Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Kockica

Crtež dana

Crtići

Emisije

Novosti

Voditelji

Serije i filmovi

Play

Show

Miriše na ljubav

Večera za 5 na selu

TV zvijezde

Domaće zvijezde

Strane zvijezde

Exkluziv

PLAY Premium

TV novosti

Vremeplov

Hm...

Foto

Promo

Arhiva

Sport

Nogomet

Košarka

Rukomet

Boks

Tenis

Zanimljivosti

Ostali sportovi

Video

Pannonian challenge

TV raspored

Vijesti

Hrvatska

Svijet

Stanje nacije

Crna kronika

Kolumne

Mali biznisi

Projekt: Zeleno

Potraga

Rat u Ukrajini

Vrijeme

Vremenska prognoza

Život

Inspirativne priče

Životinjski kutak

Specijali

Brza intervencija HGSS-a spasila ženu koja je pala nakon što joj se pod nogama odronio dio staze HGSS-ovci ponovno u akciji. Ovoga puta spasili su žensku osobu koja je pala i ozlijedila nogu u uvali na Biševu. 

<para>HGSS-ovci ponovno u akciji. Ovoga puta spasili su žensku osobu koja je pala i ozlijedila nogu u uvali na Biševu.</para>

Brza intervencija HGSS-a spasila ženu koja je pala nakon što joj se pod nogama odronio dio staze

<para>
 HGSS-ovci ponovno u akciji. Ovoga puta spasili su ženu koja je
 pala i ozlijedila nogu u uvali na Biševu:
</para>
<para>
 "Danas u 8:53 viška Ispostava HGSS Stanice Split dobila je dojavu
 od Policijske postaje Vis o ozlijedi ženske osobe koja je pala u
 uvali Mali porat na Biševu nakon što joj se pod nogama odronio
 dio staze. Sumnjalo se na prijelom noge. Kako već pola godine
 policijski gliser ne boravi na Visu nego je stacioniran u Splitu,
 nije se moglo čekati sat i pol vremena da on dođe do mjesta
 nezgode."
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a8e90b84-b9f4-11ec-a0d9-0242ac130010"/>
<para>
 "Zato su viški HGSS-ovci pozvali NAUTIČKI CENTAR KOMIŽA d.o.o. da
 ih njihovim plovilom prebaci do Biševa. Iz Komiže su krenuli u
 9:45 i na Biševo stigli u 10:06 a do unesrećene u 10:16. Nakon
 što su s pomoću blue splint udlaga unesrećenoj imobilizirali nogu
 prenijeli su je u UT nosilima do plovila. Unesrećena je u
 11:15. predana HMP u Komiži. U akciji je sudjelovalo 10
 pripadnika viške ispostave i 3 člana stanice Split te 7
 suradnika", objavili su iz <ulink url="https://gss-split.hr/2021/07/11/brza-intervencija-viske-ispostave-na-bisevu/">HGSS-a Split</ulink>.
</para>
<hmn:taxon xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="383ba478-b9ef-11ec-99c5-0242ac12003c" taxonomyname="galleries"/>

HGSS ovaj put hitno odjurio sve do Biševa kako bi spasio unesrećenu ženu Policija s Visa javila se HGSS-u u Splitu, ali vremena za čekanje na gliser iz Splita nije bilo 
  HGSS-ovci ponovno u akciji. Ovoga puta spasili su ženu koja je
  pala i ozlijedila nogu u uvali na Biševu:


  "Danas u 8:53 viška Ispostava HGSS Stanice Split dobila je dojavu
  od Policijske postaje Vis o ozlijedi ženske osobe koja je pala u
  uvali Mali porat na Biševu nakon što joj se pod nogama odronio
  dio staze. Sumnjalo se na prijelom noge. Kako već pola godine
  policijski gliser ne boravi na Visu nego je stacioniran u Splitu,
  nije se moglo čekati sat i pol vremena da on dođe do mjesta
  nezgode."



  "Zato su viški HGSS-ovci pozvali NAUTIČKI CENTAR KOMIŽA d.o.o. da
  ih njihovim plovilom prebaci do Biševa. Iz Komiže su krenuli u
  9:45 i na Biševo stigli u 10:06 a do unesrećene u 10:16. Nakon
  što su s pomoću blue splint udlaga unesrećenoj imobilizirali nogu
  prenijeli su je u UT nosilima do plovila. Unesrećena je u
  11:15. predana HMP u Komiži. U akciji je sudjelovalo 10
  pripadnika viške ispostave i 3 člana stanice Split te 7
  suradnika", objavili su iz HGSS-a Split.

