Velika je ovo čast. Biti pozvan na kušanje prvog piva koje su napravila dva vesela umirovljenika. Dosta su se namučili da bi danas bili ovako ponosni na pivo koje mogu zvati svojim.

"Da je tako lako, svaki bi to radili. Ima tu dosta posla. Dok samo boce opereš imaš jedan dan posla", kaže Željko Kornet .

I stiglo je vrijeme za otvaranje. Iskusni momci su na svom prvom pivu vidjeli da nije to baš tako lako jer svaka otvorena boca pokazuje svoj ne do kraja ukroćen karakter. Ali osjećaj otvaranja svog piva im je neprocjenjiv.

"Bio je izvrstan i sad je još uvijek. Dok god ga ima, jako lijep osjećaj jer kad vam nešto ovako lijepo uspije i znate što pijete, bez konzervansa. Zna se da je piva dobra i zdrava kad nema konzervansa", tvrdi Pero Višek .

Zato ga treba probati. I nisam imao druge nego priznati da sam više nego ugodno iznenađen kako savršeno klizi niz grlo. Ali ipak me zanimalo kako se zapravo radi pivo? Do njega je ipak bio dug put koji počinjemo na drugoj adresi.

Ovo je najjednostavnija metoda za početnike. Umjesto zahtjevnije procedure sa sladom i hmeljem, može se početi bržom i sigurnijom varijantom.

"Ovdje sam stavio konzervu s gotovim ekstraktom piva da se zagrije. Unutra se nalazi koncentrat piva. To je samo zgusnuti slad. Nakon što ga razmutimo, stavimo ga u fermentor i onda će kvasac fermentacijom napraviti pivo", objašnjava Ivo Jezidžić .

Našim prabakama i pradjedovima je bilo posve normalno proizvoditi vlastito pivo jer svi su znali kako izgledaju njegovi osnovni sastojci.

"Pivo se radi od slada, ali hmelj je nezaobilazni začin koji služi kao prirodni konzervans, a koristi se da daje gorčinu i aromu", kaže Ivo.

Danas svi uglavnom piju pivo iz trgovine jer je zbog njegove dostupnosti, umijeće samostalnog kuhanja gotovo nestalo.

Kod proizvodnje piva je najvažnije da sve bude čisto i sterilno kako osjetljivo piće ne bi napale infekcije. Gustoća ove smjese je dobra.

"Što znači da ćemo dobiti pivo od pet posto alkohola", otkriva.

I ništa bez kvasca jer on potiče fermentaciju bez koje ne bi bilo omiljenog pića. Vrenjača s malo alkohola pokazivat će kako se proces fermentacije odvija. Trajat će od 10 do 14 dana, nakon čega je pivo potrebno pretočiti i flaširati.

"To je prirodan proces koji mora svoje odraditi. Fermentacija traje do dva tjedna, a nakon toga treba čekati tri tjedna za gaziranje i to je njegovo odležavanje", rekao nam je Ivo.

Konačno je stigao i taj trenutak. Vrijeme i da probamo čime se proteklih mjeseci bavio naš prvi domaćin.

Sitnih stvari na koje je potrebno paziti kod izrade piva je toliko da smo u ovoj priči uspjeli prenijeti samo jedan njihov mali dio, ali to su slatke muke s kojima će se boriti oni koji se odluče na ovaj potez. Najvažnije je ipak znati da dobro, ali stvarno dobro pivo, svatko može napraviti sam, po svojoj mjeri i samo svome guštu.