Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Kockica

Crtež dana

Crtići

Emisije

Novosti

Voditelji

Serije i filmovi

Play

Show

Miriše na ljubav

Večera za 5 na selu

TV zvijezde

Domaće zvijezde

Strane zvijezde

Exkluziv

PLAY Premium

TV novosti

Vremeplov

Hm...

Foto

Promo

Arhiva

Sport

Nogomet

Košarka

Rukomet

Boks

Tenis

Zanimljivosti

Ostali sportovi

Video

Pannonian challenge

TV raspored

Vijesti

Hrvatska

Svijet

Stanje nacije

Crna kronika

Kolumne

Mali biznisi

Projekt: Zeleno

Potraga

Rat u Ukrajini

Vrijeme

Vremenska prognoza

Život

Inspirativne priče

Životinjski kutak

Specijali

<para>
 Dionice će se zatvarati zbog pregleda tunela, izvijestio je
 Hrvatski autoklub (HAK).
</para>
<para>
 Noću 10., 11. i 26. rujna pregledavat će se dionica od čvora
 Vrbovsko do čvora Ravna Gora - smjer Rijeka; 12. i 19.
 rujna dionica od čvora Ravna Gora do čvora Delnice - smjer
 Rijeka, 13., 16., 17., 18., 20. i 23.rujna dionica od
 čvora Delnice do čvora Oštrovica - smjer Rijeka, 23.
 rujna dionica od čvora Karlovac do čvora Novigrad - oba
 smjera, 24. rujna dionica od čvora Bosiljevo I do čvora
 Vrbovsko - smjer Rijeka i 27. rujna dionica od čvora
 Bosiljevo i do čvora Vrbovsko - smjer Zagreb.
</para>

Tijekom rujna zatvarat će se dionice autoceste A6 Rijeka– Zagreb Na autocesti A6 Rijeka-Zagreb, od 9. do 27. rujna, u noćnim satima od 22 sata do 6 sati ujutro zatvarat će se pojedine dionice 
  Dionice će se zatvarati zbog pregleda tunela, izvijestio je
  Hrvatski autoklub (HAK).


  Noću 10., 11. i 26. rujna pregledavat će se dionica od čvora
  Vrbovsko do čvora Ravna Gora - smjer Rijeka; 12. i 19.
  rujna dionica od čvora Ravna Gora do čvora Delnice - smjer
  Rijeka, 13., 16., 17., 18., 20. i 23.rujna dionica od
  čvora Delnice do čvora Oštrovica - smjer Rijeka, 23.
  rujna dionica od čvora Karlovac do čvora Novigrad - oba
  smjera, 24. rujna dionica od čvora Bosiljevo I do čvora
  Vrbovsko - smjer Rijeka i 27. rujna dionica od čvora
  Bosiljevo i do čvora Vrbovsko - smjer Zagreb.
 HAK UPOZORAVA 

Tijekom rujna zatvarat će se dionice autoceste A6 Rijeka– Zagreb

Autocesta

HAK UPOZORAVA

Članak

Vijesti.hr

<para>
 Uprava tvrtke Autoceste Rijeka - Zagreb suočava se problemom
 rješavanja još jednog beskorisnog projekta vrijednog 67
 milijuna kuna. Toliko je ARZ do 2009. godine platio za nabavu 3,5
 kilometra burobrana, od kojih je 2,7 kilometara ugrađeno na
 dionici autoceste Rijeka - Zagreb od Kikovice do tunela Tuhobić,
 a 807,5 metara burobrana namijenjenih ugradnji na lokaciji prije
 vijadukta Hreljin i iza njega već osam godina stoji na suncu,
 kiši i snijegu u Tehničkoj jedinici Rupe, piše 
 <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/otkrivamo-nova-afera-s-autocesta-krivo-mjerili-vjetar-na-grobniku-pa-spiskali-67-milijuna-na-potpuno-beskorisne-burobrane/6150021/">
 Jutarnji list</ulink>.
</para>
<para>
 Ti ugrađeni burobrani potpuno su beskorisni te je
 nakon analize koja je nedavno završena utvrđeno da je i
 807,5 metara naručenih i plaćenih burobrana također potpuno
 neiskoristivo te da ne mogu zaustaviti udare bure i omogućiti
 redovno odvijanje prometa. A problem je još veći jer su
 ti burobrani, čija vrijednost je 15,5 milijuna
 kuna, napravljeni specifično za tu lokaciju te ih se
 teško može iskoristiti negdje drugdje.
</para>
<para>
 Ugovor o nabavi i ugradnji burobrana s tvrtkom Dalekovod potpisao
 je 2007. godine tadašnji predsjednik Uprave ARZ-a Jurica
 Prskalo. Ukupna vrijednost nabave i gradnje burobrana
 bila je 68,3 milijuna kuna.
</para>
<para>
 Godine 2007. kada se krenulo u taj projekt, planiralo se
 postaviti burobrane duž 11 kilometara od naplatne postaje Grobnik
 do tunela Tuhobić. No, zaključeno je da je riječ o preskupoj
 investiciji te je odlučeno da se zaštita od bure izvede u dvije
 faze, doznaje Jutarnji list.
</para>
<para>
 U prvoj fazi burobrani su postavljeni u ukupnoj dužini od 2767
 metara, na dijelovima dionice gdje je brzina vjetra veća od 130
 kilometara na sat. Ali upućeni tvrde da postavljeni
 burobrani smanjuju udare vjetra na brzinu između 30 i 50 metara u
 sekundi, a zatvaranje autoceste na tom dijelu za neke kategorije
 vozila počinje pri jačini vjetra 22 metra u sekundi, piše
 Jutarnji list.
</para>
<para>
 U pripremi tog projekta mjerenja jačine vjetra obavljao je
 Državni hidrometeorološki zavod, ali oni su navodno
 mjerili ne na samoj lokaciji postavljanja burobrana, nego na
 brdu iznad, te su dobivene netočne vrijednosti jačine i smjera
 vjetra.
</para>
<para>
 Zbog tog propusta lamele na burobranima postavljene su u
 pogrešnom smjeru te nedovoljno smanjuju jačinu udara vjetra.
</para>
<para>
 Kada se shvatilo da je postavljenih 2767 metara burobrana
 beskorisno, sve se pokušalo spasiti preusmjeravanjem prometa na
 južni kolnik i prilagođavanjem za dvosmjerni promet, no i to se
 zbog prejakih udara vjetra pokazalo nemogućim. Stoga se i dalje,
 usprkos burobranima, promet na ovoj dionici autoceste zabranjuje.
</para>
<para>
 Želeći spasiti kupljenih 807,5 metara burobrana u ARZ- u su
 naručili analize Prometnog fakulteta, Fakulteta računarstva i
 Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koje su pokazale kako bi
 postavljanje ovog burobrana kod vijadukta Hreljina bilo preskupo,
 a u konačnici i beskorisno. Stoga se od svega odustalo. Uprava
 ARZ-a sada je pred problemom kako se riješiti panela koji već
 devet godina leže i pitanje je u kakvom su stanju, piše
 
 <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/otkrivamo-nova-afera-s-autocesta-krivo-mjerili-vjetar-na-grobniku-pa-spiskali-67-milijuna-na-potpuno-beskorisne-burobrane/6150021/">
 Jutarnji list</ulink>.
</para>

Afera s autocesta: krivo mjerili vjetar na Grobniku te 'spiskali' 67 milijuna na beskorisne burobrane Oprema za zaštitu od bure plaćena je 67 milIjuna kuna, ugrađen je jedan dio i pokazao se beskorisnim, a drugi dio nikada nije ni izašao iz skladišta. 
  Uprava tvrtke Autoceste Rijeka - Zagreb suočava se problemom
  rješavanja još jednog beskorisnog projekta vrijednog 67
  milijuna kuna. Toliko je ARZ do 2009. godine platio za nabavu 3,5
  kilometra burobrana, od kojih je 2,7 kilometara ugrađeno na
  dionici autoceste Rijeka - Zagreb od Kikovice do tunela Tuhobić,
  a 807,5 metara burobrana namijenjenih ugradnji na lokaciji prije
  vijadukta Hreljin i iza njega već osam godina stoji na suncu,
  kiši i snijegu u Tehničkoj jedinici Rupe, piše 
      
  Jutarnji list.


  Ti ugrađeni burobrani potpuno su beskorisni te je
  nakon analize koja je nedavno završena utvrđeno da je i
  807,5 metara naručenih i plaćenih burobrana također potpuno
  neiskoristivo te da ne mogu zaustaviti udare bure i omogućiti
  redovno odvijanje prometa. A problem je još veći jer su
  ti burobrani, čija vrijednost je 15,5 milijuna
  kuna, napravljeni specifično za tu lokaciju te ih se
  teško može iskoristiti negdje drugdje.


