Donosimo vam deset zanimljivih pitanja i odgovora kojima možete zainteresirati svoje dijete i još više pobuditi u njima zanimanje za svijet u kojem žive.

1. ZAŠTO JE MORE SLANO?

More je slano zbog rijeka koje se ulijevaju u more. Ali, kako je to moguće ako znamo da su rijeke slatkovodne? Rijeke, putujući prema moru, donose sa sobom različite soli i minerale koje su otopile u stjenovitim predjelima. Milijunima godina, soli i minerali su se preko rijeka ulijevali u mora koja su postala slana. Sve vodene površine isparavaju, pa tako i mora, a time se povećavala koncentracija soli u njima.

2. ZAŠTO SU OBLACI PONEKAD BIJELI, A PONEKAD SIVI?

Sunčeva svjetlost mora proći kroz cijeli oblak da bi došla do njegovog dna. Ako su oblaci tanki, onda nam izgledaju bijeli jer su dovoljno propusni za Sunčevu svjetlost! Što je oblak deblji, on blokira više Sunčevog svjetla, pa nam se baza oblaka čini tamnija. Prije oluje, oblaci postaju jako gusti i debeli, pa ispod njih prodire malo svjetla. Ali, ako se maknemo od oluje i te iste oblake pogledamo sa strane, vidjet ćemo da su blještavo bijeli jer odbijaju veliki dio sunčeve svjetlosti.

3. ZAŠTO JE TRAVA ZELENA?

Trava je zelena jer sadrži klorofil koji je zelene boje. Klorofil je proizvod Sunčeve svjetlosti i prava mala tvornica hrane bez koje ne bi bilo života na Zemlji. U vlati trave ima i drugih boja, ali se ne vide zbog klorofila kojega ima više od 2/3, pa zato prevladava zelena boja. U jesen, taj klorofil prelazi u stabljiku biljke. Tada nestaje klorofila u listovima pa postaju vidljive i druge boje. Tako trava može biti i smeđa i crvenkasta, ovisno koliko pigmenata određene boje ima u listu.

4. ZAŠTO KOPRIVA PEČE?

Kopriva peče zato što je list koprive prekriven s puno sitnih bodljica (dlačica), koje lako mogu probiti našu kožu. Na vrhu svake bodljice je mjehurić s kiselinom koja izaziva osjet pečenja, svrbeža i plikova.

5. ZAŠTO TREPĆEMO?

Treptanje ili zatvaranje i otvaranje očnih kapaka je jedna nesvjesna pojava. Ljudi nisu ni svjesni koliko puta dnevno trepnu. Za treptanje, kao i za sve druge pojave, postoji razlog. Treptanje naše oči održava čistima. Kad se očni kapci sklope, oko se vlaži i tako ispire prašinu koja se nakupila dok je oko bilo otvoreno. Trepavice na kapcima vrše svoju zaštitnu ulogu, sprječavajući da nečistoće iz zraka dopru u oko i eventualno ga ozlijede. Koliko se prašine skuplja na očima najbolje primjećuju osobe koje nose naočale, jer znaju da više puta dnevno moraju čistiti stakla. Smatra se da čovjek trepne svakih 6 sekundi, odnosno da tijekom svog života trepne oko 250 milijuna puta.

6. ZAŠTO PUŠE VJETAR?

Zrak se iznad Zemlje kreće zato jer je u nekim krajevima toplo, u nekima hladno, a zrak pokušava izjednačiti svoju temperaturu. Kretanje zraka nazivamo vjetar. Kretanje zraka može biti brže ili sporije, pa kažemo kako vjetar brže ili sporije puše.

7. ZAŠTO PADAMO?

Kad se popnemo ili poskočimo iznad tla, padamo jer nas Zemlja vuče prema sebi. Zemlja nas vuče prema sebi zbog sile teže ili gravitacije. Sila teža ili gravitacija je sila kojom svaki predmet privlači druge predmete. Gravitacija je jako važna. Da nema gravitacije, to jest sile kojom nas Zemlja privlači prema sebi, svi bismo odletjeli u svemir. Što je predmet veći i što smo mu bliže, to je ta privlačna sila jača.

8. KAKO NASTAJE OBLAK?

Topli zrak pun vlage diže se u vis. Na određenoj visini, taj topli zrak se hladi. Što se topli zrak više hladi, vodena para se pretvara u kapljice vode ili kristaliće leda koji se "drže" zajedno, čineći oblak. Oblaci su, dakle, nakupine kapljica vode i/ili čestica leda u atmosferi. Te kapljice vode ili čestice leda su tako sitne da mogu lebdjeti zrakom.

9. KAKO NASTAJU BISERI?

Prirodni biseri nastaju kad se strano tijelo (npr. zrno pijeska), nađe unutar kamenice, između plašta i ljušture. Kad ga školjka ne može izbaciti, takvo zrno je iritira, smeta pa je prirodna reakcija kamenica da ga prekriju kako bi se zaštitile. Školjka počne lučiti sedef kojim prekriva zrno pijeska i time se, s vremenom, oblikuje zrno bisera. To znači da je biser zapravo strana tvar unutar kamenice, koja je prekrivena sedefnim slojevima

10. ZAŠTO RIBA STALNO OTVARA USTA?

Riba otvara usta kako bi mogla disati. Ona na taj način uzima vodu, koju pritom izbacuje kroz škrge – male proreze sa obje strane glave, pokrivene poklopcima. Iz te vode riba uzima kisik, neophodan za disanje. Čovjek uzima kisik iz zraka, udišući kroz nos ili usta. Riba može disati jedino ako uzima vodu kroz usta, a izbacuje je kroz škrge. Zato riba stalno otvara usta, a škrgni otvori se ujednačeno otvaraju i zatvaraju. Riblji organi za disanje su načinjeni tako da koriste kisik koji se nalazi u vodi, kao što su naša pluća građena da kisik uzimaju iz zraka. Disanje nije jedini razlog zašto riba stalno otvara usta. Riba se tako hrani: hvata cvijeće, insekte i biljne ostatke. Zato su njena usta u stalnom pokretu.

Odgovore na još mnoga pitanja možete saznati u obrazovno-zabavnoj emisiji Skitalica-pitalica" svaki dan u jutarnjem i popodnevnom terminu na RTL Kockici.