Ekscentrična, ekstrovertirana, totalno drugačija od žena svog položaja i porijekla, to je bila Elizabeta Austrijska , zvana carica Sisi. Za nju se može reći kako je prva influencerica,i to 19. stoljeća. Bila je supruga cara Franja Josipa I. iz Habsburške monarhije, a njezin brak je jedan od rijetkih koji je u to doba sklopljen iz ljubavi. Mladenačka zanesenost kasnije ju je stajala mentalnog zdravlja, no kako je bila otvorena duha, uspjela se izboriti za određena nastojanja na dvoru. Ovo je priča o kraljici Sisi, ženi koja je bila opsjednuta svojim izgledom, nesretna u ljubavi, zbog djece je izgubila i dio sebe, svekrva joj je zagorčala život, utjehu je pronašla u knjigama, a povijest će je, nepravedno, više pamtiti po ljepoti nego pameti.

Elizabeta je rođena u kraljevskoj bavarskoj kući Wittelsbach, a obitelj joj je nadjenula nadimak Sisi. Za ono doba i obzirom na njezin status, roditelji, vojvoda Maximillian i princeza Ludovika , odgajali su je vrlo neformalno. Od djetinjstva je istraživala prirodu, šetala po obroncima, jahala konje, uživala u prirodnim ljepotama, a sve je to mogla jer je obitelj živjela na selu, kraj jezera Starnberg nedaleko Munchena. Sve do svoje 16. godine, kada se udala za habsburškog cara Franju Josipa I. Za razliku od njezine starije sestre Helene, Sisi obitelj nikada nije pripremala za život na dvoru. Sasvim suprotno – trebala se udati za nekog lokalnog vojvodu, u kuću gdje će imati dovoljno slobode da ne izgubi dio sebe, no ona je to uporno odbijala. U trenutku kad s roditeljima i sestrom dolazi na habsburški dvor gdje se odvija upoznavanje Helene i Franje Josipa I., Sisi se totalno spontano mijenja život. Naime, Franjo je tada trebao zaprositi Helene, ali neopterećena i zaigrana Elizabeta osvojila ga je na prvu. Bila je to obostrana ljubav, ona mladenačka zanesenost zbog koje je precijenila teret dvora. Vrlo je rano shvatila kakva ju muka čeka pa je već u kočiji tijekom procesije vjenčanja u Beču jecala od tuge i jada.

Trendseterica 19. stoljeća

Za to doba, Sisi je bila ono što danas zovemo influncerima – bila je u modnom svijetu vrlo priznata, bezvremenska trendseterica, zaljubljenica u prirodne prepravke i izdašne dijete. Bila je visoka 172 centimetra, s 49 kilograma, dugom i bujnom crnom kosom, tanašnim strukom kojeg je dodatno stanjivala krutim korzetima. Kako bi dodatno naglasila svoju nježnu tjelesnu građu, među prvima je odbacila haljine s glomaznim krinolinama, dajući prednost jednostavnijoj, vitkijoj silueti.

Koliko je bila opsjednuta svojom ljepotom dokazuje to da, nakon 32. godine, dvorskim umjetnicima više nije dala da je slikaju. Smatrala se starom i oronulom te zbog toga odbijala bilo kakve dokaze svoga izgleda. Osobito je bilo opsjednuta svojom dugom kosom pa je eksperimentirala s mnogim prirodnim sastojcima. Navodno su joj kosu stilizirali tri sata dnevno, a ona bi za to vrijeme učila strane jezike – engleski, francuski i grčki. "Frizeriranje traje gotovo tri sata. I dok je moja kosa zauzeta, moj um ostaje besposlen. Bojim se da će mi pamet pobjeći kroz kosu i na prste mog frizera. Otuda moja glavobolja poslije", rekla je navodno jednom. Njezin omiljeni frizer bio je Fanny Feifalik, koji joj je kasnije bio i najbolji prijatelj.