  Ugovor o nabavi i ugradnji burobrana s tvrtkom Dalekovod potpisao
  je 2007. godine tadašnji predsjednik Uprave ARZ-a Jurica
  Prskalo. Ukupna vrijednost nabave i gradnje burobrana
  bila je 68,3 milijuna kuna.


  Godine 2007. kada se krenulo u taj projekt, planiralo se
  postaviti burobrane duž 11 kilometara od naplatne postaje Grobnik
  do tunela Tuhobić. No, zaključeno je da je riječ o preskupoj
  investiciji te je odlučeno da se zaštita od bure izvede u dvije
  faze, doznaje Jutarnji list.


  U prvoj fazi burobrani su postavljeni u ukupnoj dužini od 2767
  metara, na dijelovima dionice gdje je brzina vjetra veća od 130
  kilometara na sat. Ali upućeni tvrde da postavljeni
  burobrani smanjuju udare vjetra na brzinu između 30 i 50 metara u
  sekundi, a zatvaranje autoceste na tom dijelu za neke kategorije
  vozila počinje pri jačini vjetra 22 metra u sekundi, piše
  Jutarnji list.


  U pripremi tog projekta mjerenja jačine vjetra obavljao je
  Državni hidrometeorološki zavod, ali oni su navodno
  mjerili ne na samoj lokaciji postavljanja burobrana, nego na
  brdu iznad, te su dobivene netočne vrijednosti jačine i smjera
  vjetra.


  Zbog tog propusta lamele na burobranima postavljene su u
  pogrešnom smjeru te nedovoljno smanjuju jačinu udara vjetra.


  Kada se shvatilo da je postavljenih 2767 metara burobrana
  beskorisno, sve se pokušalo spasiti preusmjeravanjem prometa na
  južni kolnik i prilagođavanjem za dvosmjerni promet, no i to se
  zbog prejakih udara vjetra pokazalo nemogućim. Stoga se i dalje,
  usprkos burobranima, promet na ovoj dionici autoceste zabranjuje.


  Želeći spasiti kupljenih 807,5 metara burobrana u ARZ- u su
  naručili analize Prometnog fakulteta, Fakulteta računarstva i
  Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koje su pokazale kako bi
  postavljanje ovog burobrana kod vijadukta Hreljina bilo preskupo,
  a u konačnici i beskorisno. Stoga se od svega odustalo. Uprava
  ARZ-a sada je pred problemom kako se riješiti panela koji već
  devet godina leže i pitanje je u kakvom su stanju, piše
  
      
  Jutarnji list.
 JOŠ BAČENOG NOVCA 

autocesta

Afera s autocesta: krivo mjerili vjetar na Grobniku te 'spiskali' 67 milijuna na beskorisne burobrane

JOŠ BAČENOG NOVCA

<para>
 Medvjedima očito još nije do zimskog sna. Sinoć su napravili
 pravu pomutnju na relaciji Rijeka-Zagreb. 
</para>
<para>
 Najprije je na staroj cesti, kod Gornjeg Jelenja, jedan medvjed
 udario u osobno vozilo da bi noćas, oko jedan sat, drugi medvjed
 na autocesti zaglavio gotovo šest sati. 
</para>
<para>
 Umjesto da je ostao iza žice, na sigurnom, medvjed je ušao na
 autocestu, a vozači su ga uočili ispred tunela Čardak.
</para>
<para>
 Čak i da se postavi veća i jača ograda, teško da bi uspjela
 zaustaviti mrcinu tešku 195 kilograma, starosti između šest i
 osam godina.
</para>
<para>
 Divlje životinje na autocesti godišnje izazovu oko 50 prometnih
 nesreća, a dvostruko je veći broj dojava da su viđene unutar
 žice. 
</para>
<para>
 Po dojavi vozača, na scenu stupaju cestari koji otvaraju žicu,
 što su i noćas učinili na dva mjesta, ali bezuspješno. Ni nakon
 šest sati pokušaja medvjed nije otišao u šumu pa nisu imali
 izbora.
</para>
<para>
 Lovci su ga ustrijelili. Uspavljivanje je, kažu, bilo
 neizvedivo zbog straha od pojačanog prometa i potencijalnih
 nesreća vozača.
</para>
<para>
 "Za uspavljivanje se čovjek mora približiti medvjedu na 10 do 15
 metara, a medvjed ne može zaspati odmah, nego treba proći nekih
 20-ak minuta. Ako je životinja uzbuđena, neće odmah zaspati nego
 se treba izvršiti to davanje injekcije, uspavljivanje još
 jedanput, to sve nosi prevelike rizike", rekao je Bojan
 Vivoda, voditelj interventnog tima ARZ-a.
</para>
<para>
 A rizici su pogotovo veliki za vozače koji jure autocestom. Oko
 6:30 zatvoren je dio autoceste i izvršen interventni odstrel.
</para>
<para>
 Iz ARZ-a kažu da im je žao medvjeda, ali ljudski životi ipak su
 na prvom mjestu.
</para>

