Astronomi su otkrili strukture u dalekom svemiru koje su ih ostavile bez teksta. Naime, prema zakonima fizike, takve strukture uopće ne bi trebale postojati.

Astronomi su otkrili skupinu galaksija koje se protežu u prostoru promjera oko četiri milijarde svjetlosnih godina koji zauzima oko 20 posto vidljivog svemira čime prkosi ideji koju je predstavio još Albert Einstein kako bi svemir u velikim razmjerima trebao biti homogen i izotropan, odnosno jednak u svim smjerovima.

Slavni fizičar je pretpostavio kako svaki veći dio svemira mora odgovarati nekom drugom kako bi njegove kalkulacije funkcionirale. To je postalo poznato kao kozmološki princip.

"Kada se gledaju u dovoljno velikim razmjerima, svojstva svemira za sve su promatrače ista. To je u skladu s filozofskom postavkom da je dio svemira koji vidimo dobar uzorak ostatka, te da u cijelom svemiru vrijede isti fizikalni zakoni. To u suštini znači da je svemir spoznatljiv", pojasnio je astronom William Keel.

Međutim, ostalo je neodgovoreno koliko je velik taj veliki dio.

Prema pisanju Tportala, znanstvenici već godinama znaju da kvazari mogu formirati velike grozdove koji se protežu na više od 700 milijuna svjetlosnih godina. No otkriće goleme formacije koja je od Zemlje udaljena oko devet milijarda svjetlosnih godina ipak ih je zbunilo. Naime, prema suvremenim astrofizičkim modelima gornja granica za dimenzije kozmičkih struktura ne bi smjela biti veća od 1,2 milijarde svjetlosnih godina.

Ovo novo otkriće otvara čitav niz novih pitanja o svemiru i našem poimanju istog.