Novosti

Prisilno raseljavanje doseže rekordan broj i pogađa 1 od svakih 113 osoba

Sukobi i progon uzrokovali su 2015. godine vrtoglav porast prisilnog raseljavanja stanovništva diljem svijeta, koje je pogodilo najveći dosad zabilježen broj osoba i uzrokovalo neizmjernu patnju ljudi, prema izvješću koje je danas objavio UNHCR, UN-ova Agencija za izbjeglice.

Press
20.06.2016 13:04

UNHCR-ovo godišnje Izvješće o globalnim kretanjima – Global Trends Report – koje prati prisilno raseljavanje diljem svijeta na temelju podataka koje podnose vlade, partneri poput Centra za praćenje unutarnje raseljenosti, i vlastitih izvješća organizacije, govori da je do kraja 2015. godine bilo raseljeno 65,3 milijuna osoba, u odnosu na 59,5 milijuna samo dvanaest mjeseci ranije. Ovo je prvi put da je prijeđen prag od 60 milijuna osoba.

Ukupan broj od 65,3 milijuna obuhvaća 3,2 milijuna ljudi u industrijaliziranim zemljama koji su na kraju 2015. godine čekali odluke o priznavanju azila (najveći ukupan broj koji je UNHCR ikada zabilježio), 21,3 milijuna izbjeglica diljem svijeta (1,8 milijuna više nego 2014. godine i najveći ukupan broj izbjeglica od početka 90-ih godina prošlog stoljeća) i 40,8 milijuna ljudi koji su bili prisiljeni bježati iz svojih domova, ali su se još uvijek nalazili unutar granica svojih zemalja (povećanje od 2,6 milijuna od 2014. godine i najveći ikad zabilježeni broj).

Ako mjerimo u odnosu na svjetsko stanovništvo koje broji 7,349 milijardi ljudi, te brojke znače da je 1 od 113 osoba u svijetu ili tražitelj azila, unutarnje raseljena osoba, ili izbjeglica – to je razina rizika za koju UNHCR ne poznaje presedana. Sveukupno danas ima više prisiljeno raseljenih osoba od broja stanovnika Ujedinjene Kraljevine, Francuske ili Italije.

Prisilno raseljavanje je bilo u porastu barem od kraja sredine 90-ih godina prošlog stoljeća u većini regija, ali u posljednjih pet godina stopa rasta se povećala. Tri su razloga tom porastu: stanja koja uzrokuju velike izljeve izbjeglica dulje traju (primjerice, sukobi u Somaliji ili Afganistanu sada ulaze u svoje treće, odnosno, četvrto desetljeće), često se pojavljuju nove ili ponovno rasplamsavaju stare dramatične situacije (najveću takvu situaciju danas imamo u Siriji, ali su se u posljednjih pet godina pojavile i krizne situacije u Južnom Sudanu, Jemenu, Burundiju, Ukrajini, Središnjoj Afričkoj Republici, itd.), a brzina kojom se nalaze rješenja za izbjeglice i unutarnje raseljene osobe u opadanju je od kraja Hladnoga rata. Još prije 10 godina, krajem 2005. godine, UNHCR je zabilježio prosjek od 6 raseljenih osoba svake minute. Danas je taj broj 24 osoba po minuti – gotovo dvostruko veći od normalne frekvencije disanja odrasle osobe.

Sve je više ljudi raseljeno zbog rata i progona i to je samo po sebi zabrinjavajuće, ali umnožavaju se i faktori koji ugrožavaju izbjeglice", rekao je Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi. Zastrašujući broj izbjeglica i migranata pogiba svake godine na moru; na kopnu, ljudi koji bježe od rata nalaze da je njihov put blokiran zatvorenim granicama. Politika se priklanja azilu u nekim zemljama. Volja naroda za suradnjom, ne samo u korist izbjeglica, već i u korist ljudskog interesa je danas na ispitu, a to je duh jedinstva koji nužno treba prevladati."

3 zemlje proizvode polovicu svjetskih izbjeglica...

Među zemljama koje obuhvaća Izvješće o globalnim trendovima ( Global Trends report ) nekoliko ih se ističe: Sirija s 4,9 milijuna, Afganistan s 2,7 milijuna i Somalija s 1,1 milijunom, zajedno čine više od polovice izbjeglica obuhvaćenim UNHCR-ovim mandatom diljem svijeta. U međuvremenu Kolumbija sa 6,9 milijuna, Sirija sa 6,6 milijuna i Irak sa 4,4 milijuna vode po broju unutarnje raseljenih osoba. Jemen je potaknuo najveći broj novih unutarnje raseljenih osoba tijekom 2015. godine – 2,5 milijuna osoba, ili 9 posto svog stanovništva.