Medvjed napravio pomutnju na autocesti: ustrijelili su ga jer je uspavljivanje bilo neizvedivo Gotovo šest sati trajalo je natjeravanje 195 kilograma teškog medvjeda s autoceste Rijeka-Zagreb. Preskočio je zaštitnu ogradu i ušao na autocestu na dionici između Ravne Gore i Vrbovskog. Interventne ekipe otvorile su mu žicu na dva mjesta, ali nije izašao, pa su ga pred jutro morali ustrijeliti 
  Medvjedima očito još nije do zimskog sna. Sinoć su napravili
  pravu pomutnju na relaciji Rijeka-Zagreb. 


  Najprije je na staroj cesti, kod Gornjeg Jelenja, jedan medvjed
  udario u osobno vozilo da bi noćas, oko jedan sat, drugi medvjed
  na autocesti zaglavio gotovo šest sati. 


  Umjesto da je ostao iza žice, na sigurnom, medvjed je ušao na
  autocestu, a vozači su ga uočili ispred tunela Čardak.


  Čak i da se postavi veća i jača ograda, teško da bi uspjela
  zaustaviti mrcinu tešku 195 kilograma, starosti između šest i
  osam godina.


  Divlje životinje na autocesti godišnje izazovu oko 50 prometnih
  nesreća, a dvostruko je veći broj dojava da su viđene unutar
  žice. 


  Po dojavi vozača, na scenu stupaju cestari koji otvaraju žicu,
  što su i noćas učinili na dva mjesta, ali bezuspješno. Ni nakon
  šest sati pokušaja medvjed nije otišao u šumu pa nisu imali
  izbora.


  Lovci su ga ustrijelili. Uspavljivanje je, kažu, bilo
  neizvedivo zbog straha od pojačanog prometa i potencijalnih
  nesreća vozača.


  "Za uspavljivanje se čovjek mora približiti medvjedu na 10 do 15
  metara, a medvjed ne može zaspati odmah, nego treba proći nekih
  20-ak minuta. Ako je životinja uzbuđena, neće odmah zaspati nego
  se treba izvršiti to davanje injekcije, uspavljivanje još
  jedanput, to sve nosi prevelike rizike", rekao je Bojan
  Vivoda, voditelj interventnog tima ARZ-a.


  A rizici su pogotovo veliki za vozače koji jure autocestom. Oko
  6:30 zatvoren je dio autoceste i izvršen interventni odstrel.


  Iz ARZ-a kažu da im je žao medvjeda, ali ljudski životi ipak su
  na prvom mjestu.
 'ljudski životi na prvom mjestu' 

Što rade i kako se pripremaju šumske životinje u jesen

Medvjed napravio pomutnju na autocesti: ustrijelili su ga jer je uspavljivanje bilo neizvedivo

'ljudski životi na prvom mjestu'

