Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Kockica

Crtež dana

Crtići

Emisije

Novosti

Voditelji

Serije i filmovi

Play

Show

Miriše na ljubav

Večera za pet na selu - Digitalna kuharica

TV zvijezde

Domaće zvijezde

Strane zvijezde

Exkluziv

PLAY Premium

TV novosti

Vremeplov

Hm...

Foto

Promo

Arhiva

Sport

Nogomet

Košarka

Rukomet

Boks

Tenis

Zanimljivosti

Ostali sportovi

Video

Pannonian challenge

TV raspored

Vijesti

Hrvatska

Svijet

Stanje nacije

Crna kronika

Kolumne

Mali biznisi

Projekt: Zeleno

Potraga

Rat u Ukrajini

Vrijeme

Vremenska prognoza

Život

Inspirativne priče

Životinjski kutak

Specijali

Endroll

Midroll

Postroll

Preroll

Takeroll

Tko je kriv za pad Vukovara? Novo svjetlo na događaje od prije dvadeset godina u Vukovaru bacaju snimke razgovara između zapovjednika obrane grada Mile Dedakovića Jastreba  i tadašnjeg predsjednika Franje Tuđamana koje su u posjedu redakcije RTL-a Danas. 

<para>Novo svjetlo na događaje od prije dvadeset godina u Vukovaru bacaju snimke razgovara između zapovjednika obrane grada Mile Dedakovića Jastreba i tadašnjeg predsjednika Franje Tuđamana koje su u posjedu redakcije RTL-a Danas.</para>

Tko je kriv za pad Vukovara?

<para>
 Novo svjetlo na događaje od prije 20 godina u Vukovaru bacaju
 snimke razgovara između zapovjednika obrane grada Mile
 Dedakovića Jastreba  i tadašnjeg predsjednika
 Franje Tuđamana koje su u posjedu redakcije
 RTL-a Danas.
</para>
<para>
 Bili su to zadnji dani pred pad Vukovara. Na grad je krenulo 6
 brigada JNA-a, 60 tisuća vojnika. Branitelja je bilo tek oko 4
 tisuće. U okruženju, svjesni kraja, očajnički su tražili vojnu
 pomoć iz Zagreba.
</para>
<para>
 Anton Tus tada je bio načelnik glavnog stožera i
 glavni vojni savjetnik predsjednika Tuđmana. Zbog neizdržive
 situacije, kaže, planirali su proboj u Vukovar, a zbog toga su iz
 Zagreba i Bjelovara prebačene dvije brigade. No, Tuđman je
 odlučio da se od toga odustane.
</para>
<para>
 Miroslav Tuđman tvrdi da se odustalo od trećeg,
 i tada uzaludnog proboja preko Marinaca. Njegov otac kaže, nikada
 nije zabranio evakuaciju djece iz Vukovara. 
</para>
<para>
 Vukovar je kaže, tada bio u informativnoj blokadi, i
 jugoslavenska kontraobavještajna služba (KOS) namjerno je slala
 poruke da je grad žrtvovan.
</para>
<para>
 Zapovjednik obrane Branko Borković kaže - bilo
 je puno krivih procjena, no ne smatra da je Vukovar žrtvovan.
 Tuđman je kaže odlučivao na temelju onoga što su mu neki krugovi
 pripremali.
</para>
<para>
 U Hvidri pak tvrde - sve su to nepotrebna prepucavanja. Ipak
 cijela istina o vukovarskoj tragediji, i nakon 20 godina nije
 poznata.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/video/vijesti/tko-je-kriv-za-pad-vukovara/">
 U
 videozapisu poslušajte snimku razgovora Mile Dedakovića Jastreba
 i Franje Tuđmana
 </ulink>.
</para>

Tko je kriv za pad Vukovara? Dvadeset godina poslije - priča o Vukovaru još nema kraj. Neizbježno je pitanje - je li grad žrtvovan ili je mogao biti spašen? Neki tvrde - učinilo se sve što se moglo, a drugi da je pomoć izostala zbog pritiska međunarodne zajednice. 
  Novo svjetlo na događaje od prije 20 godina u Vukovaru bacaju
  snimke razgovara između zapovjednika obrane grada Mile
  Dedakovića Jastreba  i tadašnjeg predsjednika
  Franje Tuđamana koje su u posjedu redakcije
  RTL-a Danas.


  Bili su to zadnji dani pred pad Vukovara. Na grad je krenulo 6
  brigada JNA-a, 60 tisuća vojnika. Branitelja je bilo tek oko 4
  tisuće. U okruženju, svjesni kraja, očajnički su tražili vojnu
  pomoć iz Zagreba.


   Anton Tus tada je bio načelnik glavnog stožera i
  glavni vojni savjetnik predsjednika Tuđmana. Zbog neizdržive
  situacije, kaže, planirali su proboj u Vukovar, a zbog toga su iz
  Zagreba i Bjelovara prebačene dvije brigade. No, Tuđman je
  odlučio da se od toga odustane.


   Miroslav Tuđman tvrdi da se odustalo od trećeg,
  i tada uzaludnog proboja preko Marinaca. Njegov otac kaže, nikada
  nije zabranio evakuaciju djece iz Vukovara. 


  Vukovar je kaže, tada bio u informativnoj blokadi, i
  jugoslavenska kontraobavještajna služba (KOS) namjerno je slala
  poruke da je grad žrtvovan.


  Zapovjednik obrane Branko Borković kaže - bilo
  je puno krivih procjena, no ne smatra da je Vukovar žrtvovan.
  Tuđman je kaže odlučivao na temelju onoga što su mu neki krugovi
  pripremali.


  U Hvidri pak tvrde - sve su to nepotrebna prepucavanja. Ipak
  cijela istina o vukovarskoj tragediji, i nakon 20 godina nije
  poznata.


   
      U
  videozapisu poslušajte snimku razgovora Mile Dedakovića Jastreba
  i Franje Tuđmana
   .
 PROCURILE TAJNE SNIMKE 

PROCURILE TAJNE SNIMKE

<para>
 HDZ će pobjedu na izborima posvetiti poginulim hrvatskim
 braniteljima i prvom predsjedniku Hrvatske i HDZ-a, Franji
 Tuđmanu, poručila je danas predsjednica stranke Jadranka Kosor
 ispred prostorija NK Jarun, gdje je HDZ i osnovan prije 22 godine
 i gdje je predstavila stranačke kandidate za svih 11 izbornih
 jedinica.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Pobjedu na izborima posvetit ćemo uspomeni na poginule hrvatske
 branitelje i na prvog predsjednika Hrvatske i HDZ-a, dr. Franju
 Tuđmana", naglasila je Jadranka Kosor, ističući kako je HDZ
 odlučio u izbornu kampanju ući iz, za stranku, povijesnog mjesta
 na zagrebačkom Jarunu upravo u sjećanje na Franju Tuđmana "koji
 je uz hrvatske branitelje najzaslužniji što imamo
 Hrvatsku".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Naglasila je da HDZ u kampanju, na kraju koje će se, uvjerena je,
 potvrditi kao povijesna, najveća i pobjednička stranka u
 Hrvatskoj, ulazi kako bi i u iduće četiri godine vodio Hrvatsku i
 služio hrvatskom narodu te svim građankama i građanima Hrvatske.
 "Pokažimo da je HDZ najbolji kad je najteže", naglasila je
 Kosor.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Od svih članova HDZ-a, posebno stranačkih kandidatkinja i
 kandidata, zatražila je da stalno građane podsjećaju na sva
 HDZ-ova postignuća, na sve pobjede za koje, istaknula je, HDZ
 nikome neće dopustiti da ih uništi i poništi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Mi smo ponosni na ono što je HDZ napravio od osamostaljenja
 Hrvatske, ponosni smo na naše zastupnike koji su 25. lipnja 1991.
 glasali za samostalnu, neovisnu i demokratsku Hrvatsku u
 Hrvatskom saboru, za razliku od onih koji su pobjegli iz Sabora i
 nisu htjeli dići ruke za samostalnu Hrvatsku, za razliku od onih
 koji su dopustili razoružavanje teritorijalne obrane, koji
 nažalost nikada nisu željeli slobodnu Hrvatsku", poručila
 je.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kosor je istaknula kako je HDZ, unatoč tim teškim godinama, kada
 je, kako je rekla, proglašavan strankom opasnih namjera, a njegov
 predsjednik Tuđman bio ponižavan i vrijeđan, uspio ostvariti sve
 snove, jer je bio na čelu Hrvatske kada je postala samostalna
 država, kada se obranila u ratu, kada je ušla u sve međunarodne
 institucije, postala članica NATO-a te ove godine završila
 pregovore za članstvo u EU "kako bismo se opet vratili svojoj
 kući, tamo gdje i pripadamo".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 HDZ je snagu, dodala je, pokazao i u borbi protiv korupcije i
 kriminala u zadnje dvije godine, u čemu je bio "prvi i za sada
 jedini u Hrvatskoj, što će građani prepoznati i nagraditi".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kandidate, koji su se iza nje popeli na tribinu s koje su
 pljeskom pozdravljali njezino obraćanje, pozvala je da u kampanji
 daju sve od sebe kako bi uvjerili hrvatske birače da je HDZ
 stožerna stranka u Hrvatskoj. "Idemo uvjeriti hrvatske birače,
 onu šutljivu većinu koja danas u mnogim hrvatskim medijima nema
 pravo reći svoje mišljenje o tome što smo napravili, koja nema
 pravo reći da je HDZ stožerna stranka hrvatskog naroda, i sve one
 šutljive birače, šutljive građane i građanke koji nemaju prigodu
 reći da smo u protekle dvije godine postigli još jedan povijesni
 vrhunac, a to je završetak pregovora", naglasila je Kosor.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Od vas tražim da date sve od sebe i pokažete u ovoj kampanji
 kako smo spremni uvijek vlastitim životima dokazivati da dajemo
 sve za Hrvatsku, ali da Hrvatsku ne damo nizašto", poručila je
 kandidatima i članstvu, koje je njezin govor prekidalo uzvicima
 "Pobjeda, pobjeda!".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Po završetku obraćanja, Kosor je u pratnji stranačkog vodstva
 ušla u autobus oslikan HDZ-ovim bojama, odakle se uputila u
 nastavak kampanje.
</para>

