Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Vodič za vlakna

Problemi s probavom? Spas je u vlaknima!

Vlakna obavljaju važan zadatak u našim tijelima te je bitan njihov svakodnevan unos. Hrana bogata vlaknima pomaže našoj probavi, snižava kolesterol, odlična je za srčane bolesnike i u borbi protiv raka.

Image
RTL.HR/ 12.12.2021. u 16:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image
Vodič namirnica

Top 15 namirnica bogatih vlaknima

Image
Vodič namirnica

Top 15 namirnica bogatih vlaknima

Vlakna ili čak poznatije kao „metla“ za naša crijeva ne pomažu samo u lakšem prolazu hrane ili kod zatvora, bitna su radi blagotvornog djelovanja i pomoći kod prevencije drugih zdravstvenih tegoba. 

Što su to vlakna?

Vlakna se nalaze u biljkama, kao što su to žitarice, voće i povrće. Dijelimo ih na topiva i netopiva. Topiva vlakna možemo pronaći u hrani poput zobenih pahuljica ili jabuke, i korisna su kod usporavanja probave. Mnoge studije su pokazale da topiva vlakna mogu sniziti naš kolesterol te povoljno djeluju na razinu šećera u krvi. Netopiva vlakna možemo naći u hrani poput celera ili graha, i bitna su za ubrzavanje probave. Najčešće netopiva vlakna vežemo uz sprječavanje zatvora i probavne tegobe, no korisna su kod prevencije raka debelog crijeva, pluća, dojke i grlića maternice.

Zašto su vlakna bitna? 

Kao što smo naveli, vlakna imaju mnoge koristi za naš organizam, ponajviše kada je riječ o našoj probavi, no ukratko:

  • Vlakna nam pomažu u sprječavanju zatvora
  • Vlakna sprječavaju nastanak srčanih/krvožilnih bolesti 
  • Vlakna pomažu u prevenciji debelog crijeva
  • Vlakna nam daju veći osjećaj sitosti kod obroka
  • Vlakna sadrže vrlo malo kalorija te su odlična za niskokaloričnu prehranu 
  • Vlakna su koristan sastojak za dijabetičare, posebno tipa 2

Koliki bi trebao biti dnevni unos vlakana?

Prema American Heart Association, američki stručnjaci smatraju da na dnevni unos od oko 2.000 kalorija, žene bi trebale unijeti prehranom do 25 g vlakana, dok muškarci 38 g, dok prema FDA od 25 do 28 g na dan, neovisno o spolu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Koja hrana je bogata vlaknima?

Vlakna možemo pronaći u određenim žitaricama, voću i povrću te je stoga bitno da jedemo raznovrsno. Za bolju i bržu apsorpciju preporuča se unos sirovih namirnica kao što su to voćni sokovi ili smoothiji. Jedemo li u čvrstom obliku hranu, ono usporava našu probavu te neki stručnjaci preporučaju bolji unos u tekućem obliku. 

„Odvajanje vlaknastih tvari kod pripremanja sokova omogućava vrlo brzu probavu sokova i preuzimanje njihovih hranjivih tvari, najčešće unutar jedne minute.“

Upravo se čita

Image
REALITY ZVIJEZDA

Sjećate li se Nikoline Tutić? Bila je zvijezda showa 'Brak na prvu', a danas izgleda neprepoznatljivo

                                                                                                     Dr. Norman W. Walker

Koja hrana je bogata vlaknima?

1. Cjelovite žitarice

Zobene pahuljice, ječam, smeđa riža, bulgur, kvinoja, kruh i tjestenina rađeni od tamnijeg brašna su odličan izvor vlakana. Na 100 g smeđe riže ima oko 1.8 g vlakana, zobene 1.7 g, dok ječam 17 g, a bulgur 18!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

2. Mahunarke 

Od mahunarki, obratite pažnju na grah budući da na 100 g u sebi sadrži 16 g vlakana. Također, soja ima značajan unos vlakana (8 g), dok zeleni grašak (5 g), mahune (3.4 g) i leća (8 g) su isto ukusan izbor. 

3. Sjemenke 

Udio vlakana u sjemenkama poput chia i psyllium se smatra superhranom s obzirom da chia sjemenke na 100 g sadrže oko 34 g vlakana, dok jedna čajna žličica psyllium ljudskica ima čak 6 g vlakana!

4. Orašasti plodovi

Kikiriki, badem, orah i pistacija su klasičan izbor kada pomislimo na orašaste proizvode, no i popularna hrana bogata vlaknima. Kikiriki na 100 g ima čak 9 g vlakana dok orah 7 g. 

5. Voće

Od voća, borovnice i jabuke imaju 2.4 g vlakana, dok kruške 3.1 g. Banane su omiljen izbor mnogih te sadrže oko 2.6 g. Avokado, koji više volimo jesti kao povrće bogat je vlaknima s čak 7 g! Treba spomenuti i suhe smokve (9.8 g) i šljive (7 g) koje su svoja bolja verzija kod unosa vlakana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

6. Povrće 

Celer (1.6 g), brokula (2.6 g) i prokulice (3.8 g) su popularno zeleno povrće kada je riječ o vlaknima te nešto egzotičnije artičoke (5 g). Mrkva (2.8 g) i cikla (2.8 g) čak imaju podjednak broj vlakana, dok krumpir 2.2 g. 

Ukratko, vlakna su bitna kada je riječ o ubrzavanju ili usporavanju naše probave, no i za održavanje našeg zdravlja. Jedite raznovrsno i zdravo! 




Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
Recept

Odojak u pećnici – mesni užitak za slastan objed!

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba