Proteini ili bjelančevine su bitne molekule na bazi aminokiselina koje pružaju potporu našem organizmu i koje se većinom nalaze u mesu, mliječnim proizvodima, sjemenkama, povrću i nešto manje kod voća.
Zašto su proteini bitni za naše tijelo?
Da bi naš organizam gradio proteine, mora imati ključne aminokiseline , od kojih polovicu ne može sam sintetizirati . Stoga je bitno da proteine unosimo prehranom . Pojam proteina se česte veže uz sportaše budući da im pomaže u izgradnji i očuvanju mišića, no isto tako je potreban i nesportašima ili ljudima koji se bave manjom tjelesnom aktivnošću.
Koliki je preporučen dnevni unos proteina?
Dnevni unos proteina može ovisiti o tjelesnoj aktivnosti, spolu, godinama, kao i zdravstvenom stanju. Kod odrasle žene i muškarca može minimalno iznositi između 50-60 g na dan . Obično unos proteina se računa prema broju d nevnih kalorija, dobi, spolu, težini, visini i aktivnosti . Što se više krećete ili bavite sportom, to ga više trebate.
Koja hrana je bogata proteinima?
1. Meso
Meso je jedan od najboljih izvora proteina bilo da je riječ o peradi, svinjetini ili govedini . Pileća ili pureća prsa su odličan izvor proteina (30 g). Biftek, teletina, šunka, slanina ... za obrok imate mnogo izbora. Jaja , i to bjelanjak su čisti protein i mogu sadržavati 6 g proteina.
2. Riba
Prema količini proteina, tuna (40 g) se skoro izjednačuje s biftekom (42) te je odlična zamjena ukoliko ne jedete meso. Pastrva i losos su isto dobre opcije, no općenito riba je dodatno zdrava zbog omega-3 kiselina.
3. Mliječni proizvodi
Mlijeko (8 g) ili jogurt (21 g)? Možda vas baš više privuče svježi sir čija šalica ima 28 g proteina. U svakom slučaju, ne možete pogriješiti jer mliječni proizvodi ujedno imaju u sebi, cink, kalcij i magnezij koji su isto bitni za naš rast.
4. Sjemenke
Sjemenke su uglavnom superhrana za naše tijelo, jer su bogate vitaminima, vlaknima i proteinima kao što su chia sjemenke, bućine sjemenke, leća, soja i slanutak . Chia sjemenke imaju čak 17 g proteina!
5. Orašasti plodovi
100 g badema može imati 21 g proteina što ih čini zdravim međuobrokom za vaše kosti i mišiće. Kikiriki ima najveći udio (26 g), dok ga slijede pistacija, indijski oraščić i orah .
6. Žitarice
Žitarice su bogat izvor vlakana, ali i proteina. Jedna čaša kvinoje može imati 8 g proteina, dok zobene pahuljice 11 g. i bulgur 12 g.
7. Povrće
Od povrća, najviše se ističe brokula (2.5 g) kao izvor proteina, no isto tako u sebi ima vlakna, vitamin C i K i natrij koji su odlični za naš imunitet i probavu.
8. Voće
Voće ima najmanji udio proteina, no može se naći u suhom voću poput grožđica (2.5 g) ili svježem kao što su breskve, maline (1.2 g), jagode (0.7 g), jabuke (0.3 g) i kruške (0.4 g). U voću možemo pronaći i antioksidanse koji su bitni za naš imunitet.