Kosor iz barake: Pobjeda za Franju Tuđmana HDZ, na čelu s Jadrankom Kosor, došao je pred prostorije NK Jarun, gdje je stranka osnovana prije 22 godine. Nije mogla, a da ne spomene prvog hrvatskog predsjednika. 
  HDZ će pobjedu na izborima posvetiti poginulim hrvatskim
  braniteljima i prvom predsjedniku Hrvatske i HDZ-a, Franji
  Tuđmanu, poručila je danas predsjednica stranke Jadranka Kosor
  ispred prostorija NK Jarun, gdje je HDZ i osnovan prije 22 godine
  i gdje je predstavila stranačke kandidate za svih 11 izbornih
  jedinica.
   
  "Pobjedu na izborima posvetit ćemo uspomeni na poginule hrvatske
  branitelje i na prvog predsjednika Hrvatske i HDZ-a, dr. Franju
  Tuđmana", naglasila je Jadranka Kosor, ističući kako je HDZ
  odlučio u izbornu kampanju ući iz, za stranku, povijesnog mjesta
  na zagrebačkom Jarunu upravo u sjećanje na Franju Tuđmana "koji
  je uz hrvatske branitelje najzaslužniji što imamo
  Hrvatsku".
   
  Naglasila je da HDZ u kampanju, na kraju koje će se, uvjerena je,
  potvrditi kao povijesna, najveća i pobjednička stranka u
  Hrvatskoj, ulazi kako bi i u iduće četiri godine vodio Hrvatsku i
  služio hrvatskom narodu te svim građankama i građanima Hrvatske.
  "Pokažimo da je HDZ najbolji kad je najteže", naglasila je
  Kosor.
   
  Od svih članova HDZ-a, posebno stranačkih kandidatkinja i
  kandidata, zatražila je da stalno građane podsjećaju na sva
  HDZ-ova postignuća, na sve pobjede za koje, istaknula je, HDZ
  nikome neće dopustiti da ih uništi i poništi.
   
  "Mi smo ponosni na ono što je HDZ napravio od osamostaljenja
  Hrvatske, ponosni smo na naše zastupnike koji su 25. lipnja 1991.
  glasali za samostalnu, neovisnu i demokratsku Hrvatsku u
  Hrvatskom saboru, za razliku od onih koji su pobjegli iz Sabora i
  nisu htjeli dići ruke za samostalnu Hrvatsku, za razliku od onih
  koji su dopustili razoružavanje teritorijalne obrane, koji
  nažalost nikada nisu željeli slobodnu Hrvatsku", poručila
  je.
   
  Kosor je istaknula kako je HDZ, unatoč tim teškim godinama, kada
  je, kako je rekla, proglašavan strankom opasnih namjera, a njegov
  predsjednik Tuđman bio ponižavan i vrijeđan, uspio ostvariti sve
  snove, jer je bio na čelu Hrvatske kada je postala samostalna
  država, kada se obranila u ratu, kada je ušla u sve međunarodne
  institucije, postala članica NATO-a te ove godine završila
  pregovore za članstvo u EU "kako bismo se opet vratili svojoj
  kući, tamo gdje i pripadamo".
   
  HDZ je snagu, dodala je, pokazao i u borbi protiv korupcije i
  kriminala u zadnje dvije godine, u čemu je bio "prvi i za sada
  jedini u Hrvatskoj, što će građani prepoznati i nagraditi".
   
