Pretilost je problem koji se sve više počinje isticati u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Na stereotipno pitanje jesu li Slavonci deblji od Dalmatinaca (zbog načina ishrane) odgovara anketa pomoću koje se došlo do sljedećih podataka, a koja je provedena 2003. godine na slučajnom uzorku od 9.070 stanovnika iz Hrvatske.
Govorimo o podacima posljednje ozbiljnije studije o istraživanju pretilosti u Hrvatskoj koju je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2003. godine, a pokazala je da u Hrvatskoj ima 20 posto pretilih.
U Hrvatskoj ima više pretilih muškaraca nego žena
Prema spolu, u Hrvatskoj je u odnosu na druge zemlje EU značajnije veći broj pretilih muškaraca (20,7 posto) u odnosu na žene (16,8 posto).
Kako u europskih tako i u hrvatskim okvirima na djelu je tzv. "Mediteranski paradoks". Drugim riječima, istraživanja pokazuju da najveći broj pretilih ljudi u Hrvatskoj dolazi iz Dalmacije. Što znači da se ljudi u tom području više ne pridržavaju svog tradicionalnog načina života i prehrane te da suvremeni oblici života koji su sa sobom donijeli epidemiju debljine.
Najviše pretilih u kontinentalnoj Hrvatskoj
Stres, višesatno sjedenje pred računalom, sve manje vremena za sebe, izostanak kretanja - sve su to naše današnje boljke odnosno problemi s kojima se svakodnevno susrećemo. Protiv njihovog razornog učinka mnogi se "bore" upravo prejedanjem.
Analizom istraživanja pokazano je da više od petine stanovništva RH je pretilošto znači da im je indeks tjelesne mase (ITM) veći od 25 kg/m2 (preporuka je < 25 kg/m2). Ako bismo gledali kakva su odstupanja prema spolu, zaključujemo da nema prevelikih odstupanja, odnosno najviše pretilih muškaraca i žena se nalazi u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno u Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj županiji te također u Zadarskoj županiji.
Zagorci su ipak teži od Slavonaca
Tako su se u provedenom istraživanju predrasude o najdebljim Slavoncima djelomično rasplinule, prema kojima je neslavni rekord po zastupljenosti pretilosti ostvarilo70 posto Zagoraca s prekomjernom tjelesnom masom. Dok su prema spolu najteži Zagorci, njih 76,2 posto, među ženama takav je 'epitet' ponijelo 70,3 posto Slavonki.
Ako pak gledamo prekomjernu tjelesnu težinu (TT), koja je zapravo u Hrvatskoj i više zastupljena od pretilosti, tu su razlike među spolovima veće, pa tako imamo muškarci:žene = 43% : 34%.
Županije s najvećim brojem muškaraca prekomjerne TT su Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska, Karlovačka, Splitsko-dalmatinska i Grad Zagreb. Županije s najviše žena prekomjerne TT su u priobalju i to Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska i Zadarska županija te u Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji.
Najviše mršavih mladih ljudi ima u priobalju
Najmanje mladih (18-34) pretilih muškaraca je u priobalju (osim Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije), a najviše u Zagorju, Lici i Zagrebačkoj županiji. Najviše mladih pretilih žena ima u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Požeško-slavonskoj a najmanje u priobalju, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Gradu Zagrebu. Iz rezultata možemo primijetiti da su većinom mlađih ljudi u priobalju ITM manjeg od 30.
Značajnu ulogu ima i stupanj obrazovanja
Najpovoljnije stanje, ako gledamo mjerene parametre u ovom istraživanju, a to su indeks tjelesne mase (ITM), opseg struka, te odnos omjera struka i bokova (WHR), kod muškaracau Požeško-slavonskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a u žena u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Istarskoj županiji.
Iz analize možemo zaključiti da su vidljive značajne razlike po županijama, ali i po spolu.Podaci pokazuju da značajnu ulogu ima stupanj obrazovanja, pa je najviše pretilih u skupni manje obrazovanih (24,9 posto), potom kod osoba sa srednjim obrazovanjem (18,9 posto), a najmanje među visokoobrazovanima (12,6 posto).
O nutricionistici:
Dr.sc. Martina Linarić, dipl.ing., nutricionist,kroz edukaciju i rad, nakon završenog diplomskog studija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te poslijediplomskog doktorskog studija na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, stekla je širok spektar teorijskogi praktičnog iskustva kroz sve segmente i područja važna za poznavanje pravilne prehrane, fiziologije čovjeka i svih segmenata koji su pritom od vitalnogznačaja za poznavanje čovjekovaorganizma i djelovanja hrane na njega.S obziromna to da je kod pacijenata jedan od najčešćih uzroka razvoja bolesti, a kasnije i incidentnog ishoda, bila povećana tjelesna težina, nerijetko i pretilost, područje poremećaja prehrane u koje ubrajamo i pretilost, postalo je moj najveći profesionalni interes, kome sam potom posvetila i najveću pozornost tijekom svog rada i djelovanja te daljnjeg usavršavanja.
A tko su novi kandidati četvrte sezone 'Život na vagi', doznajte već ove jeseni!