Impressum 

Uvjeti korištenja 

Pravila privatnosti 

Videopartneri 

Oglašavanje 

Impressum

Pravila privatnosti

Uvjeti korištenja

Play

Show

TV novosti

TV raspored

Danas.hr

TV zvijezde

Endroll

Midroll

Postroll

Preroll

Takeroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zašto hrvatskih izvođača nema na Billboardovoj listi koja mjeri slušanost na digitalnim servisima? Tijekom pola godine, otkako je ona uvedena u Hrvatskoj, na toj se listi koja se ažurira iz tjedna u tjedan našlo tek nekoliko hrvatskih izvođača – dugo su se držali Matija Cvek i Eni Jurišić s pjesmom 'Trebaš li me', popularni su bili i Kukus i Z++, Grše i još pokoji glazbenici, no generalno gledajući, što se tiče hrvatske glazbene scene, na Billboardu je to opći potop unatoč tome što se mjeri slušanost u Hrvatskoj. Dominiraju, pogađate, izvođači iz Srbije – ponajprije Buba Corellli, Jala Brat, Milica Pavlović, Voyage, Nucci, Devito, Corona i tako dalje... </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U prijevodu, ako ovo čitaju ljudi stariji od otprilike 40 godina, najvjerojatnije neće znati o kome je riječ. S druge strane, lista HRtop40 koja se fokusira isključivo na hrvatsku glazbu koja se emitira na radijskim stanicama, u potpunosti je drugačija – jer mjeri i drugačiji sadržaj, odnosno puno je uža i ovisi o onome što se plasira, a ne na osnovu samostalne odluke kako je to na internetu. Trenutačno dominira Klapa Rišpet, a tu su i Eni i Matija, Neno Belan, Marko Kutlić, Massimo, Doris Dragović – uglavnom se to vrti oko tridesetak istih izvođača koji na digitalnim servisima, po mjerenju MRC Data na koji se oslanja Billboard, nisu slušani. Kontaktirali smo glazbenog kritičara Bojana Mušćeta koji nam je iz svog kuta gledanja objasnio zašto postoji tolika razlika između tih listi unatoč što su mjerenja za oba prisutna u Hrvatskoj - je li problem u radijskim urednicima koji ne odskaču od zadane forme, neprobitačnosti novih domaćih glazbenika koji još nisu zajahali val ultra popularne trap glazbe, generacijski jaz prema takvom žanru ili je pak nešto treće u pitanju.</para><mediaobject><objectinfo><title>Izvor: Screenshot/Billboard</title></objectinfo><imageobject><imagedata fileref="https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/c142c534-1fc1-11ed-8b1d-16779a4774ff/original"/></imageobject></mediaobject><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Povijesno gledano, prije 60, 70 godina, top liste su se radile na drugačiji način jer smo imali jedan nacionalni radio, jednu nacionalnu televiziju, nekoliko diskografskih kuća pa se pod određenim kriterijima moglo vrlo jednostavno procijeniti i napraviti top ljestvice po kojima ćemo moći razumijeti koje je mjerilo šireg ukusa ljudi. Danas to nije tako jer mladi najviše slušaju glazbu putem digitalnih servisa i mobilnih uređaja. Glazba je digitalna, za razliku od generacije njihovih roditelja koje su je usvajale putem čvrstih nosača zvuka, vinilnih ploča, CD-ova i slično. Razlika u percepciji glazbe dovodi do činjenice da se i glazbene top ljestvice mjere na drugačiji način. Dodatno na takvu pojavnost i čak u Hrvatskoj, u raznim regijama, ta se glazba ponekad razvodni. Ono što je popularno u Splitu, nije u Zagrebu, ono što je popularno u Rijeci, nije u Osijeku – Slavonija ima svoje favorite, Dalmacija svoje i normalno da onda neke pjesme ne mogu biti nacionalno popularne i slušane na temelju toga što se čuje na radijskim postajama", rekao je Mušćet te dodao:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Internet je nešto drugo - dostupan je svima i tu onda vidimo realnu situaciju. Realna situacija je da mladi do 30 godina su ti koji glazbu konzumiraju na drugačiji način i vole ono što je, povijesno dokazano, njihovim roditeljima odbojno. Sada vidimo da je tu trap broj jedan i zato na listama koje se temelje na podacima sa streaminga, a to je upravo ono što radi Billboard, prevladavaju trap izvođači - oni koji su napravili kvalitetan posao na regionalnom tržištu jer u Srbiji imaju vrhunske, usudio bih se reći, svjetske producente koji rade takvu glazbu. Kada se takva produkcija primijeni na neki aktualni hrvatski obrazac, a to je uspio napraviti Z++, onda imamo hit Matije i Eni, koji je ujedno i bio na Billboardovoj listi jer je produkcijski bio napravljen upravo tako", objasnio je Bojan. Dodao je kako smatra kako hrvatska glazba većinom produkcijski nije na toj razini ako je u pitanju taj hibridni žanr u smislu da će zadovoljiti i listu Hrvatske diskografske udruge i Cesaricu i Billboard i neku treću možda još nepostojeću. </para><mediaobject><objectinfo><title>Izvor: Davor Puklavec/Pixsell</title></objectinfo><imageobject><imagedata fileref="https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/e4feeb80-1fc4-11ed-8ff4-16779a4774ff/original"/></imageobject></mediaobject><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imamo odlične izvođače kao što su Grše, i Z++, koji će skupiti zaista veliki broj obožavatelja, uglavnom tinejdžera, koji će doći na njihove nastupe, a sama ta činjenica kao da zaobilazi i medije", konstatirao je i dodao kako misli da je trap kao trend vrijedan pažnje i da bi to medijski trebalo biti jače pokriveno. Dio problema vidi u tome što su dominantni izvođači iz BiH i Srbije i stoga možda nisu previše dobrodošli u mainstream, što se odnosi i na radijske stanice... "Ipak, mislim da kada netko od naših izvođača jače odjekne, kao što je Z++, budući da on najviše koketira s trendovima, da će to onda potaknuti mlade izvođače na promjenu", rekao je. Smatra kako bi se razina produkcije kakvu imaju susjedi mogla doseći i kod nas, a također, ne nužno u trapu već u nekom drugom žanru kao što su klape. </para><mediaobject><objectinfo><title>Izvor: Screenshot/HDU</title></objectinfo><imageobject><imagedata fileref="https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/2eff568c-1fc2-11ed-86ac-16779a4774ff/original"/></imageobject></mediaobject><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zašto se ne puštaju na nacionalnim radijskim stanicama, dio razloga vidi i u tome što su oni stihovno problematični – sve je puno seksa, narkotika, uz dosta psovanja, što onda jednostavno ne može proći, dok mlađi izvođači koji stvaraju glazbu, a njihova se glazba pušta većinski na radiju, najvjerojatnije nisu regionalno popularni jer se ne drže popularnog žanra. "Amerikanci kada rade komercijalni uspjeh, onda rade dvije verzije – bez psovki i spominjanja narkotika. Primjerice, sada je Beyonce izdala novi album u dvije verzije – jedna je za narod, a druga za digitalne servise. Možda to i kod nas jednoga dana postane praksa", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dio razloga je i u tome što suvremenim izvođačima mjerilo uspjeha nije radio jer su stvorili totalno drugačiju scenu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imamo tu čak izvođača koji se ne bave trapom, ali su slušani, kao što je Fran Vasilić. Čovjek je imao možda nekoliko koncerata, ali je popularan. Njemu radio ne treba, televizija također, on ima svoje sljedbenike koji će ga slušati digitalno. Zašto bi on nešto drugo radio osim da se zaključa u spavaću sobu i radi novu glazbu? Internet je svakako donio demokratizaciju jer se glazbi pristupa na različite načine. Nema nekih dominantnih načina, zato imamo različite top liste. Na radiju se većinom pušta ta 'tradicionalna radijska glazba' koju poznajemo nekoliko desetljeća. Mnoge pjesme su i danas hitovi, a one su po svim parametrima, tekstu, načina skladanja, mogle funkcionirati i prije pedeset godina. To je zabavna glazba", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Budući da se radi o problematici koja u svojoj suštini nema jedan smjer već se grana u nekoliko, komplicirano je objasniti jednoznačan problem. Jesu li problem razni lobiji ili možda manjak kreativnosti u uređivačkoj politici radija, pitali smo ga?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno da ima lobija, ali mislim da radijski urednici i njihov djelokrug je sukladan s radom hrvatske glazbene industrije – to su promotori, menadžeri, diskografske kuće. Jednostavno ako oni dobivaju informacije od tih izvora, a ima ih zaista puno, oni nemaju razloga da kopaju dalje. Možda tu i tamo, ali kod nas dominiraju formatirani radiji, i zašto bi onda oni dalje kopali?, rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smatra kako ono što je aktualno danas, to ne mora biti za godinu dana. "Tko zna, možda iduće godine to bude samo s našim izvođačima, ali to onda neće biti izvođači koji pune današnje radijske stanice nego kakve čujemo na streaming servisima", zaključio je. </para>