  Kandidate, koji su se iza nje popeli na tribinu s koje su
  pljeskom pozdravljali njezino obraćanje, pozvala je da u kampanji
  daju sve od sebe kako bi uvjerili hrvatske birače da je HDZ
  stožerna stranka u Hrvatskoj. "Idemo uvjeriti hrvatske birače,
  onu šutljivu većinu koja danas u mnogim hrvatskim medijima nema
  pravo reći svoje mišljenje o tome što smo napravili, koja nema
  pravo reći da je HDZ stožerna stranka hrvatskog naroda, i sve one
  šutljive birače, šutljive građane i građanke koji nemaju prigodu
  reći da smo u protekle dvije godine postigli još jedan povijesni
  vrhunac, a to je završetak pregovora", naglasila je Kosor.
   
  "Od vas tražim da date sve od sebe i pokažete u ovoj kampanji
  kako smo spremni uvijek vlastitim životima dokazivati da dajemo
  sve za Hrvatsku, ali da Hrvatsku ne damo nizašto", poručila je
  kandidatima i članstvu, koje je njezin govor prekidalo uzvicima
  "Pobjeda, pobjeda!".
   
  Po završetku obraćanja, Kosor je u pratnji stranačkog vodstva
  ušla u autobus oslikan HDZ-ovim bojama, odakle se uputila u
  nastavak kampanje.
 USPOMENA NA BRANITELJE 

USPOMENA NA BRANITELJE

Kosor iz barake: Pobjeda za Franju Tuđmana

<para>
 Drugog dana suđenja Sanaderu za ratno profiterstvo u aferi Hypo
 nastavljeno je ispitivanjem prvih svjedoka, a pred sudskim se
 vijećem prvi pojavio bivši premijer Nikica Valentić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Opširan iskaz Valentić je počeo opisom situacije u Hrvatskoj
 1994. kada je državi, kako je rekao, prijetio gospodarski kolaps,
 a inflacija je bila i 40 posto mjesečno.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Iako je glavna zadaća Valentićeve vlade bio gospodarski oporavak,
 na vladinim se tijelima razgovaralo i o potrebi zaduživanja za
 kupnju diplomatskih predstavništava Hrvatske u svijetu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Tržište je bilo divlje. Stranih banaka još nije bilo, kamate su
 se kretale od 1,5 i 2 posto za kredite domaćih banaka pa se može
 reći da je godišnja kamata bila od 15 do 20 posto", rekao je
 Valentić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Dodao je da je problem veleposlanstava otvorio tadašnji ministar
 Granić, koji se zalagao za dizanje kredita. Vlada je potom
 tražila suglasnost Ministarstva financija, a dogovor je bio da se
 pristupi realizaciji kredita za kupnju veleposlanstava s rokom
 otplate ne kraćim od 7-8 godina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Valentić se prisjetio da je u to vrijeme i on čuo za Hypo baku,
 kao malu pokrajinske banku iz Austrije, kod koje je kamata bila
 ispod 10 posto, što je bilo vrlo povoljno za tadašnje hrvatske
 prilike, gdje je kamata bila i do 20 posto.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na pitanje Sanaderove obrane Valentić je kazao da ugovor o
 kreditu nije mogao potpisati nitko osim ministra na temelju
 odluke koju potpisuje premijer, dodajući da je uvjeren da je
 odluku o spornom kreditu potpisao Granić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Upitan je li u postupku dobivanja tog kredita ikakvu ulogu imao
 bivši austrijski ministar unutarnjih poslova Alois Mock Valentić
 je kazao da se s njim par puta sastao, ali da mu nikada nije
 ništa spomenuo.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Ne znam jesam li kasnije čuo u kuloarima da je intervenirao, ali
 nije mi izravno ništa rekao. Tvrdim da mi ministar, predsjednik,
 niti zamjenik ministra (Sanader) o tome nisu govorili", ustvrdio
 je.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sanader se tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova od
 Hypo banke uzeo 3,6 milijuna kuna provizije, što je on nakon
 čitanja optužnice s "gnušanjem" odbacio. Posebno se protivio
 tvrdnji iz optužnice da je ratni profiter. Njegova obrana
 ustvrdila je da će na sudu dokazati kako je glavni pregovarač s
 Hypom bio Granić koji će svjedočiti 11. studenog.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U nastavku suđenja bit će ispitan Sanaderov bivši suradnik
 iz Ministarstva vanjskih poslova Miroslav Kovačić i bivša
 direktorica "Elana" Božena Ključarić.
</para>

Valentić: Povoljan ugovor s Hypom potpisao je Mate Granić! Bivši premijer Nikica Valentić posvjedočio je u petak na zagrebačkom Županijskom sudu da je kredit s Hypo bankom, za koji je Ivo Sanader navodno dobio milijunsku proviziju, za Hrvatsku bio vrlo povoljan te da ga je najvjerojatnije potpisao tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić. 
  Drugog dana suđenja Sanaderu za ratno profiterstvo u aferi Hypo
  nastavljeno je ispitivanjem prvih svjedoka, a pred sudskim se
  vijećem prvi pojavio bivši premijer Nikica Valentić.
   
