Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
svjedok drevnog mora

Otkrivene tajne nekog drugog svijeta na dnu Panonskog mora!

Stijene iz dubine Dilj gore kriju tajne jednog sasvim drugog svijeta s dna mora, a zanimljiva​ izložba o Pljuskari otkrila je​ dio tih tajni.

Image
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
RTL/ 31.10.2014. u 9:48
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Brodsko-posavske županije u Muzeju Brodskog Posavlja u četvrtak je otvorena izložba pod nazivom "Pljuskara - svjedok drevnog mora".

Kanjoni Pljuskare značajan su geološko-paleontološki lokalitet na Dilj gori, a područje predstavljaju tri kanjona nastala erozivnim djelovanjem potoka koji su otvorili slojeve stijena nastalih i taloženih u pradavnom Panonskom moru.

Stijene iz dubine Dilj gore kriju tajne jednog sasvim drugog svijeta s dna mora, a zanimljiva​ izložba o Pljuskari otkrila je​ dio tih tajni. Izloženi eksponati pripadaju geološko-paleontološkoj zbirci Prirodoslovnog odjela muzeja. Najveći dio prikupljen je terenskim istraživanjima koja je dugi niz godina provodio viši kustos Dinko Kozak, a dio predmeta je prikupljen nedavno isključivo za potrebe te izložbe.

Područje kanjona Pljuskare smješteno je na južnoj padini Dilj gore ispod vrha Vidovo brdo koji je na 380 metara nadmorske visine. Predstavljaju ga jasno istaknuta tri kanjona i četiri grebena. Kanjoni su posebni po mnogočemu i uvelike odudaraju od stereotipne slike o ravnoj Slavoniji. Nastali su djelovanjem vode koja se iz četiri manja izvora slijeva niz padine Dilja. Specifičnost Pljuskare su naslage u kanjonima koje predstavljaju najstarije stijene na Dilj gori nastale i taložene prije 15 do 17 milijuna godina, kada je na našim područjima bilo Panonsko more.

Poznato je da Zemlja nije oduvijek izgledala ovako kako danas izgleda. Razvijajući se kroz geološku prošlost, doživjela je velike promjene kako bi bila oblikovana u svijet kakav poznajemo.O opsegu promjena koje su se događale na Zemlji najbolje govori činjenica da početkom kenozojskog perioda u kojem živimo današnji planinski masivi nisu postojali, a na mjestima velikih kopnenih platoa prostirala su se mora. Priča o Pljuskari vodi nas u jedno od tih drevnih razdoblja kada je na ovom području egzistirao neki sasvim drugi krajolik, kad se na mjestu današnjih nizina prostiralo more.

Ono je bilo plitko i toplo s brojnim biljnim i životinjskim organizmima. Dokaze o njihovom postojanju nalazimo u diljskim stijenama u vidu fosila, odnosno okamenjenih školjkaša, ježinaca, koralja i puževa - kazala je na otvorenju autorica ​izložbe ​IvanaMaruščak, kustosica Prirodoslovnog odjela Muzeja Brodskog Posavlja.

Izložba je koncipirana u dvije cjeline od kojih prva prikazuje Pljuskaru danas, kao atraktivno izletište brojnih planinara i rekreativaca, njezine kanjone, špilje, slapove i stijene, dok druga cjelina izložbe vodi u geološku prošlost od prije 18 milijuna godina kada je započelo taloženje naslaga i kada su stijene koje danas vidimo bile na dnu nekadašnjeg prostranog Panonskog mora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
popularna slavonka

ISPOVIJEST INFLUENCERICE O KOJOJ PRIČAJU SVI: 'Većina ljudi i dalje nema predodžbu što sve ovaj posao nosi'

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba