Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Kockica

Crtež dana

Crtići

Emisije

Novosti

Voditelji

Serije i filmovi

Play

Show

Miriše na ljubav

Večera za 5 na selu

TV zvijezde

Domaće zvijezde

Strane zvijezde

Exkluziv

PLAY Premium

TV novosti

Vremeplov

Hm...

Foto

Promo

Arhiva

Sport

Nogomet

Košarka

Rukomet

Boks

Tenis

Zanimljivosti

Ostali sportovi

Video

Pannonian challenge

TV raspored

Vijesti

Hrvatska

Svijet

Stanje nacije

Crna kronika

Kolumne

Mali biznisi

Projekt: Zeleno

Potraga

Rat u Ukrajini

Vrijeme

Vremenska prognoza

Život

Inspirativne priče

Životinjski kutak

Specijali

<para>
 Sloboda kretanja prostorom Europske Unije dovela
 je do populacijske krize u Hrvatskoj kada je
 stotine tisuća Hrvata odlučilo potražiti sreću u zemljama Zapadne
 Europe, piše Telegraph. 
</para>
<para>
 "Hrvatska u jednoj godini gubi stanovništva veličine manjeg
 grada", izjavio je premijer Andrej Plenković.
</para>
<para>
 Plenković je također izjavio da je to središnji
 problem Republike Hrvatske. Premijer se nada da će
 dodatno financiranje iz Brisela i dublja integracija u EU podići
 životni standard i da će se tada dijaspora početi
 vraćati a odljev mozgova će se zaustaviti. 
</para>
<para>
 Prema podacima, od ulaska u Europsku Uniju 190 tisuća ljudi je
 napustilo zemlju koja ima populaciju od 4,2 milijuna. Prošle
 godine grupa stručnjaka je izjavila da su prave brojke puno veće
 i kreću se od oko 230 tisuća ljudi samo od 2013.
 do 2016. godine, piše
 Telegraph o hrvatskom demografskom problemu.</para>
<para>
 VEZANE VIJESTI:
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3628919/britanski-guardian-raspisao-se-o-kolindi-grabar-kitarovic-glavna-tema-korupcija/">
 Britanski Guardian raspisao se o Kolindi
 Grabar-Kitarović. Glavna tema - korupcija​
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3624241/nova-pljuska-demografskim-mjerama-broj-rodjenih-u-hrvatskoj-ponovno-pada/">
 Nova pljuska demografskim mjerama: Broj rođenih u
 Hrvatskoj ponovno pada​
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Podaci statističkog ureda EU govore kako 15 posto radno sposobnih
 Hrvata radi u zemljama Europske Unije što Hrvatsku čini
 drugom zemljom po iseljeništvu odmah iza
 Rumunjske. Isti ured tvrdi kako se populacija se smanjila
 za 7.1 posto na tisuću ljudi u 2018 godini.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Cijena rada u Hrvatskoj je ispod 5 eura dok je u
 Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj između 14 i
 16. Više od dvije trećine Hrvata odlazi iz
 ekonomskih razloga prema studiji koje je
 napravilo Zagrebačko sveučilište. Najpopularnije destinacije su
 Njemačka, Austrija i Irska.
</para>
<para>
 "Sloboda kretanja je jedan od temelja Europskog projekta. To
 Europsku uniju i čini Europskom Unijom" rekao je Plenković te
 dodao kako je to jedan od razloga zašto su Hrvatski građani
 glasali za pristupanje EU. 
</para>
<para>
 "Želimo da to bude reverzibilan proces" kazao je
 Plenković.
</para>
<para>
 Sveprisutna korupcija često se navodi kao razlog
 zbog kojeg mladi ljudi iz Hrvatske napuštaju zemlju a 59 posto
 Hrvata je na anketu Eurobarometra izjavilo da im
 korupcija utječe na svakodnevni život, piše britanski <ulink url="https://www.telegraph.co.uk/news/2020/01/13/freedom-movement-triggered-population-crisis-eus-youngest-member/?utm_medium=Social&amp;utm_campaign=Echobox&amp;utm_source=Facebook&amp;fbclid=IwAR02VzIS1OAUb0JED9upjYKgt46RMkkuiDaMokEQsqQl7Hj2vInametLeLA#Echobox=15789118">
 Telegraph
 </ulink>.
</para>

Nakon Guardiana, Hrvatskom se bavi i Telegraph: Egzodus Hrvata i endemska korupcija! Britanski mediji u posljednje vrijeme sve više pišu o Hrvatskoj i njenim problemima 
   Sloboda kretanja prostorom Europske Unije dovela
  je do populacijske krize u Hrvatskoj kada je
  stotine tisuća Hrvata odlučilo potražiti sreću u zemljama Zapadne
  Europe, piše Telegraph. 