  Opširan iskaz Valentić je počeo opisom situacije u Hrvatskoj
  1994. kada je državi, kako je rekao, prijetio gospodarski kolaps,
  a inflacija je bila i 40 posto mjesečno.
   
  Iako je glavna zadaća Valentićeve vlade bio gospodarski oporavak,
  na vladinim se tijelima razgovaralo i o potrebi zaduživanja za
  kupnju diplomatskih predstavništava Hrvatske u svijetu.
   
  "Tržište je bilo divlje. Stranih banaka još nije bilo, kamate su
  se kretale od 1,5 i 2 posto za kredite domaćih banaka pa se može
  reći da je godišnja kamata bila od 15 do 20 posto", rekao je
  Valentić.
   
  Dodao je da je problem veleposlanstava otvorio tadašnji ministar
  Granić, koji se zalagao za dizanje kredita. Vlada je potom
  tražila suglasnost Ministarstva financija, a dogovor je bio da se
  pristupi realizaciji kredita za kupnju veleposlanstava s rokom
  otplate ne kraćim od 7-8 godina.
   
  Valentić se prisjetio da je u to vrijeme i on čuo za Hypo baku,
  kao malu pokrajinske banku iz Austrije, kod koje je kamata bila
  ispod 10 posto, što je bilo vrlo povoljno za tadašnje hrvatske
  prilike, gdje je kamata bila i do 20 posto.
   
  Na pitanje Sanaderove obrane Valentić je kazao da ugovor o
  kreditu nije mogao potpisati nitko osim ministra na temelju
  odluke koju potpisuje premijer, dodajući da je uvjeren da je
  odluku o spornom kreditu potpisao Granić.
   
  Upitan je li u postupku dobivanja tog kredita ikakvu ulogu imao
  bivši austrijski ministar unutarnjih poslova Alois Mock Valentić
  je kazao da se s njim par puta sastao, ali da mu nikada nije
  ništa spomenuo.
   
  "Ne znam jesam li kasnije čuo u kuloarima da je intervenirao, ali
  nije mi izravno ništa rekao. Tvrdim da mi ministar, predsjednik,
  niti zamjenik ministra (Sanader) o tome nisu govorili", ustvrdio
  je.
   
  Sanader se tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova od
  Hypo banke uzeo 3,6 milijuna kuna provizije, što je on nakon
  čitanja optužnice s "gnušanjem" odbacio. Posebno se protivio
  tvrdnji iz optužnice da je ratni profiter. Njegova obrana
  ustvrdila je da će na sudu dokazati kako je glavni pregovarač s
  Hypom bio Granić koji će svjedočiti 11. studenog.
   
  U nastavku suđenja bit će ispitan Sanaderov bivši suradnik
  iz Ministarstva vanjskih poslova Miroslav Kovačić i bivša
  direktorica "Elana" Božena Ključarić.
 NASTAVLJENO SUĐENJE SANADERU 

NASTAVLJENO SUĐENJE SANADERU

Valentić: Povoljan ugovor s Hypom potpisao je Mate Granić!

<para>
 Povijest stranke:
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je hrvatska parlamentarna
 politička stranka desnog centra, konzervativno demokršćanski
 usmjerena. Sadašnja predsjednica stranke i aktualna premijerka je
 Jadranka Kosor, a stranka je pridružena članica
 Europske pučke stranke (EPP).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osnovana 17. lipnja 1989. godine, a službeno je upisana u
 registar političkih stranaka 5. veljače 1990. godine. Na prvim
 višestranačkim izborima održanim u Hrvatskoj 1990. HDZ je odnio
 uvjerljivu pobjedu. Bilo je to vrijeme raspada SFRJ, a stranku je
 predvodio dr. Franjo Tuđman, kasnije prvi
 hrvatski predsjednik.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 HDZ je otada pa sve do danas najača politička stranaka u
 Hrvatskoj. Na vlasti je bio od prvih višestranačkih izbora 1990.
 godine do 2000. godine kada gubi izbore od koalicije šest
 stranaka.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Već na izborima 2003. ponovno pobjeđuje te uspjeva formirati
 Vladu u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama.
 Premijer postaje dr. Ivo Sanader koji drugi
 mandat osvaja na izborima 2007. godine koalirajući s HSS-om,
 HSLS-om, HSU-om te manjinama. HDZ tada osvaja 66
 zastupničkih mjesta.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 HDZ je sa svojim partnerima HSS-om i HSLS-om na lokalnim izborima
 2009. godine osvojio vlast u 13 županija i 69 gradova. HDZ
 trenutačno ima deset župana, dok njegov partner HSS ima tri. HDZ
 ima gradonačelnika u 57 gradova i načelnika u 232 općine. S
 partnerima ima većinu u 14 županijskih skupština.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Stranačka hijerarhija:
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prvi predsjednik HDZ-a bio je Franjo Tuđman (17. lipnja 1989. -
 10. prosinca 1999.). Nakon njegove smrti, v.d. predsjednika
 postao je Vladimir Šeks (5. siječnja 2000. - 29. travnja 2000.).
 Ivo Sanader postao je predsjednik stranke od 29. travnja 2000. do
 4. srpnja 2009. kada se iznenada povukao iz politike. Njegovu
 funkciju preuzela je Jadranka Kosor 4. srpnja 2009. godine.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Predsjednica: Jadranka Kosor<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Zamjenik predsjednice: Darko Milinović<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Potpredsjednici: Vladimir Šeks, Petar Čobanković, Andrija
 Hebrang, Božidar Kalmeta i Ivan Šuker.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Predsjedništvo: Luka Bebić, Goran Jandroković, Jasen Mesić,
 Katarina Fuček, Martina Banić, Marina Matulović-Dropulić, Branko
 Vukelić, Petar Selem, Ivanka Roksandić, Ante Kulušić.
</para>