Maja Brkljača

<para>
 Pogled na Kvarnerski zaljev idealan je prizor nakon ulaska u
 Hrvatsku. More prati vozače cijelim putem od Rupe do Križišća.
 Treba li autocesta A7 zato dobiti naziv Primorka?
</para>
<para>
 Građanima se ova ideja sviđa, a slično razmišljaju i vozači na
 autocesti Rijeka–Zagreb. Deseci kilometara autoceste vijugaju
 kroz goranske šume, tuneli su teškom mukom probijeni kroz
 goranska brda pa se svi slažu da je naziv Goranka sasvim
 opravdan. Naziv se ni na kartama neće mijenjati.
</para>
<para>
 Goranka bi se kao naziv samo dodao autocesti A6 koja spaja Rijeku
 i Zagreb, a Primorka autocesti A7 koja zasad ide od Rupe do
 Križišća.
</para>
<para>
 Smisao svega je brendiranje kraja i turistička prepoznatljivost.
</para>
<para>
 "Ja sam dužan artikulirati taj prijedlog, poslati ga reseronom
 ministru jer on mijenja pravilnik o označavanju autocesta jer on
 danas ne dopušta te nazive, ali ne dopušta ni nazive županija. Mi
 bi bili zadovoljni i sretni da se administrativna granica vidi
 kao tabla Primorsko—goranske županije", kaže župan
 primorsko-goranski Zlatko Komadina.
</para>
<para>
 Politika na drugom kraju buduće Goranke stvari vidi puno
 jednostavnije, a dokaz za to je i tabla s nazivom Slavonika na
 ulazu autoceste A5.  
</para>
<para>
 "Nije stvar pravilnika. Dakle, praksa je vrlo jednostavna da se
 autoceste u Hrvatskoj kategoriziraju s onim A1 pa do A7, a takva
 je praksa i u većini zemalja EU. Dakle, ako je neki marketinški
 razlog, ako to može nešto poboljšati, nije nitko protiv toga",
 kaže ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.
</para>
<para>
 Tako se uskoro na ovim mjestima mogu očekivati nove table.
 Pitanje je što će one značiti turistima.
</para>

Komadina traži od Hajdaš Dončića da se Autocesta Rijeka-Zagreb zove Goranka Župan primorsko-goranski zatražio je od ministra prometa da se autocesta Rijeka-Zagreb nazove Goranka, a ona od Rupe do Križišća - Primorka. 
Provjerili smo hoće li ga ministar Siniša Hajdaš Dončić poslušati 
  Pogled na Kvarnerski zaljev idealan je prizor nakon ulaska u
  Hrvatsku. More prati vozače cijelim putem od Rupe do Križišća.
  Treba li autocesta A7 zato dobiti naziv Primorka?


  Građanima se ova ideja sviđa, a slično razmišljaju i vozači na
  autocesti Rijeka–Zagreb. Deseci kilometara autoceste vijugaju
  kroz goranske šume, tuneli su teškom mukom probijeni kroz
  goranska brda pa se svi slažu da je naziv Goranka sasvim
  opravdan. Naziv se ni na kartama neće mijenjati.


  Goranka bi se kao naziv samo dodao autocesti A6 koja spaja Rijeku
  i Zagreb, a Primorka autocesti A7 koja zasad ide od Rupe do
  Križišća.


  Smisao svega je brendiranje kraja i turistička prepoznatljivost.


  "Ja sam dužan artikulirati taj prijedlog, poslati ga reseronom
  ministru jer on mijenja pravilnik o označavanju autocesta jer on
  danas ne dopušta te nazive, ali ne dopušta ni nazive županija. Mi
  bi bili zadovoljni i sretni da se administrativna granica vidi
  kao tabla Primorsko—goranske županije", kaže župan
  primorsko-goranski Zlatko Komadina.


  Politika na drugom kraju buduće Goranke stvari vidi puno
  jednostavnije, a dokaz za to je i tabla s nazivom Slavonika na
  ulazu autoceste A5.  


  "Nije stvar pravilnika. Dakle, praksa je vrlo jednostavna da se
  autoceste u Hrvatskoj kategoriziraju s onim A1 pa do A7, a takva
  je praksa i u većini zemalja EU. Dakle, ako je neki marketinški
  razlog, ako to može nešto poboljšati, nije nitko protiv toga",
  kaže ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.


  Tako se uskoro na ovim mjestima mogu očekivati nove table.
  Pitanje je što će one značiti turistima.
 hoće li ga poslušati? 

Autocesta Rijeka-Zagreb

Komadina traži od Hajdaš Dončića da se Autocesta Rijeka-Zagreb zove Goranka

hoće li ga poslušati?