  "Hrvatska u jednoj godini gubi stanovništva veličine manjeg
  grada", izjavio je premijer Andrej Plenković.


  Plenković je također izjavio da je to središnji
  problem Republike Hrvatske. Premijer se nada da će
  dodatno financiranje iz Brisela i dublja integracija u EU podići
  životni standard i da će se tada dijaspora početi
  vraćati a odljev mozgova će se zaustaviti. 


  Prema podacima, od ulaska u Europsku Uniju 190 tisuća ljudi je
  napustilo zemlju koja ima populaciju od 4,2 milijuna. Prošle
  godine grupa stručnjaka je izjavila da su prave brojke puno veće
  i kreću se od oko 230 tisuća ljudi samo od 2013.
  do 2016. godine, piše
  Telegraph o hrvatskom demografskom problemu.

   VEZANE VIJESTI:


   
      
         
            Britanski Guardian raspisao se o Kolindi
    Grabar-Kitarović. Glavna tema - korupcija​
         
      
   
   
      
         
            Nova pljuska demografskim mjerama: Broj rođenih u
    Hrvatskoj ponovno pada​
         
      
   


  Podaci statističkog ureda EU govore kako 15 posto radno sposobnih
  Hrvata radi u zemljama Europske Unije što Hrvatsku čini
  drugom zemljom po iseljeništvu odmah iza
  Rumunjske. Isti ured tvrdi kako se populacija se smanjila
  za 7.1 posto na tisuću ljudi u 2018 godini.
   
  Cijena rada u Hrvatskoj je ispod 5 eura dok je u
  Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj između 14 i
  16. Više od dvije trećine Hrvata odlazi iz
  ekonomskih razloga prema studiji koje je
  napravilo Zagrebačko sveučilište. Najpopularnije destinacije su
  Njemačka, Austrija i Irska.


  "Sloboda kretanja je jedan od temelja Europskog projekta. To
  Europsku uniju i čini Europskom Unijom" rekao je Plenković te
  dodao kako je to jedan od razloga zašto su Hrvatski građani
  glasali za pristupanje EU. 


  "Želimo da to bude reverzibilan proces" kazao je
  Plenković.


   Sveprisutna korupcija često se navodi kao razlog
  zbog kojeg mladi ljudi iz Hrvatske napuštaju zemlju a 59 posto
  Hrvata je na anketu Eurobarometra izjavilo da im
  korupcija utječe na svakodnevni život, piše britanski 
      Telegraph
   .
 Britanci se raspisali 

Nakon Guardiana, Hrvatskom se bavi i Telegraph: Egzodus Hrvata i endemska korupcija!

