Kod bolesti bitno je kakvu hranu unosimo u naš organizam s obzirom da svaka hrana obiluje različitim mineralima, vitaminima, proteinima i vlaknima. Vlaknasta hrana se obično krije u žitaricama, sjemenkama, povrću i voću .

Hrana bogata vlaknima ujedno može pomoći kod smanjenja šećera u krvi , snižavanju kolesterola i prevenciji srčanih bolesti . Pomaže nam i kod dijete, jer regulira našu prehranu i pospješuje probavu . Prema stručnjacima, treba nam barem 30 g vlakana na dan.

Pomaže li vlaknasta hrana kod tumora?

Kako napreduju istraživanja oko prevencije zloćudnih tumora, pokazalo se da veliku ulogu igra naša prehrana. Pogotovo se preporuča hrana bogata antioksidansima i vlaknima. Na studiji od 265 slučaja raka, pokazalo se da svakodnevan unos topivih i netopivih vlakana ima utjecaj na kolorektalni karcinom i rak debelog crijeva.

Vlaknasta hrana ubrzava našu probavu što znači da da otpadne ili štetne tvari kraće se zadržavaju u našem tijelu, pogotovo debelom crijevu.

Prirodne izvore vlakana možemo uvrstiti kroz sva tri obroka, čak i međuobroke zahvaljujući raznovrsnim namirnicama.

Gdje se krije vlaknasta hrana?

Cjelovite žitarice su bogate vlaknima i zato odličan izbor za doručak u obliku zobenih pahuljica koje možete upotpuniti antioksidansima iz voća (kao što je bobičasto ili suho voće). Vlaknasta hrana se krije i u kruhu, tjestenini, smeđoj riži ili bulguru . Povrće je odličan saveznik za našu probavu i trebalo bi jesti više brokule . Vlaknasti izvor ima u chia sjemenkama, lanenim sjemenkama, grašku ili grahu . Za ručak ili večeru, uvijek je zdrav lonac variva! Od voća, korisno je obratiti pažnju na ono koje je bogato vitaminom C kao što su naranča, grejp i rajčica, no maline, jagode, banane, jabuke, mango i guava su dobar vlaknasti izvor umjesto deserta.