Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je u petak zaokret kulturne politike grada u smjeru participativne proizvodnje i unaprjeđenja financiranja kulturnih sadržaja, decentralizacije, strateškoga promišljanja i jasnog definiranja u partnerstvu s kulturnim sektorom.
Na konferenciji za medije u Centru mladih Ribnjak, Tomašević je kazao kako je cilj ove gradske vlasti ne raditi u kulturi ništa stihijski, već postaviti jasne ciljeve, jasno definirati aktivnosti kako do tih ciljeva doći, u kojem vremenskom okviru, s kojim resursima, te onda na tome raditi i o tome redovito izvještavati javnost.
Najavio je tri javna poziva kojima, kako je rekao, Zagreb radi značajan iskorak u smjeru oblikovanja javnih politika na participativan način, u partnerstvu s onima kojih se te politike najviše tiču, prvi od kojih je vezan uz proces izrade nove kulturne strategije grada, raspisan danas s rokom od dva mjeseca. Tomašević je pozvao sve zainteresirane dionike u kulturi – stručnjake za kulturu, kulturne radnike i radnice, akademsku zajednicu – da se uključe i da se na taj poziv jave, te pomognu u oblikovanju razvojne strategije Zagreba.
"Ona će biti usvojena na svim tijelima i biti glavni putokaz za razvoj kulture u gradu Zagrebu u sljedećem srednjoročnom i dugoročnom razdoblju", kazao je.
Novost je i drugi poziv, za program "Kultura i umjetnost u zajednici" koji će biti raspisan u kolovozu s rokom prijave do početka rujna za aktivnosti koje će se odvijati od listopada do konca ožujka sljedeće godine, za koji je u gradskome proračunu izdvojeno oko pola milijuna kuna, a čiji je cilj, po gradonačelnikovim riječima, decentralizirati kulturne sadržaje i kulturnu produkciju te razviti 'kvartovsku kulturu'.
"Želimo da kulturni sadržaji budu još više dostupni po cijelom gradu, a ne samo u institucijama i ustanovama, nego da se disperziraju diljem grada kako bi kultura bila što pristupačnija svim građanima", pojasnio je Tomašević. Riječ je o pilot projektu kojim se pozivaju organizacije civilnoga društva da surađuju s javnim ustanovama u kulturi, kulturnim centrima, muzejima, kazalištima i drugim ustanovama, da u pojedinim gradskim četvrtima pripreme posebne programe.
Treći javni poziv redoviti je godišnji Javni poziv za financiranje potreba u kulturi, s kojim u vezi je, kako je rekao, novost Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, s kojim će se Grad u smislu kriterija uskladiti kad bude usvojen u Saboru.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec napomenula je da je plan razvoja kulture dio šireg cilja izrade – do konca ove godine – Plana razvoja kulture Grada Zagreba do 2027. godine, što je, kako je rekla, obuhvatan dokument koji će utvrditi postojeće stanje, definirati ambicije i planove te skicirati strateške projekte važne za grad u tome razdoblju.
Pročelnica Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Emina Višnić osvrnula se na uvođenje transparentnosti u kreiranje kulturne politike Zagreba 'odozdo' a ne, kao do sad, 'odozgo'. "Smatramo da na taj način, u suradnji svih onih koji su temeljni nositelji kulture našeg grada, možemo doći do najkvalitetnijih rješenja u definiranju onoga kako vidimo kulturu, umjetnost i razvoj grada iz perspektive kulture, umjetnosti u sljedećim godinama", rekla je Višnić.
Naglasila je kako je cilj raspisivanja javnih poziva nikoga ne preskočiti ili previdjeti, te isto tako, ne sagledavati kulturu prema uobičajenim kulturnim poljima - zasebno kazališta, muzeje, kulturne centre - nego kroz horizontalne teme kroz koje se može sveobuhvatno promatrati razvoj grada.
Najavili su još jedno kulturno bogato zagrebačko ljeto koje u sljedećim mjesecima donosi izložbe u čak šest muzeja, niz programa na otvorenom, te brojne kulturne manifestacije.