Život na vagi

Mnogi stručnjaci smatraju da voće, zbog šećera, ne bi trebalo jesti poslijepodne i navečer. Ima li ta...

Dr.sc. Martina Linarić, dipl.ing., nutricionistica, koja pomaže kandidatima nove sezone 'Života na vagi', odgovara na pitanje kad bismo trebali jesti voće

RTL TV
15.09.2019 10:05

Moram napopomenuti da zasigurno stručnjaci nisu razvili ovu teoriju, već laici koji se nazivaju stručnjacima za prehranu.

Nažalost, postoji mnogo pogrešnih informacija o prehrani koje cirkuliraju internetom, medijima, novinama i ostalim servisima koji su nam sada dostupniji nego ikada, a time i obilje pogrešnih znanstveno neutemeljenih izjava i tvrdnji.

Ne postoji znanstveno utemeljen dokaz da konzumacija voća u poslijepodnevnim te večernjim satima pridonosi dobivanju na težini. Teorija koja govorida konzumiranje voća (ili bilo kojeg ugljikohidrata) nakon 14 sati povećava šećer u krvi, koji vaše tijelo nema vremena iskoristiti prije odlaska na spavanje, što će dovesti do povećanja TT nije istinita jer naš organizam ne prestaje raditi u poslijepodnevnim satima, te također ne prestaje probava uhljikohidrata u tom dijelu dana ili večeri.


Ne postoje dokazi da se šećer u krvi povećava poslijepodne

Vjerojatno nam je svima poznatoda svaka hrana/namirnica koja sadrži ugljikohidrate povećava šećer u krvi dok se glukoza apsorbira. Ali ne postoje dokazi da će vam se šećer u krvi više povećati nakon 14 sati, kao niti u bilo koje drugo doba dana.

Iako vaša tolerancija na ugljikohidrate može varirati tijekom dana, te promjene su vrlo male i ne mijenjaju vašu ukupnu brzinu metabolizma ugljikohidrata.Također, nema razloga za strah da će jedenjevoće u poslijepodnevnim satima uzrokovati debljanje.

U vašem tijelune događa setek tako sagorijevanjekalorija iproces pohranjivanja kalorija u obliku masti, kada primjerice odemo na spavanje, to nije tako jednostavan proces i ne događa se u djeliću sekunde. Metabolizam se usporava kada odlazimo na počinakjer se, primjerice, usporava i naše disanje, otkucaji srca (to su znakovi koje možemo i samiprimijetiti) a time se usporava i metablizam, ali to ne znači da on pritom staje. Mi i dalje trebamo energiju za rad organa i kompletno funkcioniranje našeg organizma, odnosno za naš bazalni metabolizam, one primarne akcije kako bismo se održali na životu.


Ljudi koji redovito jedu voće i povrće imaju manju težinu

Mnogi različiti čimbenici određuju sagorijevajuli kalorije za energiju ili se pohranjuju kao masti, ali izbjegavanje plodova nakon određenog vremena nije jedno od njih.

Također, nema dokaza da izbjegavanje voća u poslijepodnevnim satima utječe na težinu.

No, postoje znanstveni dokazi da ljudi koji jedu dostatne količine voća i povrća tijekom dana, odnosno zadovoljavaju svoje potrebe na prehrambenim vlaknima, imaju tendenciju manje težine i manje su skloni dobivanju na težini.

Na primjer, u jednom pregledu 17 studija utvrđeno je da su ljudi koji su imali najveći unos voća imali do 17% manji rizik od pretilosti.

Voće sadrži malo kalorija, izrazito je bogato prehrambenim vlaknima koja su nezaobilazan nutrijent kada je gubitak suvišnih kilograma u pitanju, i predstavlja izvrstan izvor vitamina, minerala i antioksidanata. Stoga je upravo konzumiranje voća povezano s nižom tjelesnom težinom i nižim rizikom od povećanja tjelesne težine. I nudi još jednu iznenađujuću prednost. Kako je ono bogato vlaknima i vodom, pojestćemo puno manje nego što bismo pojeli primjerice ako bismo umjesto voća konzumirali grickalice i slastice, jer ćemo puno prije volumno napuniti naš želudac nego što bismo to učinili s grickalicama i slatkišima zbog čije bismo pojedene količine itekako mogli povećati broj kilograma.

Ako smo i dalje zabrinuti zbog povećanog udjela šećera u voću, jer smo negdje načuli da šećeri iz voća debljaju.....opet ću vam razbiti tu neosnovanu teoriju i usporediti senergetskom vrijednošću koju bismo unijeli jedući voće i primjerice jedući instant fitness žitarice.