Nisu 'radijski' popularni, ali zato digitalno 'drmaju': Glazbeni kritičar o tome zašto domaćih izvođača nema na Billboardu Izvođača koju su radijski najslušaniji u Hrvatskoj nema na Billboardovoj listi koja u Hrvatskoj mjeri slušanost na digitalnim servisima. U čemu je problem? Za RTL.hr o tome govori glazbeni kritičar i novinar  Zašto hrvatskih izvođača nema na Billboardovoj listi koja mjeri slušanost na digitalnim servisima? Tijekom pola godine, otkako je ona uvedena u Hrvatskoj, na toj se listi koja se ažurira iz tjedna u tjedan našlo tek nekoliko hrvatskih izvođača – dugo su se držali Matija Cvek i Eni Jurišić s pjesmom 'Trebaš li me', popularni su bili i Kukus i Z++, Grše i još pokoji glazbenici, no generalno gledajući, što se tiče hrvatske glazbene scene, na Billboardu je to opći potop unatoč tome što se mjeri slušanost u Hrvatskoj. Dominiraju, pogađate, izvođači iz Srbije – ponajprije Buba Corellli, Jala Brat, Milica Pavlović, Voyage, Nucci, Devito, Corona i tako dalje... U prijevodu, ako ovo čitaju ljudi stariji od otprilike 40 godina, najvjerojatnije neće znati o kome je riječ. S druge strane, lista HRtop40 koja se fokusira isključivo na hrvatsku glazbu koja se emitira na radijskim stanicama, u potpunosti je drugačija – jer mjeri i drugačiji sadržaj, odnosno puno je uža i ovisi o onome što se plasira, a ne na osnovu samostalne odluke kako je to na internetu. Trenutačno dominira Klapa Rišpet, a tu su i Eni i Matija, Neno Belan, Marko Kutlić, Massimo, Doris Dragović – uglavnom se to vrti oko tridesetak istih izvođača koji na digitalnim servisima, po mjerenju MRC Data na koji se oslanja Billboard, nisu slušani. Kontaktirali smo glazbenog kritičara Bojana Mušćeta koji nam je iz svog kuta gledanja objasnio zašto postoji tolika razlika između tih listi unatoč što su mjerenja za oba prisutna u Hrvatskoj - je li problem u radijskim urednicima koji ne odskaču od zadane forme, neprobitačnosti novih domaćih glazbenika koji još nisu zajahali val ultra popularne trap glazbe, generacijski jaz prema takvom žanru ili je pak nešto treće u pitanju.Izvor: Screenshot/Billboard"Povijesno gledano, prije 60, 70 godina, top liste su se radile na drugačiji način jer smo imali jedan nacionalni radio, jednu nacionalnu televiziju, nekoliko diskografskih kuća pa se pod određenim kriterijima moglo vrlo jednostavno procijeniti i napraviti top ljestvice po kojima ćemo moći razumijeti koje je mjerilo šireg ukusa ljudi. Danas to nije tako jer mladi najviše slušaju glazbu putem digitalnih servisa i mobilnih uređaja. Glazba je digitalna, za razliku od generacije njihovih roditelja koje su je usvajale putem čvrstih nosača zvuka, vinilnih ploča, CD-ova i slično. Razlika u percepciji glazbe dovodi do činjenice da se i glazbene top ljestvice mjere na drugačiji način. Dodatno na takvu pojavnost i čak u Hrvatskoj, u raznim regijama, ta se glazba ponekad razvodni. Ono što je popularno u Splitu, nije u Zagrebu, ono što je popularno u Rijeci, nije u Osijeku – Slavonija ima svoje favorite, Dalmacija svoje i normalno da onda neke pjesme ne mogu biti nacionalno popularne i slušane na temelju toga što se čuje na radijskim postajama", rekao je Mušćet te dodao:"Internet je nešto drugo - dostupan je svima i tu onda vidimo realnu situaciju. Realna situacija je da mladi do 30 godina su ti koji glazbu konzumiraju na drugačiji način i vole ono što je, povijesno dokazano, njihovim roditeljima odbojno. Sada vidimo da je tu trap broj jedan i zato na listama koje se temelje na podacima sa streaminga, a to je upravo ono što radi Billboard, prevladavaju trap izvođači - oni koji su napravili kvalitetan posao na regionalnom tržištu jer u Srbiji imaju vrhunske, usudio bih se reći, svjetske producente koji rade takvu glazbu. Kada