U neobaveznim razgovorima u pretrpanim autobusima koji nas voze na gradska groblja ili tijekom planiranja odlaska na posljednja počivališta članova obitelji često se čuju rečenice poput: Sjećaš li se ono kad je prije 4 godine za Sve svete padao snijeg pa smo..." ili, recimo, Točno znam da sam prošle godine na Dan mrtvih nosila kaput u rukama jer sam se sva preznojila!". Neka se od tih sjećanja mogu potkrijepiti službenim meteo podacima, a neka su i prilično pod subjektivnim dojmom dotičnog opažača pa se ne podudaraju baš uvijek s izmjerenim podacima. Ne kažem da to nije legitimno, no službeni podaci ipak su objektivniji, što znači da je vrijeme tako trebala doživjeti većina ljudi. I to možete osporavati, ali to ću argumentirati nekom drugom zgodom. Ovdje donosim službene brojke iz arhive Državnog hidrometeorološkog zavoda koje će vrlo vjerojatno iz Vašeg sjećanja izvući neku epizodu vezanu uz ovaj sjetan i dostojanstven blagdan, kao što je uostalom mene podsjetilo kako mi je dijete zaspalo u kolicima zamotano u skafander, rukavice, kapu, pod toplom dekicom tijekom šetnje Mirogojem u najhladnijoj sisvetskoj večeri u novijoj povijesti.

Hladni Svi sveti

To je bila 2009., jedina godina unazad njih 15, u kojoj je na Dan mrtvih ujutro zabilježen mraz. U Zagrebu je izmjereno -3C, u Osijeku i Kninu -2, u Varaždinu i Slavonskome Brodu -5, a najhladniji je bio Gospić s -6. I u priobalju je bilo hladno, u Rijeci samo 3, u Splitu 8, a u Dubrovniku i Makarskoj 9 stupnjeva. Daleko je to od najhladnijih Dana mrtvih ikad. Najniža ikad minimalna temperatura za Zagreb na 1. studenoga datira iz 1971. kada se metropola budila na -6C. Ako ste od onih koji na groblje odlaze poslijepodne, zanimat će vas možda da je prosječna dnevna temperatura za Zagreb 13C i da je u posljednjih 15 godina 9 puta bilo toplije od toga prosjeka, a 6 puta hladnije. Inače, kao najhladnije blagdansko poslijepodne upisano je ono davne 1966. kad se tijekom dana živa u službenom termometru podigla samo do oznake 3,8.

Preselimo se nakratko na more. Možda vas neće začuditi da je i u Splitu najhladniji Dan mrtvih u posljednjih 15 godina isti onaj iz 2009. godine. Toga je poslijepodneva izmjereno 15 stupnjeva, što je za 3 stupnja hladnije od tridesetogodišnjeg prosjeka. Međutim, ne poklapaju se svi podaci iz povijesti na kopnu i na moru, dogodi se da zahlađenja zahvate samo dio zemlje, pa je tako uz obalu najhladniji bio 1. studenoga 1974. kada je u Splitu bilo samo 10C. Najniža jutarnja temperatura u Splitu iznosila je +6C, a zabilježena je 1989.

Kaput na sebe ili u rukama

Kao što rekoh, toplih je godina ipak više, pogotovo u posljednje vrijeme. Možda pamtite 2003. godinu kada je Zagreb zagrijalo čak 23 stupnja. Tako je, to je ta godina kad ste kaput po groblju nosili preko ruke i sami sebi spočitavali što ste ponijeli tako veliku teglu krizantema zbog koje vam je sad toliko vruće! Ako vam pamćenje ne seže tako daleko, onda se zasigurno sjećate 2010. godine kad je pred blagdan Svih svetih zajužilo, temperature su naglo skočile pa je tako u Varaždinu, Rijeci i Kninu izmjereno 20 stupnjeva, a Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Karlovac, kao i Split i Dubrovnik, grijalo je ugodnih 19. S druge strane, bolje nositi krizanteme i kaput, nego se kroz mnoštvo na groblju proguravati s kišobranom u ruci!

Kišobran prosječno dvaput u pet godina

Od 1949. godine, otkad se vrijeme bilježi i u Zagrebu i u Splitu, kiša je na Dan mrtvih padala 29 odnosno 26 dana, dakle prosječno dvaput u pet godina. U posljednjih 5 godina padala je kiša i na moru i na kopnu samo jedne godine, 2012. pa bismo statistički gledano mogli očekivati da će padati i ove.

Što nas čeka ove nedjelje?

Srećom, ovakva statistika funkcionira samo kroz znatno dulja razdoblja, pa se i ove godine bolje pouzdati u aktualnu vremensku prognozu koja za nedjelju obećava suho, većinom sunčano vrijeme. No, bit će hladno, osjetno hladnije nego prošle godine. Imajte razumijevanja i prema cvjećarima koji će se morati potruditi da tijekom noći i jutra zaštite cvijeće od mraza. Za dulju šetnju, pogotovo ako uživate u večernjem ugođaju koji pružaju tisuće zapaljenih svijeća, odjenite se i obujte toplo, stavite šešir ili kapu ili se ugrijte friško pečenim kestenima. Oni su u sisvetskoj ponudi uvijek prisutni, bez obzira je li toplo ili hladno.