Voće koji ima najveći udio fruktoze su jabuke i kruške

Konzumacija fruktoze, u smislu voća, povrća i meda, odnosno u neprerađenim namirnicama, zapravo – za razliku od drugih šećera, ne izaziva nagli porast i nagli pad razine glukoze u krvi i zbog toga se smatra sastojkom koji ima niski glikemijski indeks. Pogotovo se zbog toga preporučaosobama s dijabetesom.

Između glukoze i fruktoze postoji još jedna razlika, a to je način na koji se u našem tijelu razrađuju. Dok glukozu tijelo koristiti kao izvor energije te daje osjećaj sitosti i zaustavlja glad,fruktoza dolazi do jetre i potiče stvaranje masnih kiselina, a ne smanjuje glad i zapravo, povećava potrebu za hranom. Sve se ovo odnosi na fruktozu u prerađenoj hrani, odnosno nafruktozni sirup, a ne na fruktozu u voću.

Voće kojeima najveći udio fruktoze su jabuke i kruške, a slijede ih banane, jagode i naranče.

Dok kukuruzni fruktozni sirupi imaju55-90 grama fruktoze na 100 grama sirupa, u 100 grama jabuka i krušaka nalazi se tek 5.9 grama fruktoze, odnosno 6.2 grama u kruškama.

Što znači da biste za 100 grama fruktoze trebali pojesti više od 20 jabuka i tada biste unijeli 500 kalorija u obliku fruktoze.


Fruktoza u prirodnom obliku ne uzrokuje bolesti kao fruktoza u prerađevinama

Drugim riječima, kada se fruktoza nalazi u prirodnom svojem obliku, a ne u prerađenim namirnicama,neće prouzrokovati bolesti za koje ju mnoge studije krive.

Zbog toga, ne treba razmišljati o prestanku konzumacije voća, koje osim fruktoze, sadrži i mnoge vitamine i minerale pogodne za naš organizam, već treba pripaziti na unos šećera putem prerađenih namirnica, poput gaziranih sokova te ostalih industrijski dobivenih proizvoda, jer upravo su oni glavni krivci za mnoge zdravstvene probleme pa tako i porast tjelesne težine, TT. Stoga valja pažljivo čitati nutritivne deklaracije na proizvodima, a ne izbacivati voće iz prehrane.

Kada je u pitanju gubitak težine, jesti mnogo voća i povrća jedna je od najboljih stvari koje možete učiniti. To je sjajan način da dobijete hranjive tvari koje su vam potrebne, sve dok popunjavate zdrave, niskokalorične namirnice.

Nadalje, ako izbjegavate voće u popodnevnim satima i prije spavanja, uklanjate zdravu, cjelovitu hranu za užinu ili desert.


O nutricionistici:

Dr.sc. Martina Linarić, dipl.ing., nutricionist,kroz edukaciju i rad, nakon završenog diplomskog studija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te poslijediplomskog doktorskog studija na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, stekla je širok spektar teorijskogi praktičnog iskustva kroz sve segmente i područja važna za poznavanje pravilne prehrane, fiziologije čovjeka i svih segmenata koji su pritom od vitalnogznačaja za poznavanje čovjekovaorganizma i djelovanja hrane na njega.S obziromna to da je kod pacijenata jedan od najčešćih uzroka razvoja bolesti, a kasnije i incidentnog ishoda, bila povećana tjelesna težina, nerijetko i pretilost, područje poremećaja prehrane u koje ubrajamo i pretilost, postalo je moj najveći profesionalni interes, kome sam potom posvetila i najveću pozornost tijekom svog rada i djelovanja te daljnjeg usavršavanja.

A tko su novi kandidati četvrte sezone 'Život na vagi', doznajte već ove jeseni!

Kolačići

Ova web-stranica koristi kolačiće. Kolačiće koristimo za pružanje boljeg korisničkog iskustva, lakšeg pregleda sadržaja, analize korištenja, sustava oglašavanja i funkcionalnosti. Klikom na "Slažem se" pristaješ na sve svrhe obrade. Pojedinačne namjene možeš odabrati i urediti klikom na "Saznaj više". Više o kolačićima možeš pročitatiovdje.

Ova web-stranica koristi kolačiće. Kolačiće koristimo za pružanje boljeg korisničkog iskustva, lakšeg pregleda sadržaja, analize korištenja, sustava oglašavanja i funkcionalnosti. Klikom na "Slažem se" pristaješ na sve svrhe obrade. Pojedinačne namjene možeš odabrati i urediti klikom na "Saznaj više". Više o kolačićima možeš pročitatiovdje.