se takva produkcija primijeni na neki aktualni hrvatski obrazac, a to je uspio napraviti Z++, onda imamo hit Matije i Eni, koji je ujedno i bio na Billboardovoj listi jer je produkcijski bio napravljen upravo tako", objasnio je Bojan. Dodao je kako smatra kako hrvatska glazba većinom produkcijski nije na toj razini ako je u pitanju taj hibridni žanr u smislu da će zadovoljiti i listu Hrvatske diskografske udruge i Cesaricu i Billboard i neku treću možda još nepostojeću. Izvor: Davor Puklavec/Pixsell"Imamo odlične izvođače kao što su Grše, i Z++, koji će skupiti zaista veliki broj obožavatelja, uglavnom tinejdžera, koji će doći na njihove nastupe, a sama ta činjenica kao da zaobilazi i medije", konstatirao je i dodao kako misli da je trap kao trend vrijedan pažnje i da bi to medijski trebalo biti jače pokriveno. Dio problema vidi u tome što su dominantni izvođači iz BiH i Srbije i stoga možda nisu previše dobrodošli u mainstream, što se odnosi i na radijske stanice... "Ipak, mislim da kada netko od naših izvođača jače odjekne, kao što je Z++, budući da on najviše koketira s trendovima, da će to onda potaknuti mlade izvođače na promjenu", rekao je.  Smatra kako bi se razina produkcije kakvu imaju susjedi mogla doseći i kod nas, a također, ne nužno u trapu već u nekom drugom žanru kao što su klape. Izvor: Screenshot/HDUZašto se ne puštaju na nacionalnim radijskim stanicama, dio razloga vidi i u tome što su oni stihovno problematični – sve je puno seksa, narkotika, uz dosta psovanja, što onda jednostavno ne može proći, dok mlađi izvođači koji stvaraju glazbu, a njihova se glazba pušta većinski na radiju, najvjerojatnije nisu regionalno popularni jer se ne drže popularnog žanra. "Amerikanci kada rade komercijalni uspjeh, onda rade dvije verzije – bez psovki i spominjanja narkotika. Primjerice, sada je Beyonce izdala novi album u dvije verzije – jedna je za narod, a druga za digitalne servise. Možda to i kod nas jednoga dana postane praksa", rekao je.Dio razloga je i u tome što suvremenim izvođačima mjerilo uspjeha nije radio jer su stvorili totalno drugačiju scenu."Imamo tu čak izvođača koji se ne bave trapom, ali su slušani, kao što je Fran Vasilić. Čovjek je imao možda nekoliko koncerata, ali je popularan. Njemu radio ne treba, televizija također, on ima svoje sljedbenike koji će ga slušati digitalno. Zašto bi on nešto drugo radio osim da se zaključa u spavaću sobu i radi novu glazbu? Internet je svakako donio demokratizaciju jer se glazbi pristupa na različite načine. Nema nekih dominantnih načina, zato imamo različite top liste. Na radiju se većinom pušta ta 'tradicionalna radijska glazba' koju poznajemo nekoliko desetljeća. Mnoge pjesme su i danas hitovi, a one su po svim parametrima, tekstu, načina skladanja, mogle funkcionirati i prije pedeset godina. To je zabavna glazba", rekao je.Budući da se radi o problematici koja u svojoj suštini nema jedan smjer već se grana u nekoliko, komplicirano je objasniti jednoznačan problem. Jesu li problem razni lobiji ili možda manjak kreativnosti u uređivačkoj politici radija, pitali smo ga?"Naravno da ima lobija, ali mislim da radijski urednici i njihov djelokrug je sukladan s radom hrvatske glazbene industrije – to su promotori, menadžeri, diskografske kuće. Jednostavno ako oni dobivaju informacije od tih izvora, a ima ih zaista puno, oni nemaju razloga da kopaju dalje. Možda tu i tamo, ali kod nas dominiraju formatirani radiji, i zašto bi onda oni dalje kopali?, rekao je.Smatra kako ono što je aktualno danas, to ne mora biti za godinu dana. "Tko zna, možda iduće godine to bude samo s našim izvođačima, ali to onda neće biti izvođači koji pune današnje radijske stanice nego kakve čujemo na streaming servisima", zaključio je.  ZA RTL.hr 

