Kako je došlo do ideje za novu hrvatsku kuharicu?

Suradnju na knjizi Školska knjiga je ponudila meni, ali sam zaključio da nisam autoritet na svakom polju sadržaja knjige i iz tog sam razloga odlučio predložiti koncept s kuharima iz cijele Hrvatske. Ljudima iz Školske knjige ideja se svidjela i krenuli smo odmah u realizaciju.

Kako je izgledao put 'Croatia: The Cookbook' od prvogdo posljednjeg dana i koliko je trajao?

Pa, za početak, trebalo je nazvati sve kuhare, pitati ih jesu li voljni sudjelovati i pridonijeti nastanku tog projekta, nakon toga pronađen je fotograf, dogovorili su se datumi, podijelila zaduženja i krenulo se na lokacije fotografirati. Zatim su kuhari poslali svoje recepte, koje smo pregledali i, za englesku verziju, preveli. Odmah je počela i potraga za dizajnerom te smo sve uvezli i usuglasili se da je TO TO. Od prvog poziva za suradnju do sada, prošle su otprilike 2 godine.

Postoji puno različitih kuharica, po čemu je ova vaša posebna, čime se ističe od ostalih?

Ova je posebna po količini chefova koji surađuju, vrlo je luksuzna i s predivnim fotografijama Maje Danice Pečanić. Ovako luksuzno izdanje još u Hrvatskoj nije napravljeno.

Kakav je koncept po kojem je pisana kuharica?

Knjiga je podijeljena na 4 regije, kuha 36 chefova, a svaki je dao 4 i više recepta te smo ukupnosakupili 157 recepata. Svaki recept ima svoju fotografiju, objavljene su i fotografije kuhara, kao i njihova kratka biografija.

Po kojim kriterijima ste birali hrvatske chefove i koja su najpoznatijaimena koja su sudjelovala u izradi recepata?

Odabrano je 36 chefova koji najbolje zastupaju svoju regiju. Naravno, ima još ljudi koje sam htio u knjizi, ali, nažalost, nije bilo za sve prostora. Sudjelovali su Rudi Stefan, Danijel Djekić, Daniela Kramarić, Priska Thuring, Ante Udovičić, Deniz Zembo, Hrvoje Kroflin, Goran Kocis, Ana Grgić, Petra Jelenić, Hrvoje Zirojević, Sanjin Braco, Ivan Pažanin, David Skoko, Andrej Barbieri, Zdravko Tomšić, Damir Modrušan, Marko Palfi, Matija Bregeš, Deni Srdoč i ostali.

Kako su reagirali chefovi kada ste im predstavili ideju o kuharici?

Vrlo pozitivno i susretljivo. Drago mi je da smo skupili toliku količinu ljudi i pokrenuli protok ideja.

Jeste li uspjeli njome pokriti cijelu Hrvatsku i podjednako zastupiti sve dijelove naše zemlje?

Ne toliko koliko bih volio, ali svakako u ogromnoj količini. Neki dijelovi Hrvatske još gastronomski nisu dovoljno razvijeni.

Nalaze li se u knjizi samo autohtoni i tradicionalni recepti ili postoje i noviji, moderniji?

Uglavnom su recepti tradicionalni i naslonjeni na tradiciju.

Jeste li posjetili osobno sve kuhare i isprobali sve recepte koji se nalaze u knjizi?

Koliko su prilike dozvoljavale, jesam.

Koje vam je najbolje jelo iz kuharice, akoje je najgore jelo, ako takvo postoji?

Sva su podjednako dobra. Nema lošeg jela. Ima samo jela koja vam se sviđaju manje ili više.

Možete li izdvojiti neke najzanimljivije situacije ili anegdote koje su se dogodile prilikom izrade kuharice?

Pa zapravo i nema nekih posebnih anegdota. To je mukotrpan i dugotrajan proces lišen humora i zezanja. Zapravo, od početka do kraja je sve jedna velika anegdota.

Ranije ste spomenuli da ste u ovoj kuharici okupili novu generaciju hrvatskih chefova, kakva je to nova generacija chefova i po čemu se razlikuje od stare?

Pa zapravo, to je jedna kombinacija mladosti i zrelosti. Svima je zajednička strast prema poslu. Razlike su isključivo u konceptu kuhanja i osobnosti. Cilj je svima isti: zadovoljstvo gosta, ali i vlastito.

Kuharicu izdajete na hrvatskom i engleskom jeziku te na taj način promovirate hrvatsku gastronomiju i u svijetu. Da trebate odabrati jedan recept kojim biste predstavili Hrvatsku svijetu, koji bi to bio?

Auh, ne znam, dugo o tome treba promisliti. Hrvatska nije samo jedan recept. Previše je tu raznolikosti.

Koliko ova kuharica može pomoći u brendiranju Hrvatske kao poželjne i nezaobilazne gastronomske destinacije?

Kuharica je samo jedan kotačić sustava i svakako je relevantna, no za brendiranje je potrebno puno, puno više. Utjecaj porezne politike, naklonjenosti u ugostitejstvu, ali i obrazovanje mladih kadrova također su bitni za brendiranje.

Osim promocije hrvatske gastronomije, što još želite postići izdavanjem ove kuharice i što mislite, kakva je budućnost očekuje? Nadate li se da će kuharica krasiti police u Hrvata i šire?

Nadam se da ćemo ih puno prodati. Što ih više. prodamo, to je veća šansa da nas šira publika upozna.

S obzirom na to da ste urednik kuharice, smatrate li da ste odabrani jer ste trenutno najbolji chef u Hrvatskoj?

Ne, najbolji nisam, možda najeksponiraniji.

Planirate li se uskoro vratiti u kuhinju nekog poznatog restorana ili ste trenutno više u fazi poduzetništva?

Vratit ću se samo u vlastiti restoran, a o tim planovima nekom drugom prilikom...

Trenutno najpoželjnija hrvatska kuharica u prodaji je od 19. lipnja, kada je i službeno predstavljena široj publici, a njezina cijena iznosi 360 kuna.