Vrijeme je da pomno odaberete vašu sljedeću svjetsku destinaciju jer ova mjesta neće dovijeka čekati na vas:
1. Maldivi
Raspršeni preko Ekvatora u sredini Indijskog oceana, Maldivi su tropski raj. Dugo vremena su bili jedna od najbolje čuvanih tajni na svijetu. Maldivi imaju oko 1.190 otoka, koji su sadržani u 26 atola.
Pretrpjeli su značajnu štetu u tsunamiju u Indijskom oceanu u prosincu 2004., a postoji bojaznost da će nestati jer je cijelo otočje visoko samo 2,5 metra.
2. Nacionalni park Everglades
Ovaj nacionalni park jedan je od 58 takvih u SAD-u. Nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine još od 1979. godine, no od 1993. do 2007. bio je upisan i na popis ugroženih mjesta svjetske baštine zbog oštećenja usljed orkana Andrew i poplava poljoprivrednim i urbanim razvojem.
3. Grčka Olympia
Olympia je utočište u drevnoj Grčkoj u Eldii, najpoznatnije po tome što je bilo mjesto održavanja olimpijskih igara u klasičnoj antici, a koje su se uspoređivale s Pitijskim igrama koje su se održavale u Delfima. Drevno mjesto u opasnosti je zbog brojnih požara koji pogađaju Grčku u vrućim ljetnim danima.
4. Dolina kraljeva u Egiptu
Dolina kraljeva je danas, zajedno s velikim piramidama u Gizehu, najznamenitije i najviše posjećeno mjesto u Egiptu. Na krstarenju Nilom sigurno ćete posjetiti Dolinu kraljeva, no ako odsjedate u Kairu ili Sharm-el-Sheiku, gotovo sve turističke agencije nude izlet u Dolinu kraljeva. Kroz gotovo 500 godina kraljevi i vladari Egipta su bili pokopani u Dolinu kraljeva. U njoj se nalaze 63 grobnice nastale između 1600. i 1100. godine prije Krista. Neke su male, druge poprilično kompleksne, a praktički sve osim Tutankamonove grobnice su kroz povijest opljačkane.
Ipak, upravo zbog svoje misterioznosti vrlo su posjećene, a zbog velike navale turista mogle bi erodirati i nestati u sljedećih 150 godina.
5. Venecija
Ovaj talijanski grad poznat je po kanalima, gondolama i bogatoj povijesti. Često ga, s razlogom, smatraju najljepšim gradom na svijetu. Grad se nalazi na 118 manjih otoka u močvarnoj venecijanskoj laguni u venecijanskom zaljevu na sjeveru Jadranskog mora. Razina mora je sve veća, a česte poplave ne pomažu u spašavanju grada zaljubljenih.
6. Mrtvo more
Najniže smješteno jezero na Zemlji za ekologe je čudo prirode. Za kemijsku industriju zlatni rudnik.
Zbog neprekidnog oduzimanja vode iz rijeke Jordan za snabdijevanje Izraela i Jordana pitkom vodom, Mrtvom moru prijeti polagano isušivanje. Već godinama opada razina vode u jezeru jer se dotok vode neprekidno smanjuje, a isparavanje ostaje jednako.
7. Antarktik
Temperature mora pokraj Antarktičkog poluotoka snizile su se u posljednjih 12 tisuća godina. Otapanje samo ledenih rubova tog kontinenta značilo bi podizanje morske razine i preplavljivanje niskih i plitkih obalnih područja, a ima dovoljno leda da podigne razinu mora za 60-ak metara. Znanstvenici pretpostavljaju da kroz sljedećih 20 do 40 godina na najhladnijem kontinentu više neće biti leda.
8. Veliki koraljni greben u Australiji
Veliki koraljni greben je najveći koraljni greben na svijetu i najveća živa cjelina na svijetu. Svakako je jedan od najživljih i najbolje povezanih ekosustava. No ujedno je i ravnoteža u njemu najosjetljivija. Ako se samo jedan vid ovoga staništa izloži pritisku, to bi moglo imati katastrofalne posljedice za sve. Koraljni greben može podnijeti oluje i bješnjenje mora, ali na početku 21. stoljeća najvećoj opasnosti izlaže ga suvremeni čovjek.
9. Taj Mahal
Najveći i najpoznatiji spomenik ljubavi, indijski Taj Mahal bi se u roku od pet godina mogao srušiti ukoliko se ne pojačaju drveni temelji koji su već lagano istrošeni. Ovaj 358 godina star mauzolej, smješten u gradu Agra u Indiji, predstavlja najčuveniju turističku atrakciju ove zemlje, koju svake godine posjeti četiri milijuna ljudi. Temelji Taj Mahala od mahagonija uronjeni su u rijeku Yaman, koja je od ključnog značaja za njegov opstanak. Rijeka zbog zagađenja, industrije i sječe šuma, presušuje, a nedostatak vode izaziva truljenje temelja, koji su tijekom stoljeća postali ionako krhki.
10. Amazonska prašuma
Šireći se na prostoru od šest milijuna kvadratnih kilometara, amazonska prašuma najveća je preostala prašuma na Zemlji. Ova prašuma sadrži više vrsta biljaka i životinja nego bilo koje područje - otprilike jednu petinu svjetskih ptica i jednu desetinu vrsta sisavaca.
Iskorištavanje prašume započeli su španjolski konkvistadori, nastavili su portugalski trgovci, da bi se napokon okušali i brazilski veleposjednici. Danas, velika gospodarska udruženja iz Brazila, još više iz inozemstva nemilice uništavaju amazonsku prašumu.