... koje se uglavnom nalaze na svjetskom jugu

Napori koje je Europa ulagala kako bi upravljala brojem koji premašuje milijun izbjeglica i migranata koji su stigli putem Sredozemlja privlačili su najveću pozornost mnogih tijekom 2015. godine, a ipak, Izvješće pokazuje da se velika većina svjetskih izbjeglica nalazila drugdje. Ukupno se 86 posto izbjeglica obuhvaćenih mandatom UNHCR-a tijekom 2015. godine nalazilo u zemljama niskih i srednjih prihoda koje se nalaze u blizini područja sukoba. Taj broj se diže na preko 90 posto ukupnog broja svjetskih izbjeglica ako tu uključimo i palestinske izbjeglice za koje brine UNHCR-ova sestrinska organizacija UNRWA. U svjetskim razmjerima, Turska je bila zemlja domaćin najvećem broju izbjeglica, njih 2,5 milijuna. Istovremeno je Libanon ugostio više izbjeglica u donosu na svoje stanovništvo od bilo koje druge zemlje (183 izbjeglica na 1.000 stanovnika). U odnosu na veličinu svoga gospodarstva, Demokratska Republika Kongo ugostila je najviše izbjeglica (471 izbjeglicu za svaki dolar BDP-a po glavi stanovnika, izmjereno prema paritetu kupovne moći).

Porast zahtjeva za azil

Među industrijaliziranim zemljama, 2015 je bila i rekordna godina po novo podnesenim zahtjevima za azil, s dva milijuna takvih zahtjeva (uz 3,2 milijuna predmeta koji su krajem godine još bili u tijeku). Njemačka je zaprimila najviše zahtjeva za azil od bilo koje druge zemlje (441.900), što uvelike pokazuje njenu spremnost da prihvati ljude koji bježe u Europu putem Sredozemlja. Sjedinjene Američke Države imaju drugi najveći broj zahtjeva za azil (172.700), mnogi od kojih se odnose na osobe koje bježe od nasilja organiziranih bandi u Srednjoj Americi. Značajan broj zahtjeva za azil zabilježen je i u Švedskoj (156.000) i Rusiji (152.500).

Djeca čine oko polovicu svjetskih izbjeglica

Djeca su činila 51 posto svjetskih izbjeglica tijekom 2015. godine prema podacima koje je UNHCR uspio prikupiti (potpuni demografski podaci nisu bili dostupni autorima Izvješća). Ono što najviše zabrinjava jest činjenica da su mnoga djeca bila odvojena od svojih roditelja ili putovala sama. Sveukupno 98.400 zahtjeva za azil podnijela su djeca bez pratnje ili djeca odvojena od svojih obitelji. To je najveći ukupan broj koji je UNHCR ikada vidio – i tragičan odraz načina na koji prisilno svjetsko raseljavanje ima nerazmjeran utjecaj na mlade živote.

Nemoguć povratak kući

I dok je ukupan broj raseljenih osoba u svijetu bio viši no ikada, broj osoba koje su se mogle vratiti svojim domovima ili pronaći neko drugo rješenje (lokalnu integraciju u zemlju prvog utočišta ili preseljenje u drugu zemlju) bio je nizak. 201.400 izbjeglica uspjelo se vratiti u svoju zemlju podrijetla tijekom 2015. godine (uglavnom u Afganistan, Sudan i Somaliju). Taj je broj viši od ukupnog broja u 2014. godini (126.800), ali još uvijek značajno niži u odnosu na najveće brojke iz početka 90-ih godina prošlog stoljeća. Oko 107.100 izbjeglica je prihvaćeno za preseljenje u 30 zemalja tijekom 2015. godine – što predstavlja samo 0,66 posto izbjeglica obuhvaćenih UNHCR-ovim mandatom (za usporedbu, 26 zemalja je prihvatilo 105.200 u sklopu preseljenja tijekom 2014. godine, što je predstavljalo 0,73 posto populacije izbjeglica za koje skrbi UNHCR). Najmanje 32.000 izbjeglica je naturalizirano tijekom godine, većinom u Kanadi te jedan manji broj u Francuskoj, Belgiji, Austriji i drugdje.

Raseljavanje tijekom 2015. godine, po regijama (od najvećeg do najmanjeg broja) :

1. Bliski istok i Sjeverna Afrika

Rat u Siriji je i dalje bio glavni uzrok raseljavanja i posljedične patnje u svijetu. Do kraja 2015. godine, prisilio je najmanje 4,9 milijuna ljudi u izgnanstvo kao izbjeglice i uzrokovao unutarnje raseljavanje od 6,6 milijuna osoba – što predstavlja oko polovice predratnog sirijskog stanovništva. Sukob u Iraku je do kraja godine uzrokovao unutarnje raseljavanje 4,4 milijuna ljudi i stvorio najmanje četvrt milijuna izbjeglica. Građanski rat u Jemenu, koji je započeo 2015. godine, je do kraja godine potaknuo raseljavanje 2,5 milijuna osoba – više novog raseljavanja od bilo kojega svjetskog sukoba. Ako u to uključimo 5,2 milijuna palestinskih izbjeglica koji su obuhvaćeni mandatom UNRWA-e, gotovo pola milijuna Libijaca koji su bili prisiljeni bježati iz svojih domova i ostati u zemlji, te još jedan broj manjih situacija, bliskoistočna i sjevernoafrička regija doprinijele su većem broju raseljavanja od svih ostalih svjetskih područja.

