Nema osobe kojoj ne smeta štucanje. Jer, uvijek se valjda mora pojaviti u krivoj situaciji. Želimo ostaviti dojam fine i pristojne osobe.

Povezanost našeg štucanja i tuđih misli je mit. Ali, zbog čega onda ispuštamo ovaj neugodan zvuk?

"Možemo ga objasniti kloničkim grčem dijafra. To je termin koji znači da se naš ošit zgrči nevoljno pod utjecajem živca. Zgrči se zbog nekog podržaja koji je došao", poručio je Stanko Uzelac, internist i kardiolog.

Ti podražaji mogu biti pretopla ili prehladna hrana, a vrlo često i gazirana pića. Međutim, ako se sa štucanjem borimo dulje od dva dana, vrijeme je za posjet liječniku. Jer dugotrajno štucanje može biti simptom neke ozbiljnije bolesti, poput upale pluća ili moždanog udara.

Kihanje uzrokuje nadražaj u nosu i njime se sluznica dišnog puta pokušava riješiti nečega što joj je strano. Ne bi ga se smjelo zaustavljati.

"To je navelo nekakave istaživače da u sporede to sa seksualnim aktm, gdje na kraju dolazo do zadovoljenja. To je vrlo slično. Dublji značaj toga nije poznat, ali tekve potrebe se trebaju izvesti do kraja I ne bi se smjeli prekidati u sredini samog fiziološkog događaja", dodaje Uzelac.

I na kraju - zijevanje! Zijevanje je ustvari banalan fenomen za koji službena medicina još nije pronašla pravi uzrok.

"Već svije tisuće godina vlada jedna paradigma, od hipokrata, da zijevanjem izbacujemo nepotrebno smeće. Medicina je to prihvatila da udisanjem, zijevanjem ubacujemo kisik, a izbacujemo ugljičnog dioksida".

Međutim, na kraju se vjeruje da zijevanje regulira temperaturu mozga. U prijevodu - kad se mozak ugrije, počinjemo ga hladiti zijevanjem. Teoriju o zaraznom zijevanju medicina još uvijek nije uspjela dokazati.

Ako ubuduće naletite na nekoga koji vaše mudre riječi dočekuje zijevanjem - nemojte ga odmah prekrižiti. Jer, on se ustvari silno trudi ohladiti svoje moždane stanice kako bi se što prije posvetio vašem monologu.