ZA RTL.hr

Nisu 'radijski' popularni, ali zato digitalno 'drmaju': Glazbeni kritičar o tome zašto domaćih izvođača nema na Billboardu

<para>
 RTL-ova voditeljica koja svaku nedjelju gledateljima donosi
 novosti iz glazbenog svijeta prava je maherica na društvenim
 mrežama. Mirna Savić krije se iza Instagram
 profila 'Mirnine Babuške'. 
</para>
<para>
 Ideja se razvila kad je na svoje male rođakinje skinula
 aplikaciju Snapchat. Počela je koristiti njihove filtere, a
 najviše su ju privlačili oni neobični. Ubrzo je
 počela snimati zabavna, komična videa te je otvorila profil na
 Instagram profilu. 
</para>
<hmn:instagram xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.instagram.com/p/BhhQ_T7F3Pr/"/>
<para>
 "Svi koji me znaju potvrdit će da bacam fore cijelo vrijeme.
 No to da sam komičarka nisam se dosad usudila reći, sve dok me
 nisu počeli hvaliti ljudi koji me privatno ne poznaju. Ubrzo su
 mi počeli pristizati brojni komentari i počeli
 su me pratiti ljudi koje ne poznajem, a pohvale su bile toliko
 česte da sam morala odustati od teorije zavjere da se to samo
 moji prijatelji iz pristojnosti pretvaraju da im se sviđa moj
 rad. Zato sam odlučila otvoriti poseban profil samo za Babuške
 kako bih makla ljude sa svojeg privatnog profila", komentirala je
 Mirna i dodala kako inspiraciju pronalazi u svakodnevnim
 događajima.
</para>
<para>
 'Mirnine Babuške' svakim danom imaju sve više pratitelja. Danas
 taj broj iznosi oko 7 i pol tisuća.
</para>
<para>
 Mirnu Savić pratite nedjeljom u glazbenoj emisiji
 "Top.HR" na RTL2 s početkom u 14 sati.
</para>

Neobični hobi voditeljice 'Top.HR-a' Mirna Savić svakodnevno svoje fanove nasmijava do suza. 
  RTL-ova voditeljica koja svaku nedjelju gledateljima donosi
  novosti iz glazbenog svijeta prava je maherica na društvenim
  mrežama. Mirna Savić krije se iza Instagram
  profila 'Mirnine Babuške'. 