autobusni kolodvor

Britanci se raspisali

Članak

Vijesti.hr

<para>
 Trend iseljavanja Hrvatskoj nije stran - danas se na taj potez ne
 odlučuju samo pojedinci već i obitelji s djecom. Razloga za
 odlazak je mnogo. Neki odlaze jer nisu u mogućnosti pronaći posao
 u struci,  drugi su nezadovoljni općim stanjem u državi.
 Stoga neki sreću traže u drugim državama svijeta. Švicarska,
 Njemačka i Irska samo su neke od njih. Ipak, postoje i oni koji
 se odluče vratiti. Upravo je to priča jedne zagrebačke obitelji,
 <ulink url="https://www.slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/clanak/id/637202/mladi-par-s-kcerkicom-je-iselio-iz-hrvatske-no-vracaju-se-s-vaznom-porukom-za-sve-u-istoj-situaciji-problem-s-predrasudama-je-ogroman-i-nemojte-raditi-za-balkanca">prenosi Slobodna Dalmacija</ulink>.
</para>
<para>
 Josip i Karolina Dević su se
 sasvim slučajno odlučili za život u inozemstvu sa svojom
 tromjesečnom kćeri Korinom. Josip je inače
 tehničar za računalstvo, ali je radio kao fitness-trener i
 zaštitar u casinu, dok je njegova supruga Karolina bila zaposlena
 u ugostiteljstvu, iako je po struci geološki tehničar.
</para>
<para>
 "Prijatelja koji je duže radio u Danskoj sam u šali upitao: 'ima
 li posla za mene?', a nakon nekoliko tjedana shvatio sam da bi to
 mogla biti i dobra ideja", rekao je Josip Dević.
</para>
<para>
 Odlučili su se započeti novi život u
 Kopenhagenu.
</para>
<para>
 Prilagodba im nije bila teška, kaže Josip, jer su njihovi običaji
 slični našima, a uz to se i osjećaju sigurno jer je svaka kuća
 opremljena protuprovalnim sustavom i obaveznim kamerama. Problema
 ipak ima, a najveći su predrasude.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3605371/zatisje-u-prodaji-stanova-je-li-to-prvi-znak-sloma-drzava-je-odlucila-opeci-se-na-vlastitim-greskama/">
 Zatišje u prodaji stanova, je li to
 prvi znak sloma? 'Država je odlučila opeći se na vlastitim
 greškama' 
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 "Ako ste turist i govorite engleski, prihvaćeni ste sto posto pa
 komunikacija nije problem, ali čim se sazna da ste u Dansku došli
 živjeti i raditi, njihov stav postaje odbojan i ponekad grub. Ne
 mogu reći u svakom slučaju, ali smo to mogli doživjeti 
 barem u pola kontakata koje smo ostvarili", rekao je Josip Dević.
</para>
<para>
 U usporedbi dva glavna grada Europe Josip zaključuje da je noćni
 život Danske puno življi te da su gradske ulice pune bez obzira
 na godišnje doba. Osim toga, bicikli su veoma česi. Iako smatra
 da su Danci liberalniji od Hrvata, njihovu djecu vidi kao
 razmaženiju.
</para>
<para>
 Važno pitanje je naravno i ono stambeno.
</para>
<para>
 "Najam jednako uređenoga stana u Zagrebu i Kopenhagenu ovdje bi
 bio i po pet puta skuplji, zato često studenti ili oni koji su
 tek došli uzimaju stanove zajedno s nekoliko prijatelja kako bi
 podijelili troškove najma i režija", rekao je Josip.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/video/vijesti/303173/dramaticna-situacija-hrvatska-za-iducu-turisticku-sezonu-uvozi-15000-stranih-radnika/">
 Dramatična situacija: Hrvatska za iduću
 turističku sezonu 'uvozi' 15.000 stranih radnika!
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Sve ovo utjecalo je na njihovu odluku da se ipak vrate u
 Hrvatsku. Najviše im, kažu, nedostaje crkva i roditelji, ali i
 banalne stvari kao što je čuti 'dobar dan' na ulici ili u
 trgovini.
</para>
<para>
 "Najviše nam je nedostajala crkva, isto tako i roditelji, ali
 sjećam se prvog osjećaja nostalgije, ono što to točno znači, taj
 jednostavni osjećaj banalne stvari od samog pozdrava 'Dobar dan!'
 u trgovini ili na ulici. A onda one bitne sporedne stvari,
 poput kave s prijateljima, što je kod nas sasvim
 uobičajeno. U Danskoj je čak čudno nekoga pozvati na piće
 ako nemate neki poseban razlog za to", izjavio je Josip i daje
 savjet svima koji razmišljaju o životu u inozemstvu.
</para>
<para>
 "Odselite se samo ako ste vani pronašli odličan posao, koji je
 O.K. plaćen ili nije težak, a ako je težak, neka je onda dobro
 plaćen. Ne dajte se iskorištavati za minimalac vani jer minimalci
 bilo gdje su samo to - ono minimalno za preživljavanje. Isto je u
 svakoj državi. I nemojte raditi za Balkance vani, njima je svaka
 plaća koju vam daju prevelika", rekao je Josip.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/foto/2642531/njima-je-zabavno-a-mladi-bjeze-iz-hrvatske-dok-pesimizam-u-drzavi-cvate-u-politickim-foteljama-vlada-drugacija-perspektiva/?slika=1529229">
 Galerija: Njima je zabavno, a
 mladi bježe iz Hrvatske: dok pesimizam u državi cvate, u
 političkim foteljama vlada drugačija perspektiva
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Na kraju se čini da stan i dobra plaća nisu dovoljni da bi
 nadomjestili prijatelje i rodbinu.
</para>
<para>
 "Inače kako volim reći u šali: "U Hrvatskoj imaš sve osim
 novca, a u Danskoj nemaš ništa osim novca." Šalu na stranu, nije
 tako kaotično, ovdje nam je stvarno dobro, plaća i kuća su super,
 samo nam uvijek nedostaje naš dom pa nam je cilj vratiti
 se", rekao je Josip.
</para>