Ana Mušnjak

<para>
 Tvrtke Hrvatske autoceste i Autocesta
 Rijeka – Zagreb prošle godine su dobile čak 18.018
 pritužbi korisnika elektroničke naplate cestarine
 (ENC). To znači da dnevno prosječno 50-ak korisnika ima
 problem s ENC-om, piše 
 <ulink url="https://hr.n1info.com/a43636/Vijesti/HAC-i-ARZ-lani-dobili-18.018-prituzbi-na-ENC-uredjaje.html">N1.</ulink>
 
</para>
<para>
 Najčešći je problem s kojim se vozači susreću taj da im se na
 izlaznoj postaji ne digne rampa jer ENC uređaj nije očitan na
 ulaznoj postaji pa je onda nemoguće provesti transakciju, a velik
 su problem i baterije u uređajima koje je nemoguće zamijeniti
 kada se isprazne pa je potrebno nabaviti potpuno novi uređaj.
 Jamstvo za ENC uređaj pritom vrijedi dvije godine, a novi uređaj
 stoji 122 kune. Vozačima isto tako predstavlja problem i razmak
 između vozila od najmanje deset metara na postajama za očitanje
 ENC-a jer, ako je razmak manji, onda je velika vjerojatnost da se
 očita ENC na 'krivom' vozilu.
</para>
<para>
 U HAC-u kažu da trenutačno imaju 170.979 korisnika koji imaju
 255.664 ENC uređaja (jedan korisnik može imati više uređaja).
</para>
<para>
 U toj su tvrtki lani zaprimili 8.992 pritužbe na ENC, a u 2013.
 godine bilo ih je 9.089.
</para>
<para>
 U HAC-u navode da je najčešći razlog pritužbi kada korisnik dođe
 na izlaz s autoceste, a uređaj nije zabilježio na kojoj je
 postaji ušao na autocestu ili ako je zapis o ulazu stariji od 24
 sata.
</para>

Čak oko 50 korisnika svaki dan ima problema s ENC uređajima Prosječno 50-ak korisnika ima problema s elektroničkom naplatom cestarine 
  Tvrtke Hrvatske autoceste i Autocesta
  Rijeka – Zagreb prošle godine su dobile čak 18.018
  pritužbi korisnika elektroničke naplate cestarine
  (ENC). To znači da dnevno prosječno 50-ak korisnika ima
  problem s ENC-om, piše 
      N1.
   


  Najčešći je problem s kojim se vozači susreću taj da im se na
  izlaznoj postaji ne digne rampa jer ENC uređaj nije očitan na
  ulaznoj postaji pa je onda nemoguće provesti transakciju, a velik
  su problem i baterije u uređajima koje je nemoguće zamijeniti
  kada se isprazne pa je potrebno nabaviti potpuno novi uređaj.
  Jamstvo za ENC uređaj pritom vrijedi dvije godine, a novi uređaj
  stoji 122 kune. Vozačima isto tako predstavlja problem i razmak
  između vozila od najmanje deset metara na postajama za očitanje
  ENC-a jer, ako je razmak manji, onda je velika vjerojatnost da se
  očita ENC na 'krivom' vozilu.


  U HAC-u kažu da trenutačno imaju 170.979 korisnika koji imaju
  255.664 ENC uređaja (jedan korisnik može imati više uređaja).


  U toj su tvrtki lani zaprimili 8.992 pritužbe na ENC, a u 2013.
  godine bilo ih je 9.089.


  U HAC-u navode da je najčešći razlog pritužbi kada korisnik dođe
  na izlaz s autoceste, a uređaj nije zabilježio na kojoj je
  postaji ušao na autocestu ili ako je zapis o ulazu stariji od 24
  sata.
 lani 18.018 pritužbi 

Image 97606 (auto)

Čak oko 50 korisnika svaki dan ima problema s ENC uređajima

lani 18.018 pritužbi

<para>
 Vlada je na današnjoj sjednici odobrila društvu Autocesta
 Rijeka-Zagreb zaduženje od 177 milijuna eura te dala državno
 jamstvo za njega. 
</para>
<para>
 ARZ se zadužio kod Zagrebačke banke radi financiranja poslovanja
 za 2014. godinu.
</para>
<para>
 "Ako se odlučimo ne riješiti taj problem, svako malo ćemo imati
 na Vladi ovakvo zaduženje, i to samo da bi pokrivali kamate.
 I tako 25 godina, OK, čisto da javnost zna", kratko
 je prokomentirao premijer Zoran
 Milanović, aludirajući na monetizaciju
 autocesta. 
</para>

'Zadužit ćemo se samo da bi pokrivali kamate, i tako 25 godina' Na današnjoj sjednici Vlade odobreno je zaduživanje Autoceste Rijeka-Zagreb za 177 milijuna eura, što je premijer iskoristio kako bi podupro ideju o monetizaciji autocesta. 
  Vlada je na današnjoj sjednici odobrila društvu Autocesta
  Rijeka-Zagreb zaduženje od 177 milijuna eura te dala državno
  jamstvo za njega. 