  Ideja se razvila kad je na svoje male rođakinje skinula
  aplikaciju Snapchat. Počela je koristiti njihove filtere, a
  najviše su ju privlačili oni neobični. Ubrzo je
  počela snimati zabavna, komična videa te je otvorila profil na
  Instagram profilu. 



  "Svi koji me znaju potvrdit će da bacam fore cijelo vrijeme.
  No to da sam komičarka nisam se dosad usudila reći, sve dok me
  nisu počeli hvaliti ljudi koji me privatno ne poznaju. Ubrzo su
  mi počeli pristizati brojni komentari i počeli
  su me pratiti ljudi koje ne poznajem, a pohvale su bile toliko
  česte da sam morala odustati od teorije zavjere da se to samo
  moji prijatelji iz pristojnosti pretvaraju da im se sviđa moj
  rad. Zato sam odlučila otvoriti poseban profil samo za Babuške
  kako bih makla ljude sa svojeg privatnog profila", komentirala je
  Mirna i dodala kako inspiraciju pronalazi u svakodnevnim
  događajima.


  'Mirnine Babuške' svakim danom imaju sve više pratitelja. Danas
  taj broj iznosi oko 7 i pol tisuća.


   Mirnu Savić pratite nedjeljom u glazbenoj emisiji
  "Top.HR" na RTL2 s početkom u 14 sati.
 ZABAVA S NJOM JE ZAGARANTIRANA 

ZABAVA S NJOM JE ZAGARANTIRANA

Neobični hobi voditeljice 'Top.HR-a'

<para>
 U prilogu pogledajte kako izgleda ovotjedna top ljestvica te koja
 je najslušanija pjesma u hrvatskom radijskom eteru.
</para>
<para>
 Za rezultate o slušanosti pobrinuo se Institut hrvatske glazbe.
</para>

Pogledajte tko se smjestio na vrh ovotjedne top liste Za rezultate o slušanosti pobrinuo se Institut hrvatske glazbe, a u prilogu pogledajte tko je ovaj tjedan zasjeo na prvo mjesto. 
  U prilogu pogledajte kako izgleda ovotjedna top ljestvica te koja
  je najslušanija pjesma u hrvatskom radijskom eteru.


  Za rezultate o slušanosti pobrinuo se Institut hrvatske glazbe.
 najslušanije domaće pjesme 

najslušanije domaće pjesme

Pogledajte tko se smjestio na vrh ovotjedne top liste

Nucci i Voyage

Domaće zvijezde

Nisu 'radijski' popularni, ali zato digitalno 'drmaju': Glazbeni kritičar o tome zašto domaćih izvođača

Nisu 'radijski' popularni, ali zato digitalno 'drmaju': Glazbeni kritičar o tome zašto domaćih izvođača...

#HR TOP 40

Nisu 'radijski' popularni, ali zato digitalno 'drmaju': Glazbeni kritičar o tome zašto domaćih izvođača nema na Billboardu

Nisu 'radijski' popularni, ali zato digitalno 'drmaju': Glazbeni kritičar o tome zašto domaćih izvođača nema na Billboardu

Neobični hobi voditeljice 'Top.HR-a'

Neobični hobi voditeljice 'Top.HR-a'

Pogledajte tko se smjestio na vrh ovotjedne top liste

Pogledajte tko se smjestio na vrh ovotjedne top liste