Otišli u Dansku u potrazi za boljim životom, vraćaju se s porukom: 'Nemojte raditi za Balkance' U potrazi za boljim životom mladi par se odlučio odseliti u Dansku, ali nisu zadovoljni 
  Trend iseljavanja Hrvatskoj nije stran - danas se na taj potez ne
  odlučuju samo pojedinci već i obitelji s djecom. Razloga za
  odlazak je mnogo. Neki odlaze jer nisu u mogućnosti pronaći posao
  u struci,  drugi su nezadovoljni općim stanjem u državi.
  Stoga neki sreću traže u drugim državama svijeta. Švicarska,
  Njemačka i Irska samo su neke od njih. Ipak, postoje i oni koji
  se odluče vratiti. Upravo je to priča jedne zagrebačke obitelji,
  prenosi Slobodna Dalmacija.


   Josip i Karolina Dević su se
  sasvim slučajno odlučili za život u inozemstvu sa svojom
  tromjesečnom kćeri Korinom. Josip je inače
  tehničar za računalstvo, ali je radio kao fitness-trener i
  zaštitar u casinu, dok je njegova supruga Karolina bila zaposlena
  u ugostiteljstvu, iako je po struci geološki tehničar.


  "Prijatelja koji je duže radio u Danskoj sam u šali upitao: 'ima
  li posla za mene?', a nakon nekoliko tjedana shvatio sam da bi to
  mogla biti i dobra ideja", rekao je Josip Dević.


  Odlučili su se započeti novi život u
  Kopenhagenu.


  Prilagodba im nije bila teška, kaže Josip, jer su njihovi običaji
  slični našima, a uz to se i osjećaju sigurno jer je svaka kuća
  opremljena protuprovalnim sustavom i obaveznim kamerama. Problema
  ipak ima, a najveći su predrasude.


   
      
         
            Zatišje u prodaji stanova, je li to
    prvi znak sloma? 'Država je odlučila opeći se na vlastitim
    greškama' 
         
      
   


  "Ako ste turist i govorite engleski, prihvaćeni ste sto posto pa
  komunikacija nije problem, ali čim se sazna da ste u Dansku došli
  živjeti i raditi, njihov stav postaje odbojan i ponekad grub. Ne
  mogu reći u svakom slučaju, ali smo to mogli doživjeti 
  barem u pola kontakata koje smo ostvarili", rekao je Josip Dević.


  U usporedbi dva glavna grada Europe Josip zaključuje da je noćni
  život Danske puno življi te da su gradske ulice pune bez obzira
  na godišnje doba. Osim toga, bicikli su veoma česi. Iako smatra
  da su Danci liberalniji od Hrvata, njihovu djecu vidi kao
  razmaženiju.


  Važno pitanje je naravno i ono stambeno.


  "Najam jednako uređenoga stana u Zagrebu i Kopenhagenu ovdje bi
  bio i po pet puta skuplji, zato često studenti ili oni koji su
  tek došli uzimaju stanove zajedno s nekoliko prijatelja kako bi
  podijelili troškove najma i režija", rekao je Josip.


   
      
         
            Dramatična situacija: Hrvatska za iduću
    turističku sezonu 'uvozi' 15.000 stranih radnika!
         
      
   


  Sve ovo utjecalo je na njihovu odluku da se ipak vrate u
  Hrvatsku. Najviše im, kažu, nedostaje crkva i roditelji, ali i
  banalne stvari kao što je čuti 'dobar dan' na ulici ili u
  trgovini.


  "Najviše nam je nedostajala crkva, isto tako i roditelji, ali
  sjećam se prvog osjećaja nostalgije, ono što to točno znači, taj
  jednostavni osjećaj banalne stvari od samog pozdrava 'Dobar dan!'
  u trgovini ili na ulici. A onda one bitne sporedne stvari,
  poput kave s prijateljima, što je kod nas sasvim
  uobičajeno. U Danskoj je čak čudno nekoga pozvati na piće
  ako nemate neki poseban razlog za to", izjavio je Josip i daje
  savjet svima koji razmišljaju o životu u inozemstvu.


  "Odselite se samo ako ste vani pronašli odličan posao, koji je
  O.K. plaćen ili nije težak, a ako je težak, neka je onda dobro
  plaćen. Ne dajte se iskorištavati za minimalac vani jer minimalci
  bilo gdje su samo to - ono minimalno za preživljavanje. Isto je u
  svakoj državi. I nemojte raditi za Balkance vani, njima je svaka
  plaća koju vam daju prevelika", rekao je Josip.