  ARZ se zadužio kod Zagrebačke banke radi financiranja poslovanja
  za 2014. godinu.


  "Ako se odlučimo ne riješiti taj problem, svako malo ćemo imati
  na Vladi ovakvo zaduženje, i to samo da bi pokrivali kamate.
  I tako 25 godina, OK, čisto da javnost zna", kratko
  je prokomentirao premijer Zoran
   Milanović, aludirajući na monetizaciju
  autocesta. 
 čisto da javnost zna 

Sjednica Vlade

'Zadužit ćemo se samo da bi pokrivali kamate, i tako 25 godina'

čisto da javnost zna

<para>
 Tvrtke Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ)
 od ponedjeljka, 28. travnja, na autocestama kojima gospodare
 naplaćivat će cestarine prema novom, korigiranom cjeniku.
</para>
<para>
 Primjerice, na autocesti A1 Zagreb-Dugopolje (Split), cestarina s
 181 pada na 174 kune, a na dionici Zagreb-Karamatići (Ploče) s
 228 na 222 kune. Na autocesti A3 za dionicu Zagreb-Lipovac plaćat
 će se 122 umjesto sadašnje 121 kune.
</para>
<para>
 I na autocestama u nadležnosti ARZ-a većina cijena bit će
 korigirana, tako da će se od ukupno 780 cijena njih 164 smanjiti,
 452 povećati, dok će 164 ostati iste. Na autocesti A6 za
 putovanje automobilom od Zagreba do Rijeke, cestarina se sa 69
 povećava na 70 kuna.
</para>
<para>
 Korigiranim cjenicima ispravljeni su nedostaci iz HAC-ova cjenika
 iz 2004. godine i ARZ-ova iz 2008. godine, koji su uočeni
 prilikom zadnjeg poskupljenja cestarinu, u lipnju 2012. godine.
</para>
<para>
 Nakon toga pristupilo se detaljnoj analizi te je proveden ponovni
 izračun svih iznosa cestarine za svaku pojedinu dionicu autoceste
 i za sve skupine vozila.
</para>
<para>
 Duljina dionice za novi izračun cijena cestarine preuzeta je iz
 sustava Baze cestovnih podataka HAC-a, a duljine dionica dobivene
 su geodetskim snimanjem.
</para>
<para>
 Geodetska izmjera dionica dovršena je 2013. godine, a njome je
 utvrđeno da nije bilo odstupanja u ukupnoj duljini svih
 autocesta, ali je prilikom izračuna duljina pojedinih dionica
 dolazilo do razlika u metodologiji određivanja početne i završne
 točke pojedinih dionica (npr. ulazni krak, izlazni krak, središte
 čvora itd.). Zbog toga je došlo do odstupanja u duljinama
 pojedinih dionica.
</para>
<para>
 Sve informacije o novim korigiranim cijenama cestarine na
 pojedinim dionicama nalaze se na web stranicama HAC-a, ARZ-a i
 HAC ONC-a, a detaljnije informacije o promjenama cijena mogu se
 dobiti i na besplatnom info telefonu 0800 0422 i 0800 0111.
</para>

Od ponedjeljka nove cijene cestarina: Doznajte koliko ćete plaćati! Korigiranim cjenicima ispravljeni su nedostaci iz HAC-ova cjenika iz 2004. godine i ARZ-ova iz 2008. godine, koji su uočeni prilikom zadnjeg poskupljenja cestarinu, u lipnju 2012. godine. 
  Tvrtke Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ)
  od ponedjeljka, 28. travnja, na autocestama kojima gospodare
  naplaćivat će cestarine prema novom, korigiranom cjeniku.


  Primjerice, na autocesti A1 Zagreb-Dugopolje (Split), cestarina s
  181 pada na 174 kune, a na dionici Zagreb-Karamatići (Ploče) s
  228 na 222 kune. Na autocesti A3 za dionicu Zagreb-Lipovac plaćat
  će se 122 umjesto sadašnje 121 kune.


  I na autocestama u nadležnosti ARZ-a većina cijena bit će
  korigirana, tako da će se od ukupno 780 cijena njih 164 smanjiti,
  452 povećati, dok će 164 ostati iste. Na autocesti A6 za
  putovanje automobilom od Zagreba do Rijeke, cestarina se sa 69
  povećava na 70 kuna.


