O tome smo pričali s magistricom nutricionizma Mirelom Marić iz poliklinike Aviva, koja je ujedno zadužena i za brigu o kandidatima "Života na vagi".

Prije svega, naglašava da pravilna prehrana ovisi o pojedincu i ne može se primijeniti na sve ljude. Svaka osoba je posebna i ima individualne prehrambene potrebe.

Zdrava ili pravilna prehrana je ona koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, te optimalan omjer bjelančevina i ugljikohidrata kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima", pojašnjava magistrica Marić.

Iako je mnogima prva pomisao na spomen zdrave prehrane fizički izgled i vitka linija, puno važnija je činjenica da dugoročno smanjuje rizik od raznih bolesti.

Pri planiranju pravilne prehrane važno je voditi računa o tome da se obavezno doručkuje jer je taj obrok bitan za pokretanje bazalnog metabolizma.

Važna je vremenski ustaljena konzumacija obroka, količina hrane i omjeri unesenih namirnica u toku dana. Dnevni unos hrane treba podijeliti na tri veća i dva manja obroka, a predlaže se vremenski ustaljena konzumacija obroka. Preko dana treba unositi ugljikohidrate i proteine, dok navečer treba jesti isključivo proteine s ugljikohidratima niskog glikemijskog indeksa", savjetuje Marić.

Opcija ne unošenja hrane kako bi se kilogrami topili, nikako se ne preporuča jer ćemo gladovanjem svoj bazalni metabolizam samo usporiti.

Naše tijelo će, zbog ograničenog unosa hrane, taložiti sve što u njega unesemo kao zalihe masti kako bi bilo sigurno da će kasnije imati dovoljno hranjivih tvari za preživljavanje. Da bismo smršavjeli, ne smijemo gladovati, već trebamo biti u zdravom kalorijskom deficitu", savjetuje Mirela Marić.