 Južne plave granice 

HGSS ovaj put hitno odjurio sve do Biševa kako bi spasio unesrećenu ženu

Južne plave granice

Članak

RTL.HR

<para>
 <emphasis>Moje selo se zove Biševo, ono je nasred Jadrana. Ljudi se
 bave zemljoradnjom i ribolovom. Opkoljeno je brdima i malom
 šumicom. Kuće su razbacane i misli se da je pustoš. Nema ni
 željeznicu, ni elektro-centrale, ni kina, ni kazališta. Ne
 dolaze veliki parobrodi kao u gradu. Moje selo je maleno i ima
 jednu glasovitu špilju.</emphasis>
</para>
<para>
 Pisao je tako jednog zimskog jutra sada već daleke 1956.
 Petar, dječak iz trećeg razreda osnovne škole o svom otoku nasred
 Jadrana poznatom po Modroj špilji. 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="aeaec472-8f25-11ec-b426-0242ac120024" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Biševo
 (Vanja Zubčić/Večernji list)</emphasis>
</para>
<para>
 <quote>
 
 Po spiljama je Biševo i dobilo ime – L ‘ísola dei busi - otok
 rupa, na latinskoj osnovi
 Smjestio se šest milja od otoka Visa, preko puta Komiže
 
</quote>
</para>
<para>
 Zbog ćudi mora u Biševskom kanalu, upozorit će znalci,
 ovaj otok je tek još jedan od onih za koje se kaže na kraju
 svijeta, a ''na toj osamljenoj hridi koju ljudi zovu Biševo'',
 kako je pred koju godinu zapisao nešto stariji dječak Igor, danas
 živi tek 11 ljudi. No Biševo svakog ljeta postaje sve
 popularnija turistička destinacija što za sobom nosi
 zadiranje u esenciju nedirnute prirode Biševa na način koji
 je za ovaj otok surove ljepote i identiteta postao neodrživ.
</para>
<heading3>
 Otok zahtijeva posebno stanje uma. I nije otok i nije svaki otok
 za svakoga
</heading3>
<para>
 Nagnalo je to nekolicinu Bišovjora i zaljubljenika u otok
 da se okupe i prizovu entuzijaste, stručnjake i osviještene
 građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno i
 tako je nastala Udruga za zaštitu i održivi razvoj
 otoka Biševa - ''Spasimo Bišòvo'', na čelu koje je
 Stjepan Tafra, koji je pokrenuo i Biševo
 Island Artist Residency. Možda po biševskim spiljama ne obitavaju
 više (toliko) morske medvjedice, ali nanosi more volje i
 ljubavi spram ovog otoka umjetnike i umjetnice koji bi, lako je
 vjerovati, razveselili i malog Petra s početka priče. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1381e828-b9f3-11ec-85cb-0242ac130014"/>
<para>
 Život na škoju – uvijek zvuči gotovo u pravilu nekako romantično,
 no rijetki gledaju van ljetne iluzije svjesni da on ima
 svoje dobre strane, ali i brojne izazove s kojima se ne mogu svi
 nositi. Nije, naravno, ni svejedno o kakvom se otoku radi u
 smislu izoliranosti ili pak povezanosti s kopnom,
 infrastrukturom, obiteljskom situacijom, stavom prema
 životu … Otok zahtijeva posebno stanje uma. I nije otok i
 nije svaki otok za svakoga.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ad17faac-8f25-11ec-8285-0242ac120018" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Biševo Island Artist Residency / FB</emphasis>
</para>
<para>
 Kakva je priča Biševa i zašto baš Biševo, za RTL.hr
 približio je Tafra, Splićanin po rođenju,
 Komižanin po majci, Bišovjorin po djetinjstvu i životnom
 izboru: ''Otok Biševo je već sam za sebe pozivnica svakome tko
 kroči nogom na njega da osjeti posebnu vezu s
 prirodom''. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 ''Moj nono je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u
 uvali Porat izgradio skromnu jednokatnicu s konobom. Velik dio
 djetinjstva proveo sam na otoku i to me uvelike obilježilo.
 Smatram da je danas neophodno vratiti se svojim
 korijenima jer živimo brzo, ne znamo uživati u trenutku, a
 priroda tog izoliranog otoka je surova i tjera te da se suočiš
 sam sa sobom, da raspolažeš onime što imaš u tom trenutku, od
 hrane, vode, do ljudi koji ostaju tamo i zimi i slično'', ističe
 Tafra.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ad80c92e-8f25-11ec-8853-0242ac120021" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>''Spasimo
 Bišòvo'' / Biševo Island Artist Residency </emphasis>
</para>
<heading3>
 'Biševo je zapravo konstantan rad na sebi'
</heading3>
<para>
 <quote>
 
 Danas je neophodno vratiti se svojim korijenima jer ne znamo
 uživati u trenutku: Mali otoci poput Biševa tu imaju odličnu
 šansu
 
