Međunarodna ekipa znanstvenika dekodirala je genom coelacantha , slavne ribe "živog fosila" za koju se smatralo da je izumrla prije 65 milijuna godina dok 1938. nije uhvaćena u mrežu jednog južnoafričkog ribara.

Coelacanth se smatra živim fosilom jer gotovo da nije evoluirao u posljednjih 400 milijuna godina. Njegovo otkriće u Južnoj Africi izazvalo je znanstvenu senzaciju, a ta riba i danas očarava znanstvenike iako je vrlo slabo poznata.

Dugo se smatralo da je izumrla. Nakon prvog otkrića do ulova sljedećeg primjerka trebalo je čekati 15 godina, a do danas ih je otkriveno samo 309. Coelacanth se smatra jednom od najugroženijih životinjskih vrsta.

Znanstvenici iz 40 instituta iz 12 zemalja sudjelovali su u sekvenciranju DNK coelacantha koji sadrži oko od 3 milijarde "slova", piše u srijedu britanski časopis Nature.

Analiza potvrđuje ono što su znanstvenici dugo pretpostavljali, da se geni te vrlo stare ribe razvijaju sporije od gena svih ostalih riba i kopnenih kralježnjaka.

Znanstvenici nagađaju da coelecanthi možda nisu morali evoluirati, jer žive na dubinama gdje milijunima godina nema promjena.

"To nije živi fosil, to je živi organizam", naglasila je Jessica Alfolfi iz Broad instituta MIT-a i Harvarda u Sjedinjenim Državama, jedna od autorica istraživanja.

"Ta riba živi u našem vremenu i zato nas fascinira traženje odgovora kako to da se njezini geni razvijaju sporije od naših", dodala je.

Genom te ribe omogućuje znanstvenicima razmatranje pitanja razvoja prvih četveronožnih kopnenih kralježnjaka, jer coelacanth u sebi nosi znakove prijelaza između riba i tih kopnenih životinja.

Coelacanth nosi naznake udova na četiri peraje i zrčani mjehur, koji bi bio začetak primitivnih pluća.

Komparativna usporedba genoma coelacantha s genomom kopnenih životinja omogućilo je nekoliko otkrića. Znanstvenici su odredili nekoliko velikih genetskih regija za koje drže da su imale ulogu u oblikovanju udova i prstiju, kao i posteljice.