   
      
         
            Galerija: Njima je zabavno, a
    mladi bježe iz Hrvatske: dok pesimizam u državi cvate, u
    političkim foteljama vlada drugačija perspektiva
         
      
   


  Na kraju se čini da stan i dobra plaća nisu dovoljni da bi
  nadomjestili prijatelje i rodbinu.


  "Inače kako volim reći u šali: "U Hrvatskoj imaš sve osim
  novca, a u Danskoj nemaš ništa osim novca." Šalu na stranu, nije
  tako kaotično, ovdje nam je stvarno dobro, plaća i kuća su super,
  samo nam uvijek nedostaje naš dom pa nam je cilj vratiti
  se", rekao je Josip.
 Doma je najljepše 

Otišli u Dansku u potrazi za boljim životom, vraćaju se s porukom: 'Nemojte raditi za Balkance'

Obitelj/Ilustracija

Doma je najljepše

<para>
 Hrvatski sabor u petak je izmjenio Zakon o hrvatskom
 državljanstvu i olakšao uvjete potrebne za stjecanje hrvatskog
 državljanstva. Prošireno je pravo stjecanja hrvatskog
 državljanstva podrijetlom, odnosno prema roditeljima.
</para>
<heading3>
 Još više ljudi vodit će se kao iseljenici
</heading3>
<para>
 Državljanstvo podrijetlom moći će steći i osoba starija od 21.
 godine života rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u
 trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u dvije
 naredne godine podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih
 državljan, a MUP utvrdi da za to nema zapreka. 
</para>
<para>
 Proširuje se krug osoba koje se smatraju iseljenicima.
</para>
<para>
 "To ne bi bile smo osobe koje su iselile s područja današnje
 Hrvatske, nego i s drugih prostora u kojima su živjeli Hrvati, a
 u kojima se u vrijeme iseljenja te osobe nalazilo i područje
 današnje Republike Hrvatske", objasnio je državi tajnik u
 Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić.
</para>
<heading3>
 I brojni rođeni prije 1991. smatraju se državljaninom
</heading3>
<para>
 Hrvatskim državljaninom, naveo je, smatrat će se i osoba rođena
 od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991., kojoj su trenutku
 rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u
 evidneciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, pod
 uvjetom da u roku od dvije iduće godine podnese zahtjev za
 utvrđenje državljanstva. 
</para>
<para>
 Izmjene Zakona stupit će na snagu 1. siječnja iduće godine, a
 poslove vođenja evidencije o hrvatskom državljanstvu, umjesto
 ureda državne uprave, obavljat će županije, odnosno Grad
 Zagreb. 
</para>
<para>
 Sabor je za članicu Odbora za zakonodavstvo izabrao
 Mariju Mačković (HDZ), nakon što je nadležni
 Odbor za izbor i imenovanja povukao svoj prijedlog da se imenuje
 Lovro Kuščević, bivši ministar uprave kojem je
 na zahtjev DORH-a skinut zastupnički imunitet. 
</para>
<para>
 Umjesto Ane Komparić Devčić, bivše SDP-ovke koja
 je prešla u Klub Milana Bandića, u oporbenoj kvoti za
 potpredsjednika Odbora za ljudska prava izabran je
 Tomislav Žagar (nezavisni). 
</para>

Izmijenjen zakon! Evo tko sve može po novom dobiti hrvatsko državljanstvo... Sabor je odlučio proširiti krug ljudi koji se smatraju iseljenicima i olakšao je uvjete za stjecanje državljanstva 
  Hrvatski sabor u petak je izmjenio Zakon o hrvatskom
  državljanstvu i olakšao uvjete potrebne za stjecanje hrvatskog
  državljanstva. Prošireno je pravo stjecanja hrvatskog
  državljanstva podrijetlom, odnosno prema roditeljima.


  Još više ljudi vodit će se kao iseljenici


  Državljanstvo podrijetlom moći će steći i osoba starija od 21.
  godine života rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u
  trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u dvije
  naredne godine podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih
  državljan, a MUP utvrdi da za to nema zapreka. 


  Proširuje se krug osoba koje se smatraju iseljenicima.


  "To ne bi bile smo osobe koje su iselile s područja današnje
  Hrvatske, nego i s drugih prostora u kojima su živjeli Hrvati, a
  u kojima se u vrijeme iseljenja te osobe nalazilo i područje
  današnje Republike Hrvatske", objasnio je državi tajnik u
  Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić.