</quote>
</para>
<para>
 ''Na otoku nema dućana, nema pitke vode. Zimi brodska linija
 povezuje Biševo sa susjednim Visom svaki drugi dan - ovo se za
 lošeg vremena zna protegnuti i na tjedan dana. Život i
 boravak na ovako izoliranom otoku zahtjeva podrobno planiranje u
 smislu kupovanja namirnica i raspolaganja resursima potrebnim za
 puko preživljavanje. To posebno stanje uma tjera te budeš svjesan
 sebe i svojih svakodnevnih potreba, da ih racionaliziraš i da
 njima što optimalnije upravljaš. Biševo je zapravo konstantan rad
 na sebi. Sama ta činjenica elimira mnoge koji ne mogu živjeti bez
 distrakcija velegrada'', ističe Tafra.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nono kojega spominje je Aleksa Torre,
 vlasnik posljednje gajete falkuše - Cicibele, a gajeta
 falkuša nije samo brod - ''ona je temelj toga svijeta
 čiju je sudbinu odredila velika slana voda'', kako piše
 Joško Božanić. Toj ''barci koja dolazi
 iz velikih dubina vremena'', kulturnom dobru koje
 čuva umijeće stotina generacija meštara i kalafata, dužni
 smo posebnu priču, no jasna je poveznica prema onoj koja stoji
 iza Udruge za zaštitu i održivi razvoj otoka Biševa - ''Spasimo
 Bišòvo'' i Biševo Artist Residency Programa.
</para>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/BisevoIslandArtistResidency/posts/721173061766193"/>
<para>
 Fokus Udruge je građanska participacija i lobiranje, a
 Rezidencije za umjetnike su primjena tih ciljeva i strategija u
 praksi, objašnjava Tafra: ''Udruga ''Spasimo Bišòvo''
 nastala je kao nadogradnja istoimene građanske
 Inicijative, neprofitnog i apolitičkog udruženje nekolicine
 stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na
 devastaciju arheološkog lokaliteta Poje, a s ciljem očuvanja
 kulturne, povijesne i prirodne baštine, te informiranja javnosti
 o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa
 slijedom nasrtaja masovnog turizma''.
</para>
<heading3>
 'Turizam ne smije biti sam sebi svrha'
</heading3>
<para>
 ''Ambijentalna vrijednost otoka Biševa ne može se i ne smije
 mjeriti samo i isključivo prema statistikama posjećenosti Modre
 špilje kao turističke atrakcije. Turizam ne smije biti sam sebi
 svrha. Stoga smo okupili entuzijaste, stručnjake i osviještene
 građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno,
 naravno, pozivajući se pri tom na novi Zakon o otocima'',
 ističe Tafra.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b3cc6f70-b9f2-11ec-a3cf-0242ac120019"/>
<para>
 S obzirom na to da je biševski krajobraz jedan od zadnjih
 primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika,
 udruga se zalaže za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline
 otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog
 gospodarskog korištenja kulturne baštine RH. Udruga je, kaže,
 ''zapravo zadnji glas zapuštenog otoka kojem prijeti gubitak
 identiteta usred povećane turističke eksploatacije i nepostojanja
 razvojne strategije''.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="acdeee4c-8f25-11ec-aebd-0242ac12001f" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Biševo
 Island Artist Residency  / FB</emphasis>
</para>
<heading3>
 Vođeni mišlju "budi promjena koju želiš vidjeti"
</heading3>
<para>
 U godinu dana postojanja okupili su stotinjak članova i
 članica, a rezidencija za umjetnike nastala je 2016. i
 to više kao osobni eksperiment. Petnaestak umjetnika i
 umjetnica Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na
 trenutak je udahnulo novu životnu energiju u već zaboravljeni
 prostor, a Tafra dodaje: ''Divlja priroda i kulturno-povijesna
 baština Biševa sami po sebi velika inspiracija umjetnicima.
 Inspiracija se može pronaći i u specifičnom načinu života
 lokalnog stanovništva''. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="cdeaa89e-b9f3-11ec-8c77-0242ac13000f"/>
<para>
 Rezidencije su, kaže, bile ''svojevrsni protest i inat
 pretjeranim cijenama smještaja na otoku Visu u ljetnoj sezoni.
 Zbog toga sam inzistirao da umjetnici i umjetnice na otoku borave
 besplatno, o trošku moje obitelji. Počeli smo
 razmišljati o pisanju projekata i financiranju iz nekih
 drugih izvora kako bi cijelu priču digli na višu razinu. Zasad
 imamo odličnu suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti i
 Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a posjećivali su
 nas i glumci, književnici, znanstvenici, alpinisti …''
</para>
<heading3>
 Biševo bi moglo postati Međunarodni park tamnog neba
</heading3>
<para>
 ''Iako zasad nemamo podršku lokalne samouprave jer se zapravo
 bavimo stvarima koje su u njihovoj nadležnosti, a koje oni iz
 ovih ili onih razloga nisu napravili, mogu se pohvaliti da smo
 zalaganjem članova udruge, uspjeli postići odlične rezultate'',
 kaže Tafra.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 A samo neki od njih su, podsjeća. ''Ostvarili smo preventivnu
 arheološku zaštitu starog benediktinskog samostana osnovanog
 1050. kojeg je nekim čudom zaboravio i Konzervatorski zavod u
 Splitu, napisali smo i protokolirali elaborat o proglašenju otoka
 značajnim kraobrazom krajobrazom, radimo na tome da se otok
 proglasi kulturnim krajolikom … Inzistiramo da se otok zaštiti
 kroz postojeći Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti i
 očuvanju kulturnih dobara''.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="db52d048-b9f2-11ec-80e0-0242ac120010"/>
<para>
 <quote>
 
 Znanstvena istraživanja odavno su pokazala kako je zabluda da
 je gospodarski rast ključan preduvjet za kvalitetan
 život.
 U prilog tome govori jedan od socioloških klasika – Easterlinov
 paradoks.
 
