Na sjevernim obroncima Velebita, u sedlu između Velebita i Senjskoga bila, na 714 metara nadmorske visine nalazi se jedno od naših najvećih planinskih naselja, Krasno. Mjesto čini 14 zaselaka raštrkanih po Krasnarskom polju, slikovitoj dolini dugoj sedam kilometara. U pisanim izvorima iz 1275. spominje se naselje Crastino koje se nalazilo oko crkve sv. Marije iz 1219. na brdu Lisac, no poharano je i ostalo bez stanovnika za vrijeme turskih osvajanja u 17. stoljeću. Ova pusta, ali krasna polja s pašnjacima i šumama nakon toga naseljavaju Bunjevci iz okolice Svetoga Jurja i unutrašnjosti Like. Mjesto sa svojim zaseocima trenutno broji oko 600 stanovnika. Crkva Majke Božje od Krasna sagrađena je 1740. godine na temeljima srednjovjekovne crkvice, a najveću umjetničku vrijednost u njoj predstavlja kasetirani drveni strop sa scenama iz života Krista, Marije i svetaca te citatima na latinskom. Nekada je svetište Majke Božje od Krasna bilo najjače marijansko proštenište u Hrvatskoj, posjećenije od Marije Bistrice i Trsata.
Krasno je jedinstveno i po tome što u njemu nema nezaposlenih! Kako je okruženo bogatim šumama, tradicionalna djelatnost ovoga kraja je šumarstvo i prerada drveta. Šumarija Krasno najstarija je i jedna od najvećih šumarija u Hrvatskoj, osnovana daleke 1865. godine, a u selu rade i dvije privatne pilane. U Krasnu je smješteno sjedište Nacionalnog parka 'Sjeverni Velebit' i ispostava Parka prirode 'Velebit', a 2005. godine otvoren je 'Šumarski muzej', jedini te vrste u Hrvatskoj. U Krasnu se nalazi i sirana koja proizvodi sireve, jednako cijenjene kao i paški.
Hoće li Matej povećati natalitet u prekrasnom polju Krasnarskom, saznat ćemo u novoj sezoni 'Ljubav je na selu' koja uskoro kreće na RTL-u.