HDZ Hrvatska demokratska zajednica je najača politička stranka od hrvatske samostalnosti. Od prvih višestranačkih izbora 1990. godine, na vlasti nije bila samo u razdoblju od 2000. do 2003. godine. Aktualna predsjednica stranke je Jadranka Kosor. 
   Povijest stranke:
   
  Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je hrvatska parlamentarna
  politička stranka desnog centra, konzervativno demokršćanski
  usmjerena. Sadašnja predsjednica stranke i aktualna premijerka je
  Jadranka Kosor, a stranka je pridružena članica
  Europske pučke stranke (EPP).
   
  Osnovana 17. lipnja 1989. godine, a službeno je upisana u
  registar političkih stranaka 5. veljače 1990. godine. Na prvim
  višestranačkim izborima održanim u Hrvatskoj 1990. HDZ je odnio
  uvjerljivu pobjedu. Bilo je to vrijeme raspada SFRJ, a stranku je
  predvodio dr. Franjo Tuđman, kasnije prvi
  hrvatski predsjednik.
   
  HDZ je otada pa sve do danas najača politička stranaka u
  Hrvatskoj. Na vlasti je bio od prvih višestranačkih izbora 1990.
  godine do 2000. godine kada gubi izbore od koalicije šest
  stranaka.
   
  Već na izborima 2003. ponovno pobjeđuje te uspjeva formirati
  Vladu u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama.
  Premijer postaje dr. Ivo Sanader koji drugi
  mandat osvaja na izborima 2007. godine koalirajući s HSS-om,
  HSLS-om, HSU-om te manjinama. HDZ tada osvaja 66
  zastupničkih mjesta.
   
  HDZ je sa svojim partnerima HSS-om i HSLS-om na lokalnim izborima
  2009. godine osvojio vlast u 13 županija i 69 gradova. HDZ
  trenutačno ima deset župana, dok njegov partner HSS ima tri. HDZ
  ima gradonačelnika u 57 gradova i načelnika u 232 općine. S
  partnerima ima većinu u 14 županijskih skupština.
   
   Stranačka hijerarhija:
   
  Prvi predsjednik HDZ-a bio je Franjo Tuđman (17. lipnja 1989. -
  10. prosinca 1999.). Nakon njegove smrti, v.d. predsjednika
  postao je Vladimir Šeks (5. siječnja 2000. - 29. travnja 2000.).
  Ivo Sanader postao je predsjednik stranke od 29. travnja 2000. do
  4. srpnja 2009. kada se iznenada povukao iz politike. Njegovu
  funkciju preuzela je Jadranka Kosor 4. srpnja 2009. godine.
   
  Predsjednica: Jadranka Kosor
  Zamjenik predsjednice: Darko Milinović
  Potpredsjednici: Vladimir Šeks, Petar Čobanković, Andrija
  Hebrang, Božidar Kalmeta i Ivan Šuker.
  Predsjedništvo: Luka Bebić, Goran Jandroković, Jasen Mesić,
  Katarina Fuček, Martina Banić, Marina Matulović-Dropulić, Branko
  Vukelić, Petar Selem, Ivanka Roksandić, Ante Kulušić.
 HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA

<para>
 Hrvatska u četvrtak slavi Dan pobjede i domovinske
 zahvalnosti te Dan branitelja, u sjećanje na vojno-redarstvenu
 akciju Oluja, u kojoj je prije 15 godina oslobođen Knin i najveći
 dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija.
</para>
<para>
 Nakon petogodišnje srpske okupacije, oslobođanje Knina izazvalo
 je oduševljenje diljem Hrvatske, budući da je taj grad bio
 središte i simbol srpske pobune, koja je počela u ljeto 1990.
 blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u napade
 na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrba, u
 čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA.
</para>
<para>
 Oluja je počela u petak 4. kolovoza 1995. godine u pet sati
 ujutro. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage
 oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, gotovo
 petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i
 Hercegovini (BiH) te mirnu reintegraciju Podunavlja u
 ustavnopravni poredak Hrvatske.
</para>
<para>
 Središnja svečanost Dana pobjede i ove se godine održava u Kninu,
 pod sloganom "Svi zajedno", u organizaciji Ministarstava
 obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, unutarnjih
 poslova te obrane. Među sudionicima su predsjednik Republike Ivo
 Josipović, predsjednica Vlade Jadranka Kosor te predsjednik
 Sabora Luka Bebić.
</para>
<para>
 Haško Tužiteljstvo za hrvatske generale zatražilo
 zatvorske kazne
</para>
<para>
 Inače, ključni ljudi na terenu tijekom i nakon Oluje, generali
 Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač pred Haškim su
 tribunalom optuženi za "progone, deportacije, nečovječno
 postupanje (prisilno preseljenje), pljačkanje javne ili privatne
 imovine, bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela,
 ubojstvo, nečovječno postupanje i okrutno postupanje".
</para>
<para>
 Tužiteljstvo je prije nekoliko dana protiv generalskog trojca
 zatražilo zatvorske kazne u trajanju od 17 do 27 godina, no do
 konačne presude put je još dug.
</para>

Hrvatska obilježava 15 godina od Oluje Bio je to ključni trenutak Domovinskog rata, koji je osigurao kasniju mirnu reintegraciju okupiranog Podunavlja. No, zbog zločina tijekom i nakon Oluje u Haagu se sudi trojici generala. 
  Hrvatska u četvrtak slavi Dan pobjede i domovinske
  zahvalnosti te Dan branitelja, u sjećanje na vojno-redarstvenu
  akciju Oluja, u kojoj je prije 15 godina oslobođen Knin i najveći
  dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija.


  Nakon petogodišnje srpske okupacije, oslobođanje Knina izazvalo
  je oduševljenje diljem Hrvatske, budući da je taj grad bio
  središte i simbol srpske pobune, koja je počela u ljeto 1990.
  blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u napade
  na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrba, u
  čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA.


  Oluja je počela u petak 4. kolovoza 1995. godine u pet sati
  ujutro. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage
  oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, gotovo
  petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i
  Hercegovini (BiH) te mirnu reintegraciju Podunavlja u
  ustavnopravni poredak Hrvatske.


  Središnja svečanost Dana pobjede i ove se godine održava u Kninu,
  pod sloganom "Svi zajedno", u organizaciji Ministarstava
  obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, unutarnjih
  poslova te obrane. Među sudionicima su predsjednik Republike Ivo
  Josipović, predsjednica Vlade Jadranka Kosor te predsjednik
  Sabora Luka Bebić.


   Haško Tužiteljstvo za hrvatske generale zatražilo
  zatvorske kazne


  Inače, ključni ljudi na terenu tijekom i nakon Oluje, generali
  Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač pred Haškim su
  tribunalom optuženi za "progone, deportacije, nečovječno
  postupanje (prisilno preseljenje), pljačkanje javne ili privatne
  imovine, bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela,
  ubojstvo, nečovječno postupanje i okrutno postupanje".


  Tužiteljstvo je prije nekoliko dana protiv generalskog trojca
  zatražilo zatvorske kazne u trajanju od 17 do 27 godina, no do
  konačne presude put je još dug.
 DAN POBJEDE 