Poremećaj u prehrani

Od rane mladosti Sisi je imala poremećaj u prehrani, a s tim je živjela do kraja života. Naravno, održavanje tako vitke figure nije bilo lako, a carica je bila poznata po izbirljivim dijetama, pridržavajući se raznih trendovskih režima prehrane 19. stoljeća, uključujući dijetu s narančama, ili se uglavnom hranila mlijekom i jajima. Često je izbjegavala meso, umjesto toga preferirala je juhe kako bi barem nešto pojela. Također se kupala u parnim kupkama kako bi smanjila težinu, ali i u maslinovom ulju kako bi očuvala tonus kože. Carica je imala naviku vagati se do tri puta dnevno; u rijetkim slučajevima kada bi se približila 50 kilograma, išla je na brze dijete. Tjelovježba je također igrala veliku ulogu u održavanju njezine ljepote, a gimnastičke dvorane postavila je u sve svoje rezidencije; njezina svlačionica u Hofburgu bila je opremljena karikama i šipkama kako bi mogla vježbati gimnastiku tijekom jutarnje rutine. Unatoč svom strogom režimu, carica si je povremeno udovoljavala - bila je sklona izdašnim bavarskim jelima te velika ljubiteljica slatkiša. Njezina omiljena poslastica: sladoled s okusom ljubičice, i danas se nudi u bečkoj slastičarnici Demel njoj u čast.

Omijeni sport bilo je jahanje, na koji se navukla još u djetinjstvute je stekla reputaciju odvažne i jedne od najboljih jahačica svog doba. Redovito je trenirala u bečkoj školi jahanja i intenzivno jahala u kraljevskoj mađarskoj rezidenciji u Gödöllöu. Posebno medijsko zanimanje u to vrijeme bila su njezina brojna jahačka putovanja na Britansko otočje od 1876. do 1882., gdje je održavala nekoliko staja i sudjelovala u lovu na lisice i jelene. Čest suputnik u jahanju bio joj je slavni britanski konjanik George Bay Middleton, daleki predak sadašnje princeze Kate Middleton. Kako su joj godine i zdravstveni problemi onemogućili jahanje, carica se umjesto toga počela baviti mačevanjem i planinarenjem, provodeći i do osam sati hodajući i birajući svoje pratilje prema njihovoj sposobnosti daje prate.

Djecu odgajala svekrva

Odgoj djece na sebe je većinom preuzela Sophie jer je smatra kako je Sisi premlada da bude majka, naime, do 20. godine već je imala troje djece. Iako je ona bila ta koja je carica, do smrti je glavnu riječ na dvoru vodila njezina svekrva Sophie Friederike. Kada je rađala svoju prvu djevojčicu, Sisi je bila sama s babicama, odnosno s njom nije bila njezina svekrva što je inače običaj. Tada su na dvoru kolale priče kako nisu u dobrim odnosima. Nije mogla odlučiti čak ni kako će joj se dijete zvati, a Sophie ju je nazvala po sebi. Kada se s kćeri, tada trogodišnjakinjom uputila u Mađarsku na put, malena je dobila vrućicu i proljev i vrlo brzo preminula. To je potaknulo ne samo još jednu krizu u odnosu sa svekrvom, već i sa suprugom. Sisi je tada pala i u depresiju od koje se oporavljala nekoliko godina. Drugu kćer Giselu rodila je 1856. godine, a oko Sisi se stvorio sve veći pritisak jer još uvijek na svijet nije donijela prijestolonasljednika. Navodno Gisela i Sisi nikada nisu bile bliske, a djevojčica se priklonila svom mlađem bratu Rudolfu koji je rođen 1858. godine. On je, baš kao i majka, za razliku od autoritativnog oca, bio liberalnih stajališta i za života nije imao djece. Godine 1889. on i njegova partnerica, 17-godišnja Marija Vetser počinili su samoubojstvo, navodno zbog toga što je Franjo Josip I. želio da se raziđu. Taj je događaj poznat kao afera Mayerling, a od nesretne sudbine svog prijestolonasljednika duševno je oboljela i carica Sisi.

Tragična smrt

U 62. godini života ubio ju je bodežom talijanski anarhist Luigi Lucerni i to jednostavno zato što je želio ubiti nekoga iz više klase te tako stvoriti medijsku buru. Njen dnevnik svjedoči da do kraja života nije uspjela pronaći sreću: "Lutam sama ovim svijetom. Užitak i život odavno izbjegavam. Nemam s kim podijeliti sebe. Srodnu dušu nikad nisam otkrila".