 
 Naime, iako postoji značajna pozitivna povezanost između
 čovjekova dohotka i njegove sreće, te varijable nisu linearno
 povezane, utvrdio je ekonomist Richard Easterline - ako su
 zadovoljene osnovne životne potrebe pojedinca, povećanje
 materijalnog bogatstva neće značajno utjecati na subjektivnu
 mjeru kvalitete života
 
</quote>
</para>
<para>
 Velika želja im je proglasiti otok Parkom tamnog neba: ''U tome
 su nam uvelike pomogli članovi astronomskog društva
 ''Beskraj'' iz Zagreba koji su nam nesebično pomogli u
 mjerenju kvalitete noćnog neba, a imamo i veliku podršku
 Zvjezdarnice Zagreb i Hrvatskog prirodoslovnog društva''.
</para>
<para>
 Podsjetimo, oznaka međunarodnog parka tamnog neba je jedinstven
 način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i
 posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna
 vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i
 u turističkoj ponudi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koja imaju
 iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe
 popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici
 svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja
 noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje. Međunarodne parkove
 tamnog neba certificira International Dark Sky Association
 (IDA). 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ace1115e-8f25-11ec-a924-0242ac12001b" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Biševo
 Island Artist Residency / FB</emphasis>
</para>
<para>
 Ove godine su organizirali i dva predavanja na temu kulture
 baštine, a osim pisanja elaborata i dopisa, volonteri i
 volonterke udruge su napravili stotinjak metara novih
 suhozida, rekonstruirali stari put za Salbunaru i očistili okoliš
 ''rimskog bunara'' u uvali Porat te starog
 benediktinskog samostana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Umjetnici su osmislili <ulink url="https://bisevoislandartistresidency.org/">alternativni vodič po
 otoku</ulink> i pomogli u održavanju 7. festival Besa - na otoku
 je održana ekstenzija festivala ''Zgodne žene spašavaju
 stvar', organizirali su radionice za djecu … i moglo bi se
 tako nabrajati još podosta, a Tafra napominje: ''Sve aktivnosti
 su provedene volonterski i iz čiste ljubavi prema otoku''.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ad7175a0-8f25-11ec-b0d9-0242ac12000e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>''Spasimo
 Bišòvo'' / Biševo Island Artist Residency </emphasis>
</para>
<heading3>
 Život na Biševu je živ i pruža mnogo mogućnosti - kakva je slika
 budućnosti?
</heading3>
<para>
 Prije Drugog svjetskog rata na otoku je živjelo više od 350
 ljudi, dok ih danas živi svega 11. Za usporedbu, na Tremitima,
 otoku na talijanskoj strani Jadrana s kojeg su doplovili osnivači
 Biševskog samostana, na površini gotovo upola manjoj od Biševa -
 samo tri kilometra četvorna - živi 500 stanovnika.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ad757060-8f25-11ec-9d7a-0242ac12001d" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Biševo
 Island Artist Residency / FB</emphasis>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 ''Na otok gravitira puno ljudi koji zapravo žive u Komiži i
 posjeduju na otoku vinograde i maslinike. Poljoprivreda i
 nešto malo ribarstva su slamke spasa. Nažalost najveća 
 prepraka tome su neriješene zemljišne knjige i pretjerana
 ovisnost o turizmu'', upozorava Tafra. On, inače nesuđeni
 informatičar, a danas <emphasis>freelance</emphasis> fotograf, web dizajner i
 digitalni nomad, velike nade polaže u internet i digitalizaciju.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="51179d72-b9f3-11ec-84ad-0242ac12002a"/>
<para>
 ''Uvođenjem novih radnih mjesta i sve više popularnim
 freelancanjem, otok ima prilike privući digitalne
 nomade kojima je za rad potreban samo brzi pristup
 internetu. Koliko god to zvučalo apsurdno, budućnost otoka je
 definitivno digitalna. Jedna od osnovnih ideja rezidencija je da
 umjetnici borave na otoku preko cijele godine. Nadamo se postati
 novi kulturni hub i ponuditi nekolicini preostalih
 stanovnika zanimaciju za duge zimske dane kroz razgovor i
 druženje s kreativnim pojedincima'', ističe Tafra.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Priča o digitalnim nomadima također zaslužuje poseban tekst
 jer ona može imati i svoje mračne strane, ali jasno je da
 Biševu treba održivi razvoj u čemu bi i koronakriza koju ne
 treba smetnuti s uma mogla dati dodatan podstrek.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b813693e-b9f3-11ec-8a2d-0242ac120055"/>
<para>
 ''Održivi razvoj uvelike ovisi o spremnosti nadležnih institucija
 da zaštite otok od nepovratne devastacije i na taj način omoguće
 i budućim generacijama uživanje u njegovim blagodatima'', ističe
 Tafra.
</para>
<heading3>
 U potrazi za mirom u suživotu s prirodom: Mali otoci poput
 Biševa tu imaju odličnu šansu
</heading3>
<para>
 Budućnost Biševa, smatra, definitivno leži u novim oblicima
 turizma, prije svega kulturnom i sportsko-rekreativnom: ''Danas
 je otok popularna jednodnevna destinacija komiških brodskih
 prijevoznika. Uvođenjem novih sadržaja poput penjališta,
 biciklističkih staza, čišćenjem obraslih pješačkih puteva,
 prezentacijom arheoloških lokaliteta od antike do srednjeg
 vijeka, formiranjem arheološkog parka ili zavičajne zbirke
 otok bi dobio zanimjivu ponudu i zaintrigirao maštu''.
</para>
<para>
 Koronakriza sigurno jest mnoge od nas potakla da razmišljamo
 na drugačiji i inovativan način, ne dvoji Tafra koji tu svakako
 vidi priliku za Biševo: ''Biti prisilno zatvoren u stanu
 definitivno nikom nije ugodno iskustvo. Nadam se da će se mnogi
 ipak odlučiti na promjenu životnog stila, izaći iz pretrpanih
 gradova i mir potražiti u manjim izoliranim sredinama u suživotu
 s prirodom. Mali otoci poput Biševa tu imaju odličnu šansu''.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ad7faa1c-8f25-11ec-aa56-0242ac12001e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Biševo
 Island Artist Residency / FB</emphasis>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