  I brojni rođeni prije 1991. smatraju se državljaninom


  Hrvatskim državljaninom, naveo je, smatrat će se i osoba rođena
  od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991., kojoj su trenutku
  rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u
  evidneciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, pod
  uvjetom da u roku od dvije iduće godine podnese zahtjev za
  utvrđenje državljanstva. 


  Izmjene Zakona stupit će na snagu 1. siječnja iduće godine, a
  poslove vođenja evidencije o hrvatskom državljanstvu, umjesto
  ureda državne uprave, obavljat će županije, odnosno Grad
  Zagreb. 


  Sabor je za članicu Odbora za zakonodavstvo izabrao
  Mariju Mačković (HDZ), nakon što je nadležni
  Odbor za izbor i imenovanja povukao svoj prijedlog da se imenuje
  Lovro Kuščević, bivši ministar uprave kojem je
  na zahtjev DORH-a skinut zastupnički imunitet. 


  Umjesto Ane Komparić Devčić, bivše SDP-ovke koja
  je prešla u Klub Milana Bandića, u oporbenoj kvoti za
  potpredsjednika Odbora za ljudska prava izabran je
  Tomislav Žagar (nezavisni). 
 Proširen termin 

Ako su na nekim prostorima živjeli Hrvati u vrijeme iseljenja čovjeka, on se po novom vodi kao iseljenik

putovnica

Izmijenjen zakon! Evo tko sve može po novom dobiti hrvatsko državljanstvo...

Proširen termin

Hina

<para>
 Iz Hrvatske se lani odselilo 39.515 osoba,
 a doselilo se 26.029 osoba tako da je migracijski
 saldo negativan -13.486. Od ukupnog broja odseljenih najviše
 je onih u dobi od 20 do 39 godina koji su većinom migrirali
 u Njemačku, priopćio je u srijedu Državni zavod za statistiku
 (DZS).
</para>
<para>
 VEZANE VIJESTI
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3536893/troje-mladih-osjecana-odlucilo-je-ostati-u-hrvatskoj-rade-i-zaradjuju-samostalno-s-osmijehom-na-licu/">Troje mladih Osječana odlučilo je ostati u
 Hrvatskoj: Rade i zarađuju samostalno, s osmijehom na
 licu</ulink> 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3537123/poznata-je-prijelomna-godina-strucnjaci-izracunali-kada-ce-stati-iseljavanje-hrvata/">Poznata je prijelomna godina: Stručnjaci
 izračunali kada će stati iseljavanje Hrvata</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3535077/posebno-zanimljiva-jedna-destinacija-hrvatima-dosta-njemacke-i-irske-pa-pronasli-novu-obecanu-zemlju/">Dosta im je Njemačke i Irske: Hrvati pronašli
 novu 'obećanu zemlju', broj useljenika raste</ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Lani se iz inozemstva doselilo oko 33 posto hrvatskih državljana
 i 67 posto stranaca, a od ukupnog broja doseljenih 40 posto osoba
 je iz Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci DZS-a. Iz Hrvatske se
 odselilo 92 posto hrvatskih državljana i osam posto
 stranaca, a najviše ih se odselilo u Njemačku, oko 55 posto,
 navodi DZS.
</para>
<para>
 U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva udio muškaraca je
 oko tri četvrtine, a među odseljenima ih je oko 55 posto. U
 inozemstvo se odselilo najviše osoba u dobi od 20 do 39 godina,
 njih 45,5 posto.
</para>
<heading3>
 Četvrtina doseljenih u Gradu Zagrebu
</heading3>
<para>
 Najviši udio od ukupnog broja doseljenih iz inozemstva imali su
 Grad Zagreb, oko 24 posto, i Splitsko-dalmatinska županija s
 nešto više od 11 posto.
</para>
<para>
 No, prema ukupnom broju odseljenih opet je na prvome mjestu
 Zagreb iz kojeg je otišlo oko 17 posto osoba,
 slijede Osječko-baranjska županija s devet posto
 i Vukovarsko-srijemska županija oko osam posto.
</para>
<para>
 Mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenile su 71.703 osobe, od
 kojih je najviše onih u dobi od 20 do 39 godina, a nešto viši je
 udio žena. Najviše osoba, oko 42 posto, selilo se između
 županija, zatim između gradova ili općina iste županije oko
 38 posto, a između naselja istoga grada ili općine selilo se oko
 20 posto ljudi.
</para>
<para>
 Od dvadeset županija i Zagreba, međužupanijski pozitivan
 migracijski saldo imalo je šest županija i Grad Zagreb.
 Najviši pozitivan migracijski saldo bio je u Zagrebu, u koji se
 doselilo 3413 osoba.
</para>
<heading3>
 Najviši negativan saldo imaju Osječko-baranjska i
 Vukovarsko-srijemska županija
</heading3>
<para>
 Negativan saldo imalo je četrnaest županija, s tim da je najveći
 bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji s 920 osoba manje, a
 slijede Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija.
</para>
<para>
 Najviši pozitivni saldo ukupne migracije stanovništva imao je
 Grad Zagreb s 3242 osobe, a najviši negativni saldo imale su
 Osječko-baranjska županija (-3542 osobe) i Vukovarsko-srijemska
 županija (-3101 osoba).
</para>
<para>
 Zbog primjene novog Zakona o prebivalištu podaci od 2013.
 uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem
 od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Hrvatske i
 svoj su privremeni odlazak prijavile Ministarstvu unutarnjih
 poslova, ističe DZS.
</para>