1. Subsaharska Afrika

Subsaharska Afrika je imala najveći ukupan broj raseljenih osoba tijekom 2015. godine, nakon koje slijede Bliski istok i Sjeverna Afrika. Neprestani težak sukob u Južnom Sudanu tijekom 2015. godine, kao i u Središnjoj Afričkoj Republici i Somaliji, uz nova ili stalna masovna raseljavanja u ili iz zemalja kao što su Nigerija, Burundi, Sudan, Demokratska Republika Kongo, Mozambik i ostale, proizveli su 18,4 milijuna izbjeglica i unutarnje raseljenih osoba do kraja godine. Subsaharska Afrika je u međuvremenu pružila utočište za oko 4,4 milijuna izbjeglica – više od bilo kojega drugog područja. Pet od deset zemalja koje su primile najveći broj izbjeglica bile su afričke zemlje. U tome vodi Etiopija, a nakon nje slijede Kenija, Uganda, Demokratska Republika Kongo i Čad.

1. Azija i Pacifik

Iz područja Azije i Pacifika dolazi gotovo jedna od šest izbjeglica i unutarnje raseljenih osoba u svijetu tijekom 2015. godine, što predstavlja treću najveću regiju ukupnog raseljavanja. Jedna od šest izbjeglica obuhvaćenih UNHCR-ovim mandatom dolazila je iz Afganistana (2,7 milijuna osoba) gdje je gotovo 1,2 milijuna osoba unutarnje raseljeno. Mianmar je bila druga po redu regija koja je proizvela najveći broj izbjeglica i unutarnje raseljenih osoba (451.800, odnosno 451.000 osoba). Pakistan (1,5 milijuna) i Islamska Država Iran (979.000) i dalje su među glavnim zemljama u svijetu koje ugošćuju izbjeglice.

Srednja i Južna Amerika

Sve veći broj osoba koje bježe od nasilja bandi i drugog nasilja u Srednjoj Americi potaknuo je 17-postotni rast raseljavanja diljem šire regije. Izbjeglice i tražitelji azila iz El Salvadora, Gvatemale i Hondurasa su zajedno dosegli broj od 109.800 osoba, koje uglavnom stižu u Meksiko i Sjedinjene Države, što predstavlja više od peterostrukog povećanja tijekom tri godine. Kolumbija, u kojoj je situacija dugotrajna, ostala je zemlja s najvećim brojem raseljenog stanovništva (6,9 milijuna).

1. Europa

Situacija u Ukrajini, blizina Europe Siriji i Iraku, uz dolazak više od milijuna izbjeglica i migranata preko Sredozemlja, uglavnom iz prvih deset zemalja koje proizvode izbjeglice, sve je to zajedno prevladavalo slikom raseljavanja u regiji tijekom 2015. godine. Europske su zemlje zajedno proizvele nekih 593.000 izbjeglica – većinom iz Ukrajine; a prihvatile ih 4,4 milijuna – 2.5 milijuna njih Turska. Brojke koje nam je dostavila ukrajinska vlada pokazuju da je 1,6 milijuna Ukrajinaca raseljeno unutar zemlje. Izvješće o globalnim kretanjima ( Global Trends report) navodi da je 441.900 zahtjeva za azil podneseno u Njemačkoj, gdje se populacija izbjeglica povećala za 46 posto u odnosu na njenu razinu iz 2014. godine na 316.000.

Kolačići

Ova web-stranica koristi kolačiće. Kolačiće koristimo za pružanje boljeg korisničkog iskustva, lakšeg pregleda sadržaja, analize korištenja, sustava oglašavanja i funkcionalnosti. Klikom na "Slažem se" pristaješ na sve svrhe obrade. Pojedinačne namjene možeš odabrati i urediti klikom na "Saznaj više". Više o kolačićima možeš pročitatiovdje.

Ova web-stranica koristi kolačiće. Kolačiće koristimo za pružanje boljeg korisničkog iskustva, lakšeg pregleda sadržaja, analize korištenja, sustava oglašavanja i funkcionalnosti. Klikom na "Slažem se" pristaješ na sve svrhe obrade. Pojedinačne namjene možeš odabrati i urediti klikom na "Saznaj više". Više o kolačićima možeš pročitatiovdje.