Nema pitke vode, nema dućana, ima 11 otočana. Biševo je osamljena hrid 'na kraju svijeta' i odlična šansa za novi život Biševu prijeti gubitak identiteta usred povećane turističke eksploatacije i nepostojanja razvojne strategije 
   Moje selo se zove Biševo, ono je nasred Jadrana. Ljudi se
  bave zemljoradnjom i ribolovom. Opkoljeno je brdima i malom
  šumicom. Kuće su razbacane i misli se da je pustoš. Nema ni
  željeznicu, ni elektro-centrale, ni kina, ni kazališta. Ne
  dolaze veliki parobrodi kao u gradu. Moje selo je maleno i ima
  jednu glasovitu špilju.


  Pisao je tako jednog zimskog jutra sada već daleke 1956.
  Petar, dječak iz trećeg razreda osnovne škole o svom otoku nasred
  Jadrana poznatom po Modroj špilji. 


   
   Biševo
  (Vanja Zubčić/Večernji list)


   
   
    Po spiljama je Biševo i dobilo ime – L ‘ísola dei busi - otok
    rupa, na latinskoj osnovi
    Smjestio se šest milja od otoka Visa, preko puta Komiže
   



  Zbog ćudi mora u Biševskom kanalu, upozorit će znalci,
  ovaj otok je tek još jedan od onih za koje se kaže na kraju
  svijeta, a ''na toj osamljenoj hridi koju ljudi zovu Biševo'',
  kako je pred koju godinu zapisao nešto stariji dječak Igor, danas
  živi tek 11 ljudi. No Biševo svakog ljeta postaje sve
  popularnija turistička destinacija što za sobom nosi
  zadiranje u esenciju nedirnute prirode Biševa na način koji
  je za ovaj otok surove ljepote i identiteta postao neodrživ.


  Otok zahtijeva posebno stanje uma. I nije otok i nije svaki otok
  za svakoga


  Nagnalo je to nekolicinu Bišovjora i zaljubljenika u otok
  da se okupe i prizovu entuzijaste, stručnjake i osviještene
  građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno i
  tako je nastala Udruga za zaštitu i održivi razvoj
  otoka Biševa - ''Spasimo Bišòvo'', na čelu koje je
  Stjepan Tafra, koji je pokrenuo i Biševo
  Island Artist Residency. Možda po biševskim spiljama ne obitavaju
  više (toliko) morske medvjedice, ali nanosi more volje i
  ljubavi spram ovog otoka umjetnike i umjetnice koji bi, lako je
  vjerovati, razveselili i malog Petra s početka priče. 



  Život na škoju – uvijek zvuči gotovo u pravilu nekako romantično,
  no rijetki gledaju van ljetne iluzije svjesni da on ima
  svoje dobre strane, ali i brojne izazove s kojima se ne mogu svi
  nositi. Nije, naravno, ni svejedno o kakvom se otoku radi u
  smislu izoliranosti ili pak povezanosti s kopnom,
  infrastrukturom, obiteljskom situacijom, stavom prema
  životu … Otok zahtijeva posebno stanje uma. I nije otok i
  nije svaki otok za svakoga.
   
