenom radu objavljenom u srijedu o novim vrstama otkrivenim zahvaljujući fosilnim ostacima kostiju lubanje pronađenih na Aljaski.

Znanstvenici su žestokog stvora nazvali "polarnim gušterom" ili Nanuqsaurusom hoglundijem i kažu da je bio visok poput današnjeg čovjeka, ali upola manji od bliskog srodnika T. rexa "kralja guštera".

Znanstvenici Anthony Fiorillo i Ronald Tykoski iz teksaškog Perot muzeja prirode i znanosti opisali su nekoliko kostiju lubanje i zubi u časopisu PLoS ONE i zaključili da je za ono doba minijaturni stvor morao imati snažan osjet njuha i vid kako bi u dugim polarnim sniježnim noćima mogao loviti plijen.

"Morali su se nekako snalaziti. Znamo da sobovi mijenjanju svoju prehranu tijekom polarne noći i jedu razne čudne stvari."

Bio je velik gotovo kao drugi aljaški dinosaur mesojed troodon.

"To je stvarno zanimljivo jer nam pokazuje da je nešto u okolišu Arktika prije 70 milijuna godina određivalo koja je optimalna veličina tijela za uspješnog grabežljivca", kaže Fiorillo.

Kosti su pronađene u blizini rijeke Colville na sjeveru Aljaske.

Ostaci većeg T. rexa uglavnom su pronalaženi južnije širom zapadnog dijela SAD-a gdje je klima bila toplija.

Područje unutar Arktičkog kruga, gdje su kosti dinosaura pronađene, nije bilo tako hladno prije 70 milijuna godina i vjerojatno je odgovaralo današnjim klimatskim uvjetima u Seattleu ili Calgaryiju.

Dijelovi lubanje tiranosaura pronađeni su u rupi zajedno s ostacima dinosaura biljojeda kojeg je vjerojatno ubio i pokušao pojesti, s obzirom na otiske zubiju u kostima dinosaura biljojeda.

Za vrijeme objave rada znanstvenici su raspolagali s četiri koštana ulomka od kojih su bili značajni oni koji su mogli ukazati na dimenzije glave odrasle jedinke. Nakon toga otkrili su još koštanih ulomaka, kazao je Fiorillo i sada je gotovo čitav svod lubanje restauriran.

Sediment koji je ispunio lubanju očuvao je oblik mozga pa su znanstvenici mogli i zaključiti da je imao dobro razvijen osjet njuha.

Fosilni ostaci dinosaura prvi su puta na Arktiku otkriveni prije tri desetljeća i tada su bili pogrešno tumačeni kao kosti kitova.