DAN POBJEDE

Hrvatska obilježava 15 godina od Oluje

<para>
 ZAGREB - U povodu 10. godišnjice smrti prvoga hrvatskog
 predsjednika dr. Franje Tuđmana nadbiskup zagrebački kardinal
 Josip Bozanić predvodio je večeras u zagrebačkoj katedrali misu
 zadušnicu.
</para>
<para>
 Uz kardinala Bozanića u misnom su slavlju sudjelovala i petorica
 biskupa te 70-ak svećenika.
</para>
<para>
 Misi zadušnici, uz članove obitelji Tuđman i mnogobrojne
 vjernike, bili su nazočni predsjednik Hrvatskoga sabora Luka
 Bebić, predsjednica vlade Jadranka Kosor, potpredsjednik vlade
 Darko Milinović, počasni predsjednik HDZ-a i bivši premijer Ivo
 Sanader, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks te predsjednički
 kandidat HDZ-a Andrija Hebrang, članovi HDZ-a i saborski
 zastupnici.
</para>
<para>
 "Mi ponizno promatramo nama darovan hod u vremenu, a kršćanska
 odgovornost prema istini nas obvezuje da ne previdimo dobro. To
 je dio našega proročkoga poslanja danas. Možemo vagati pojedine
 postupke i odluke, političke naravi u svjetlu vjere, možemo imati
 različita mišljenja, ali ne smijemo zanijekati dobro", poručio je
 kardinal.
</para>
<para>
 Podsjetio je da neki žele izbrisati to sjećanje te se posebno
 trude u mlade usaditi neku novu simpatičnost slike govoreći o
 razdoblju komunizma, a da tome nije tako, dovoljno svjedoči
 spomen na vrijeme početka demokratskih promjena, kada je istina
 iz tamnica i straha komunističkog totalitarizma prelazila u javni
 govor.
</para>
<para>
 Predsjednik Tuđman u svojem je životopisu imao raznih stranica, a
 Bog je jedini pravedni sudac ljudskoga srca, rekao je kardinal
 Bozanić i dodao da smo se mi kao vjernici dužni zaustaviti na
 onima na kojima nedvojbeno progovara žrtva i nesebičnost zauzeta
 za istinu, odricanje od komotnosti, za slobodu drugih.
</para>

Bozanić: Tuđmanov životopis je bio slojevit Na misi se uz premijerku Jadranku Kosor pojavio i bivši premijer Sanader sa suprugom. Katedrala je bila puna vjernika, a misu je služilo čak šest biskupa. 
  ZAGREB - U povodu 10. godišnjice smrti prvoga hrvatskog
  predsjednika dr. Franje Tuđmana nadbiskup zagrebački kardinal
  Josip Bozanić predvodio je večeras u zagrebačkoj katedrali misu
  zadušnicu.


  Uz kardinala Bozanića u misnom su slavlju sudjelovala i petorica
  biskupa te 70-ak svećenika.


  Misi zadušnici, uz članove obitelji Tuđman i mnogobrojne
  vjernike, bili su nazočni predsjednik Hrvatskoga sabora Luka
  Bebić, predsjednica vlade Jadranka Kosor, potpredsjednik vlade
  Darko Milinović, počasni predsjednik HDZ-a i bivši premijer Ivo
  Sanader, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks te predsjednički
  kandidat HDZ-a Andrija Hebrang, članovi HDZ-a i saborski
  zastupnici.


  "Mi ponizno promatramo nama darovan hod u vremenu, a kršćanska
  odgovornost prema istini nas obvezuje da ne previdimo dobro. To
  je dio našega proročkoga poslanja danas. Možemo vagati pojedine
  postupke i odluke, političke naravi u svjetlu vjere, možemo imati
  različita mišljenja, ali ne smijemo zanijekati dobro", poručio je
  kardinal.


  Podsjetio je da neki žele izbrisati to sjećanje te se posebno
  trude u mlade usaditi neku novu simpatičnost slike govoreći o
  razdoblju komunizma, a da tome nije tako, dovoljno svjedoči
  spomen na vrijeme početka demokratskih promjena, kada je istina
  iz tamnica i straha komunističkog totalitarizma prelazila u javni
  govor.


  Predsjednik Tuđman u svojem je životopisu imao raznih stranica, a
  Bog je jedini pravedni sudac ljudskoga srca, rekao je kardinal
  Bozanić i dodao da smo se mi kao vjernici dužni zaustaviti na
  onima na kojima nedvojbeno progovara žrtva i nesebičnost zauzeta
  za istinu, odricanje od komotnosti, za slobodu drugih.
 MISA ZADUŠNICA 

MISA ZADUŠNICA

Bozanić: Tuđmanov životopis je bio slojevit

(thumbnail)

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/d4242312-8e6e-11ec-976f-0242ac120011/original

Novo svjetlo na događaje od prije dvadeset godina u Vukovaru bacaju snimke razgovara između zapovjednika obrane grada Mile Dedakovića Jastreba  i tadašnjeg u...

#Franjo Tu

Tko je kriv za pad Vukovara?

Tko je kriv za pad Vukovara?

Tko je kriv za pad Vukovara?

Tko je kriv za pad Vukovara?

Kosor iz barake: Pobjeda za Franju Tuđmana

Kosor iz barake: Pobjeda za Franju Tuđmana

Valentić: Povoljan ugovor s Hypom potpisao je Mate Granić!

Valentić: Povoljan ugovor s Hypom potpisao je Mate Granić!

HDZ

HDZ

Hrvatska obilježava 15 godina od Oluje

Hrvatska obilježava 15 godina od Oluje

Bozanić: Tuđmanov životopis je bio slojevit

Bozanić: Tuđmanov životopis je bio slojevit