   Biševo Island Artist Residency / FB


  Kakva je priča Biševa i zašto baš Biševo, za RTL.hr
  približio je Tafra, Splićanin po rođenju,
  Komižanin po majci, Bišovjorin po djetinjstvu i životnom
  izboru: ''Otok Biševo je već sam za sebe pozivnica svakome tko
  kroči nogom na njega da osjeti posebnu vezu s
  prirodom''. 
   
  ''Moj nono je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u
  uvali Porat izgradio skromnu jednokatnicu s konobom. Velik dio
  djetinjstva proveo sam na otoku i to me uvelike obilježilo.
  Smatram da je danas neophodno vratiti se svojim
  korijenima jer živimo brzo, ne znamo uživati u trenutku, a
  priroda tog izoliranog otoka je surova i tjera te da se suočiš
  sam sa sobom, da raspolažeš onime što imaš u tom trenutku, od
  hrane, vode, do ljudi koji ostaju tamo i zimi i slično'', ističe
  Tafra.


   
   ''Spasimo
  Bišòvo'' / Biševo Island Artist Residency 


  'Biševo je zapravo konstantan rad na sebi'


   
   
    Danas je neophodno vratiti se svojim korijenima jer ne znamo
    uživati u trenutku: Mali otoci poput Biševa tu imaju odličnu
    šansu
   



  ''Na otoku nema dućana, nema pitke vode. Zimi brodska linija
  povezuje Biševo sa susjednim Visom svaki drugi dan - ovo se za
  lošeg vremena zna protegnuti i na tjedan dana. Život i
  boravak na ovako izoliranom otoku zahtjeva podrobno planiranje u
  smislu kupovanja namirnica i raspolaganja resursima potrebnim za
  puko preživljavanje. To posebno stanje uma tjera te budeš svjesan
  sebe i svojih svakodnevnih potreba, da ih racionaliziraš i da
  njima što optimalnije upravljaš. Biševo je zapravo konstantan rad
  na sebi. Sama ta činjenica elimira mnoge koji ne mogu živjeti bez
  distrakcija velegrada'', ističe Tafra.
   
  Nono kojega spominje je Aleksa Torre,
  vlasnik posljednje gajete falkuše - Cicibele, a gajeta
  falkuša nije samo brod - ''ona je temelj toga svijeta
  čiju je sudbinu odredila velika slana voda'', kako piše
  Joško Božanić. Toj ''barci koja dolazi
  iz velikih dubina vremena'', kulturnom dobru koje
  čuva umijeće stotina generacija meštara i kalafata, dužni
  smo posebnu priču, no jasna je poveznica prema onoj koja stoji
  iza Udruge za zaštitu i održivi razvoj otoka Biševa - ''Spasimo
  Bišòvo'' i Biševo Artist Residency Programa.



  Fokus Udruge je građanska participacija i lobiranje, a
  Rezidencije za umjetnike su primjena tih ciljeva i strategija u
  praksi, objašnjava Tafra: ''Udruga ''Spasimo Bišòvo''
  nastala je kao nadogradnja istoimene građanske
  Inicijative, neprofitnog i apolitičkog udruženje nekolicine
  stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na
  devastaciju arheološkog lokaliteta Poje, a s ciljem očuvanja
  kulturne, povijesne i prirodne baštine, te informiranja javnosti
  o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa
  slijedom nasrtaja masovnog turizma''.


  'Turizam ne smije biti sam sebi svrha'


  ''Ambijentalna vrijednost otoka Biševa ne može se i ne smije
  mjeriti samo i isključivo prema statistikama posjećenosti Modre
  špilje kao turističke atrakcije. Turizam ne smije biti sam sebi
  svrha. Stoga smo okupili entuzijaste, stručnjake i osviještene
  građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno,
  naravno, pozivajući se pri tom na novi Zakon o otocima'',
  ističe Tafra.



  S obzirom na to da je biševski krajobraz jedan od zadnjih
  primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika,
  udruga se zalaže za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline
  otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog
  gospodarskog korištenja kulturne baštine RH. Udruga je, kaže,
  ''zapravo zadnji glas zapuštenog otoka kojem prijeti gubitak
  identiteta usred povećane turističke eksploatacije i nepostojanja
  razvojne strategije''.


   
   Biševo
  Island Artist Residency  / FB


  Vođeni mišlju "budi promjena koju želiš vidjeti"


  U godinu dana postojanja okupili su stotinjak članova i
  članica, a rezidencija za umjetnike nastala je 2016. i
  to više kao osobni eksperiment. Petnaestak umjetnika i
  umjetnica Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na
  trenutak je udahnulo novu životnu energiju u već zaboravljeni
  prostor, a Tafra dodaje: ''Divlja priroda i kulturno-povijesna
  baština Biševa sami po sebi velika inspiracija umjetnicima.
  Inspiracija se može pronaći i u specifičnom načinu života
  lokalnog stanovništva''. 