Odselilo se 39.500 Hrvata: Najviše odlaze mladi iz Slavonije, a jedna zemlja im je posebno zanimljiva Negativan saldo imalo je četrnaest županija, s tim da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji 
  Iz Hrvatske se lani odselilo 39.515 osoba,
  a doselilo se 26.029 osoba tako da je migracijski
  saldo negativan -13.486. Od ukupnog broja odseljenih najviše
  je onih u dobi od 20 do 39 godina koji su većinom migrirali
  u Njemačku, priopćio je u srijedu Državni zavod za statistiku
  (DZS).


   VEZANE VIJESTI


   
      
         Troje mladih Osječana odlučilo je ostati u
    Hrvatskoj: Rade i zarađuju samostalno, s osmijehom na
    licu 
  
   
   
      
         Poznata je prijelomna godina: Stručnjaci
    izračunali kada će stati iseljavanje Hrvata
      
   
   
      
         Dosta im je Njemačke i Irske: Hrvati pronašli
    novu 'obećanu zemlju', broj useljenika raste
      
   


  Lani se iz inozemstva doselilo oko 33 posto hrvatskih državljana
  i 67 posto stranaca, a od ukupnog broja doseljenih 40 posto osoba
  je iz Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci DZS-a. Iz Hrvatske se
  odselilo 92 posto hrvatskih državljana i osam posto
  stranaca, a najviše ih se odselilo u Njemačku, oko 55 posto,
  navodi DZS.


  U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva udio muškaraca je
  oko tri četvrtine, a među odseljenima ih je oko 55 posto. U
  inozemstvo se odselilo najviše osoba u dobi od 20 do 39 godina,
  njih 45,5 posto.


  Četvrtina doseljenih u Gradu Zagrebu


  Najviši udio od ukupnog broja doseljenih iz inozemstva imali su
  Grad Zagreb, oko 24 posto, i Splitsko-dalmatinska županija s
  nešto više od 11 posto.


  No, prema ukupnom broju odseljenih opet je na prvome mjestu
  Zagreb iz kojeg je otišlo oko 17 posto osoba,
  slijede Osječko-baranjska županija s devet posto
  i Vukovarsko-srijemska županija oko osam posto.


  Mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenile su 71.703 osobe, od
  kojih je najviše onih u dobi od 20 do 39 godina, a nešto viši je
  udio žena. Najviše osoba, oko 42 posto, selilo se između
  županija, zatim između gradova ili općina iste županije oko
  38 posto, a između naselja istoga grada ili općine selilo se oko
  20 posto ljudi.


  Od dvadeset županija i Zagreba, međužupanijski pozitivan
  migracijski saldo imalo je šest županija i Grad Zagreb.
  Najviši pozitivan migracijski saldo bio je u Zagrebu, u koji se
  doselilo 3413 osoba.


  Najviši negativan saldo imaju Osječko-baranjska i
  Vukovarsko-srijemska županija


  Negativan saldo imalo je četrnaest županija, s tim da je najveći
  bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji s 920 osoba manje, a
  slijede Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija.


  Najviši pozitivni saldo ukupne migracije stanovništva imao je
  Grad Zagreb s 3242 osobe, a najviši negativni saldo imale su
  Osječko-baranjska županija (-3542 osobe) i Vukovarsko-srijemska
  županija (-3101 osoba).


