Ostalo

Hefnerov prsten za viagru prodan na dražbi za 146 tisuća kuna

Prihod od dražbe namijenjen je Hefnerovoj zakladi osnovanoj 1964. godine

HINA
03.12.2018 09:30

Sako tamno-crvenoga smoking odijelašto ga jerado nosio utemeljitelj Playboya HughHefner prodan je na dražbi u Los Angelesu za 41.600 dolara, a među ponuđenim predmetima našao se i njegov pisaći stroj iz studentskih dana te prvi broj časopisa koji ga je proslavio.

Pisaći stroj je postigao najvišu cijenu, čak 162.500 dolara. Koristio ga je za stvaranje prvoga broja Playboya koji je izašao 1953. godine, kazali su iz aukcijske kuće Julien's Auctions.

Prvi Hefnerov osobni primjerak slavnogčasopisa za muškarce s Marylin Monroe na naslovnici prodan je za 31.250 dolara.

Hugh Hefner umro je u rujnu 2017. u dobi od 91. godine, a imovinu je ostavio svojoj zakladi koja je nedavno odlučila neke njegove predmete ponuditi na aukciji. Najneobičniji predmetiponuđenna dražbi bio je zlatni prsten s odjeljkom za tabletuviagre . Prodan je za 22.400 dolara.

Cjelokupan set svezaka časopisa koji obuhvaćaju razdoblje od 1953. do 2013. godine prodan je za 76.800 dolara, a Hefnerova bijela kapetanska kapa koju je često nosio postigla je 19.200 dolara.

Pismo iz 1962. godine buduće feministkinje Glorije Steinem koja je tada u tajnosti radila kao Playboyeva zečica u Hefnerovu njujorškom noćnom klubu i o tomu pisala u časopisu "Show"prodano je za 22.400 dolara.

Prihod od dražbe namijenjen je Hefnerovoj zakladi osnovanoj 1964. Zaklada podupire građanske slobode, među kojima su i prava LGBT zajednice, kao i legalizaciju marijuane, stoji u priopćenju aukcijske kuće.

Zahvaljujući uspjehu "Playboya" Hefner je za života postao milijunaš, a njegova neto vrijednost u doba smrti procijenjena je na više od 43 milijuna dolara. Hefner je bio politički aktivist i filantrop aktivan u nizu javnih pitanja. Bio je i veteran Drugog svjetskog rata.

"Playboy" je izlazio jednom mjesečno i na svoji je stranicama donosio fotografije golih žena, zajedno s raznim člancima o modi, sportu, novim proizvodima i javnim osobama.

Za njega su svoje kratke priče pisali i poznati pisci poput Arthura C. Clarkea, Iana Fleminga, Vladimira Nabokovai Margaret Atwood, a za časopis su radili i mnogi poznati fotografi: RichardFegley, WilliamFigge, Arny Freytag, Ron Harris, David Mecey, Russ Meyer, Pompeo Posar, Suze Randall i drugi.