  Rezidencije su, kaže, bile ''svojevrsni protest i inat
  pretjeranim cijenama smještaja na otoku Visu u ljetnoj sezoni.
  Zbog toga sam inzistirao da umjetnici i umjetnice na otoku borave
  besplatno, o trošku moje obitelji. Počeli smo
  razmišljati o pisanju projekata i financiranju iz nekih
  drugih izvora kako bi cijelu priču digli na višu razinu. Zasad
  imamo odličnu suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti i
  Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a posjećivali su
  nas i glumci, književnici, znanstvenici, alpinisti …''


  Biševo bi moglo postati Međunarodni park tamnog neba


  ''Iako zasad nemamo podršku lokalne samouprave jer se zapravo
  bavimo stvarima koje su u njihovoj nadležnosti, a koje oni iz
  ovih ili onih razloga nisu napravili, mogu se pohvaliti da smo
  zalaganjem članova udruge, uspjeli postići odlične rezultate'',
  kaže Tafra.
   
  A samo neki od njih su, podsjeća. ''Ostvarili smo preventivnu
  arheološku zaštitu starog benediktinskog samostana osnovanog
  1050. kojeg je nekim čudom zaboravio i Konzervatorski zavod u
  Splitu, napisali smo i protokolirali elaborat o proglašenju otoka
  značajnim kraobrazom krajobrazom, radimo na tome da se otok
  proglasi kulturnim krajolikom … Inzistiramo da se otok zaštiti
  kroz postojeći Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti i
  očuvanju kulturnih dobara''.



   
   
    Znanstvena istraživanja odavno su pokazala kako je zabluda da
    je gospodarski rast ključan preduvjet za kvalitetan
    život.
    U prilog tome govori jedan od socioloških klasika – Easterlinov
    paradoks.
   
   
    Naime, iako postoji značajna pozitivna povezanost između
    čovjekova dohotka i njegove sreće, te varijable nisu linearno
    povezane, utvrdio je ekonomist Richard Easterline - ako su
    zadovoljene osnovne životne potrebe pojedinca, povećanje
    materijalnog bogatstva neće značajno utjecati na subjektivnu
    mjeru kvalitete života
   



  Velika želja im je proglasiti otok Parkom tamnog neba: ''U tome
  su nam uvelike pomogli članovi astronomskog društva
  ''Beskraj'' iz Zagreba koji su nam nesebično pomogli u
  mjerenju kvalitete noćnog neba, a imamo i veliku podršku
  Zvjezdarnice Zagreb i Hrvatskog prirodoslovnog društva''.


  Podsjetimo, oznaka međunarodnog parka tamnog neba je jedinstven
  način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i
  posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna
  vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i
  u turističkoj ponudi.
   
  Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koja imaju
  iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe
  popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici
  svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja
  noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje. Međunarodne parkove
  tamnog neba certificira International Dark Sky Association
  (IDA). 


   
   Biševo
  Island Artist Residency / FB


  Ove godine su organizirali i dva predavanja na temu kulture
  baštine, a osim pisanja elaborata i dopisa, volonteri i
  volonterke udruge su napravili stotinjak metara novih
  suhozida, rekonstruirali stari put za Salbunaru i očistili okoliš
  ''rimskog bunara'' u uvali Porat te starog
  benediktinskog samostana.
   
  Umjetnici su osmislili alternativni vodič po
  otoku i pomogli u održavanju 7. festival Besa - na otoku
  je održana ekstenzija festivala ''Zgodne žene spašavaju
  stvar', organizirali su radionice za djecu … i moglo bi se
  tako nabrajati još podosta, a Tafra napominje: ''Sve aktivnosti
  su provedene volonterski i iz čiste ljubavi prema otoku''.


   
   ''Spasimo
  Bišòvo'' / Biševo Island Artist Residency 


  Život na Biševu je živ i pruža mnogo mogućnosti - kakva je slika
  budućnosti?


  Prije Drugog svjetskog rata na otoku je živjelo više od 350
  ljudi, dok ih danas živi svega 11. Za usporedbu, na Tremitima,
  otoku na talijanskoj strani Jadrana s kojeg su doplovili osnivači
  Biševskog samostana, na površini gotovo upola manjoj od Biševa -
  samo tri kilometra četvorna - živi 500 stanovnika.


   
   Biševo
  Island Artist Residency / FB
   
   
  ''Na otok gravitira puno ljudi koji zapravo žive u Komiži i
  posjeduju na otoku vinograde i maslinike. Poljoprivreda i
  nešto malo ribarstva su slamke spasa. Nažalost najveća 
  prepraka tome su neriješene zemljišne knjige i pretjerana
  ovisnost o turizmu'', upozorava Tafra. On, inače nesuđeni
  informatičar, a danas freelance fotograf, web dizajner i
  digitalni nomad, velike nade polaže u internet i digitalizaciju.