  Korigiranim cjenicima ispravljeni su nedostaci iz HAC-ova cjenika
  iz 2004. godine i ARZ-ova iz 2008. godine, koji su uočeni
  prilikom zadnjeg poskupljenja cestarinu, u lipnju 2012. godine.


  Nakon toga pristupilo se detaljnoj analizi te je proveden ponovni
  izračun svih iznosa cestarine za svaku pojedinu dionicu autoceste
  i za sve skupine vozila.


  Duljina dionice za novi izračun cijena cestarine preuzeta je iz
  sustava Baze cestovnih podataka HAC-a, a duljine dionica dobivene
  su geodetskim snimanjem.


  Geodetska izmjera dionica dovršena je 2013. godine, a njome je
  utvrđeno da nije bilo odstupanja u ukupnoj duljini svih
  autocesta, ali je prilikom izračuna duljina pojedinih dionica
  dolazilo do razlika u metodologiji određivanja početne i završne
  točke pojedinih dionica (npr. ulazni krak, izlazni krak, središte
  čvora itd.). Zbog toga je došlo do odstupanja u duljinama
  pojedinih dionica.


  Sve informacije o novim korigiranim cijenama cestarine na
  pojedinim dionicama nalaze se na web stranicama HAC-a, ARZ-a i
  HAC ONC-a, a detaljnije informacije o promjenama cijena mogu se
  dobiti i na besplatnom info telefonu 0800 0422 i 0800 0111.
 novi cjenik 

Cestarina, Autocesta

Od ponedjeljka nove cijene cestarina: Doznajte koliko ćete plaćati!

novi cjenik

RTL/Hina

<para>
 Nebo im nije bilo naklonjeno. Suše su ispraznile HEP-ove
 akumulacije, no elektroprivredi su presudili skuplji energenti.
 Pa su se od zarađenih pola milijarde u prvoj polovici 2011, ove
 godine strmoglavili u minus.
</para>
<para>
 Iz HEP-a tješe da su započeli sve od ukupno 3 i pol milijarde
 kuna  predviđenih ulaganja, pa do kraja godine očekuju
 pozitivan rezultat negdje do 70 milijuna kuna.
</para>
<para>
 Željeznice se pravdaju zatečenim te lošim stanjem na europskom
 tržištu. Gubitke i dalje nižu i Croatia Airlines, Jadrolinija,
 Autocesta Rijeka - Zagreb, a nagađa se, i HAC. Ostvarenu dobit,
 pak, neki su smanjili. Makroekonomske stručnjake sve to ne
 iznenađuje.
</para>
<para>
 Prevedeno, političko, umjesto ekonomskog upravljanja tim tvrtkama
 rezultiralo je gomilanjem zaposlenih i državnim gubicima.
 Započeta restrukturiranja to će, uvjeren je Čačić preokrenuti.
</para>

Državne tvrtke strmoglavile se u milijunske minuse 315, 174, 152. Sve su to milijunski minusi državnih tvrtki koje su ih ove godine, unatoč novim upravama - dodatno podebljale. Primjerice, HEP se pravda skupljim energentima, a HŽ utrostručeni gubitak u samo pola godine objašnjava zatečenim stanjem i europskim trendovima. I dok godinama zazivane čistke u javnim poduzećima tek slijede, potpredsjednik Vlade Čačić poručuje: uskoro će se znati koliko je tko uspješan. 
  Nebo im nije bilo naklonjeno. Suše su ispraznile HEP-ove
  akumulacije, no elektroprivredi su presudili skuplji energenti.
  Pa su se od zarađenih pola milijarde u prvoj polovici 2011, ove
  godine strmoglavili u minus.


  Iz HEP-a tješe da su započeli sve od ukupno 3 i pol milijarde
  kuna  predviđenih ulaganja, pa do kraja godine očekuju
  pozitivan rezultat negdje do 70 milijuna kuna.


  Željeznice se pravdaju zatečenim te lošim stanjem na europskom
  tržištu. Gubitke i dalje nižu i Croatia Airlines, Jadrolinija,
  Autocesta Rijeka - Zagreb, a nagađa se, i HAC. Ostvarenu dobit,
  pak, neki su smanjili. Makroekonomske stručnjake sve to ne
  iznenađuje.


  Prevedeno, političko, umjesto ekonomskog upravljanja tim tvrtkama
  rezultiralo je gomilanjem zaposlenih i državnim gubicima.
  Započeta restrukturiranja to će, uvjeren je Čačić preokrenuti.
 MOŽE LI CRVENIJE? 