Objavljeni su rezultati Ljetnog barometra 2020 Ferratum grupe , čime je istraživanje uspješno završeno, već po dvanaesti put uzastopno, u čemu je sudjelovala i Ferratum Hrvatska . Gotovo 15.000 kućanstava, u 11 međunarodnih zemalja, sudjelovalo je u ovogodišnjem dvostrukom istraživanju ponašanja potrošača u narednim ljetnim mjesecima. Podaci uključuju odgovore na pitanja kako je pandemija COVID-19 utjecala na njihov život i potrošačke navike, na što su tijekom izolacije trošili najviše novaca, kakvi su im planovi u narednim mjesecima te kako su upravljali financijama. Raspitali smo se i o kupnji putem interneta i njihovom omiljenom načinu plaćanja te čega se najviše boje kada je u pitanju COVID-19.

Ovogodišnji rezultati pokazuju da će, tijekom ljetnih mjeseci, 66% ispitanika potrošiti manje budžeta u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je samo 8% ispitanika navelo kako će potrošiti jednako ili više. Rezultati pokazuju da je pandemijom pogođeno više od 50% ispitanika, koji su, između ostalog, otkazali svoje ljetne planove. 25% ispitanika je otkazalo međunarodna putovanja, dok je 15% otkazalo planove vezano za kupnju automobila u ovoj godini. 10% ispitanika planiralo je kupnju nove kuće, ali bi radije odgodili velika ulaganja i usredotočili se na štednju.
Uzrok otkazivanja planova možemo tražiti u činjenici da je 13% ispitanika, tijekom pandemije COVID-19, izgubilo radno mjesto, dok je 18% ispitanika bilo suočeno sa smanjenjem plaće. 58% čine ispitanici koji na sreću nisu bili financijski pogođeni, sačuvali su svoje radno mjesto, kao i plaću u visini one koju su imali i prije pandemije.

Hrvatima je briga za obitelj prioritet broj 1 i u kriznim vremenima

Istraživanje pokazuje kako je Hrvatska moderna, ali i dalje djelomično tradicionalne država gdje se i pri online kupovini najčešće koristi plaćanje gotovinom pri dostavi (56%). Možemo reći da Hrvati i dalje nemaju osjećaj sigurnosti u korištenju kreditnih kartica i dijeljenu osjetljivih podataka s internet servisima plaćanja. Takav osjećaj je zasigurno i negativno pojačan pandemijom Covida-19.

U Hrvatskoj kao i većini zemalja najveća potrošnja u ljeto će se odnositi se na namirnice (31%), a zatim na financiranje potreba svoje djece (15%) te odjeću za ljeto (11%). Ovakva statistika je očekivana s obzirom na to da je Hrvatska mediteranska zemlja koja je također u vrijeme Covida-19 pokazala da je Hrvatima briga za obitelj jedan od prioriteta bilo u svakodnevnim tako i u kriznim situacijama. Potrošnja na odjeću za ljeto je također očekivana budući da Hrvati žive za duga topla ljeta i odlazak na obalu.

Što se tiče iznosa novca koje će Hrvati potrošiti, 31% ispitanika samo 200 €, su posljedica lošije ekonomske situacije koja proizlazi iz smanjene potrošnje, zatvorenih poslovnih subjekata te očekivano velikog pada zarade u turističkom sektoru koji ima veliki udio u BDP-u Hrvatske.

Činjenica da Hrvati nakon krize će se vratiti uličnoj kupovini i shopping centrima (78%) je nešto što je normalno za karakter ljudi na Mediteranu i u regiji.

U OVOME SMO SVI ZAJEDNO! Treba pogledati i pozitivnu stranu pandemije - socijalno distanciranje nas je još više zbližilo.

Možda smo razdvojeni, ali COVID-19 nas je zbližio. Rad od kuće nam je, između ostalog, omogućio izgradnju još boljih odnosa. Ferratum međunarodno istraživanje pokazuje da pandemija nije zaobišla nikoga i da je utjecala na sve ljude na različitim razinama. Istovremeno, potaknula je mnoge pozitivne promjene – razvili smo nove hobije, naučili živjeti zdravije i cijeniti male stvari u životu, naučili smo kako bolje upravljati financijama, zbližila nas s obitelji i voljenim osobama.