  ''Uvođenjem novih radnih mjesta i sve više popularnim
  freelancanjem, otok ima prilike privući digitalne
  nomade kojima je za rad potreban samo brzi pristup
  internetu. Koliko god to zvučalo apsurdno, budućnost otoka je
  definitivno digitalna. Jedna od osnovnih ideja rezidencija je da
  umjetnici borave na otoku preko cijele godine. Nadamo se postati
  novi kulturni hub i ponuditi nekolicini preostalih
  stanovnika zanimaciju za duge zimske dane kroz razgovor i
  druženje s kreativnim pojedincima'', ističe Tafra.
   
  Priča o digitalnim nomadima također zaslužuje poseban tekst
  jer ona može imati i svoje mračne strane, ali jasno je da
  Biševu treba održivi razvoj u čemu bi i koronakriza koju ne
  treba smetnuti s uma mogla dati dodatan podstrek.



  ''Održivi razvoj uvelike ovisi o spremnosti nadležnih institucija
  da zaštite otok od nepovratne devastacije i na taj način omoguće
  i budućim generacijama uživanje u njegovim blagodatima'', ističe
  Tafra.


  U potrazi za mirom u suživotu s prirodom: Mali otoci poput
  Biševa tu imaju odličnu šansu


  Budućnost Biševa, smatra, definitivno leži u novim oblicima
  turizma, prije svega kulturnom i sportsko-rekreativnom: ''Danas
  je otok popularna jednodnevna destinacija komiških brodskih
  prijevoznika. Uvođenjem novih sadržaja poput penjališta,
  biciklističkih staza, čišćenjem obraslih pješačkih puteva,
  prezentacijom arheoloških lokaliteta od antike do srednjeg
  vijeka, formiranjem arheološkog parka ili zavičajne zbirke
  otok bi dobio zanimjivu ponudu i zaintrigirao maštu''.


  Koronakriza sigurno jest mnoge od nas potakla da razmišljamo
  na drugačiji i inovativan način, ne dvoji Tafra koji tu svakako
  vidi priliku za Biševo: ''Biti prisilno zatvoren u stanu
  definitivno nikom nije ugodno iskustvo. Nadam se da će se mnogi
  ipak odlučiti na promjenu životnog stila, izaći iz pretrpanih
  gradova i mir potražiti u manjim izoliranim sredinama u suživotu
  s prirodom. Mali otoci poput Biševa tu imaju odličnu šansu''.


   
   Biševo
  Island Artist Residency / FB
   
   
 SPOKOJ NASRED PUČINE 

Nema pitke vode, nema dućana, ima 11 otočana. Biševo je osamljena hrid 'na kraju svijeta' i odlična šansa za novi život

Bisovo

Bisovo Tafra

Biševo

Nema pitke vode, nema dućana, ima 11 otočana. Biševo je osamljena hrid 'na kraju svijeta' i odlična šansa...

SPOKOJ NASRED PUČINE

Andreja Žapčić

<para>
 Za sve one koji znaju odgovor na pitanje na kojem se
 otoku nalazi Modra špilja, ovaj članak je možda suvišan
 ali bez obzira na to koliko nam Modra špilja bila poznata
 vrijedi ponoviti na kojem otoku se nalazi Modra
 špilja.
</para>
<para>
 Modra špilja je špilja na istočnoj strani otoka Biševa.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Dostupna je javnosti od 1884., kada je probijen vanjski ulaz,
 kroz koji se u špilju ulazi malim čamcem na vesla.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3599975/koliko-istra-krije-spilja/">
 Špilja Istra
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Otok od jedva 10 ljudina kojem se nalazi Modra špilja godišnje
 posjeti više od 160.000 turista. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Modra špilja se nalazi 5NM od luke Komiža, a smještena je u uvali
 Baluni na istočnoj strani otoka Biševa.
</para>

Na kojem se otoku nalazi Modra špilja? Iako već i vrapci na grani znaju mi ćemo u nastavku ponoviti na kojem se otoku nalazi Modra špilja 
  Za sve one koji znaju odgovor na pitanje na kojem se
  otoku nalazi Modra špilja, ovaj članak je možda suvišan
  ali bez obzira na to koliko nam Modra špilja bila poznata
  vrijedi ponoviti na kojem otoku se nalazi Modra
  špilja.


  Modra špilja je špilja na istočnoj strani otoka Biševa.
  Dostupna je javnosti od 1884., kada je probijen vanjski ulaz,
  kroz koji se u špilju ulazi malim čamcem na vesla.


   
      
         
            Špilja Istra
         
      
   


  Otok od jedva 10 ljudina kojem se nalazi Modra špilja godišnje
  posjeti više od 160.000 turista. 
  Modra špilja se nalazi 5NM od luke Komiža, a smještena je u uvali
  Baluni na istočnoj strani otoka Biševa.
 LJEPOTE HRVATSKE 