Tijekom proteklih mjeseci glavna aktivnost ispitanika bilo je gledanje televizije (15%), najvjerojatnije kako bi bili u tijeku s novostima vezanim za COVID-19, zatim video i telefonski pozivi s prijateljima i obitelji (13%), dnevne šetnje na otvorenom ili vježbanje, tamo gdje je to bilo dopušteno (11%) te gledanje Netflix-a i online streaming općenito (10%).

Ljudi su društvena bića, a pandemija je donijela iskustvo života u izolaciji. Pogodite što je ispitanicima najviše nedostajalo i što su prvo napravili nakon izolacije? Naravno, posjetili obitelj (18%) te se susreli s prijateljima i voljenima (16%). Također su im nedostajali izlasci, jelo u restoranu, piće na terasama ili lokalnim barovima. Međunarodna putovanja, odlazak na obalu, društveni i kulturni život (kino, kazalište, koncerti), čak i tuzemna putovanja kao nešto što bi željeli napraviti čim se dozvoli. Na kraju ljestvice, sa samo 3% ,možemo pronaći povratak u ured". Drugim riječima, ispitanicima uredski život i nije baš nedostajao. Razlog bi mogao biti zato što su naučili raditi na daljinu ili samo žele imati redovni ljetni odmor te da im se dopusti povratak životu kakav su imali prije pandemije COVID-19.

Veći potrošači u 2020.

Kada je riječ o velikim potrošačima, u 2020. godini, 86% mjesečnog prihoda potrošit će se tijekom ljeta u Bugarskoj, slijedi Hrvatska sa 72%, Latvija 50% te Rumunjska gdje će samo 49% mjesečnog prihoda biti potrošeno na ljetne planove. Na drugom kraju ljestvice je vidljivo kako će Nordijci potrošiti oko 30% svog mjesečnog prihoda za ljetne aktivnosti. (Švedska 31% i Danska 29%).

Manja potrošnja, veća štednja

28% ispitanika iz 11 zemalja izjavilo je da planira potrošiti najviše 200 eura u sljedeća 2 do 3 mjeseca, 12% će potrošiti oko 1300 eura, dok će samo 9% ispitanika potrošiti više od 2000 eura.

Ispitanici planiraju ovogodišnju ljetnu potrošnju, u najvećem dijelu, financirati iz ušteđevine (45%), dok njih 31% planira iskoristiti Ferratumov kredit za pokriće. U posljednje vrijeme 35% ispitanika nije uzelo kredit zato što nisu trebali novac, dok je njih 25% trebalo financijsku pomoć, ali se nisu prijavili za Ferratumove kredite jer su zabrinuti kako ih neće moći vratiti. 20% ispitanika je navelo kako su u posljednje vrijeme manje novca trošili jer su tijekom izolacije ionako boravili kod kuće.

Najveća potrošnja za vrijeme izolacije zbog pandemije COVID-19

Na pitanje na što su najviše trošili novac tijekom izolacije, njih više od 50% (52%) izjavilo je kako su to bile živežne namirnice, zatim kućni popravci (13%), odjeća i obuća (12%) te proizvodi za osobnu njegu (10%). Mnogi su podržali lokalna poduzeća i proizvodnju te odlučili naručivati hranu iz svojih omiljenih restorana (7%).

Budućnost je digitalna! Gotovina gubi značaj, a udio online plaćanja je sve veći

Online plaćanje preferira 52% ispitanika, 25% ih još uvijek koristi gotovinu pri isporuci, a ostalih 25% odabralo bi bankovne prijenose prilikom online naručivanja. Najviše digitalizirane zemlje, kada su u pitanju online plaćanja, su Norveška (86%), Australija (79%), a Danska ih slijedi tijesno (77%). Na kraju ljestvice pozicionirane su Finska (28%) i Bugarska (27%). Finska preferira plaćanja putem bankovnog prijenosa (52%), dok Bugari tradicionalno više koriste gotovinu pri isporuci (71%).