  Zbog primjene novog Zakona o prebivalištu podaci od 2013.
  uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem
  od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Hrvatske i
  svoj su privremeni odlazak prijavile Ministarstvu unutarnjih
  poslova, ističe DZS.
 u prošloj godini 

Odselilo se 39.500 Hrvata: Najviše odlaze mladi iz Slavonije, a jedna zemlja im je posebno zanimljiva

iseljavanje, odseljavanje

u prošloj godini

<para>
 Hrvata je u Njemačkoj gotovo pola
 milijuna, skoro koliko i u Bosni i Hercegovini. Hrvati
 su u Njemačkoj šesta nacija po veličini, a svakim danom tamo ih
 je sve više. Aktualni val iseljavanja ne posustaje. Što
 karakterizira novu generaciju gastarbajtera? 
</para>
<para>
 "U Njemačku danas, što šezdesetih godina prošloga stoljeća nije
 bio slučaj, iz Hrvatske dolaze mahom obrazovani ljudi. Ranije su
 Hrvati prihvaćali sve poslove odreda koji bi im se nudili jer
 nisu bili kvalificirani da mogu birati posao. No, i oni koji
 dolaze danas, unatoč dobroj naobrazbi, često su primorani raditi
 lošije poslove od onih za koje su se obrazovali. Mislim da je to
 najveća tragedija naših ljudi koji dolaze u Njemačku unatrag
 zadnjih nekoliko godina.
</para>
<para>
 Osobno znam čovjeka iz Hrvatske koji je informatičar, a
 informatičari su cijenjeni svugdje u svijetu, no trebalo je proći
 vremena da nađe posao u svojoj struci u Njemačkoj", rekao je za
 
 <ulink url="https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/581782/kod-nas-doma-su-place-toliko-niske-svaki-put-se-cudim-kako-ljudi-prezivljavaju-pola-milijuna-hrvata-odselilo-u-njemacku-novopeceni-gastarbajteri-lani-u-domovinu-poslali-rekordan-iznos-novca">
 Slobodnu Dalmaciju</ulink>
 
 dugogodišnji novinar "Slobodne" u Njemačkoj
 Edi Zelić. On je i sam dijete hrvatskih iseljenika,
 rođen u Stuttgartu, baš kao i njegova supruga. 
</para>
<para>
 Zelić ističe da Hrvati neprestano pristižu u Njemačku, a interes
 ne jenjava unatoč tome što se i u Hrvatskoj, barem donekle,
 gospodarska slika posljednjih godina malo popravila. Oni koji
 stižu za poslom u Njemačku najčešće podcijene troškove
 stanovanja. 
</para>
<para>
 "Najam prosječnog stana u Njemačkoj mjesečno iznosi od 700 do
 1000 eura, na što ode znatan dio plaće. Osim toga, puno bolje
 prolaze parovi nego samci jer su porezne stope za ljude koji u
 Njemačkoj žive bez obitelji puno veće. Što se hrane, odjeće,
 goriva i ostalih troškova tiče, tu je Njemačka li-la s
 Hrvatskom", kaže Zelić i dodaje kako mu je teško
 vjerovati da će se ljudi koji su u posljednjem iseljeničkom valu
 stigli u Njemačku, jednog dana, ipak, vratiti kući.
</para>
<para>
 "Oni kod kuće jednostavno ne vide perspektivu za sebe i svoju
 djecu. Iskreno, u Hrvatskoj su plaće toliko niske, da se svaki
 put čudim kako ljudi prežive od prvoga do prvoga od onoga što su
 zaradili. No, nisu niske plaće jedini razlog zbog kojeg Hrvati
 iseljavaju u Njemačku i drugdje. Razlog je taj što su izgubili
 nadu da će jednoga dana biti bolje", zaključuje Zelić za
 Slobodnu Dalmaciju.  
</para>

Nova generacija gastarbajtera: 'Ne odlaze samo zbog plaće, a kad dođu u Njemačku prevare se u jednom' Hrvati neprestano pristižu u Njemačku, a interes ne jenjava unatoč tome što se i u Hrvatskoj situacija malo popravila 
   Hrvata je u Njemačkoj gotovo pola
  milijuna, skoro koliko i u Bosni i Hercegovini. Hrvati
  su u Njemačkoj šesta nacija po veličini, a svakim danom tamo ih
  je sve više. Aktualni val iseljavanja ne posustaje. Što
  karakterizira novu generaciju gastarbajtera? 


  "U Njemačku danas, što šezdesetih godina prošloga stoljeća nije
  bio slučaj, iz Hrvatske dolaze mahom obrazovani ljudi. Ranije su
  Hrvati prihvaćali sve poslove odreda koji bi im se nudili jer
  nisu bili kvalificirani da mogu birati posao. No, i oni koji
  dolaze danas, unatoč dobroj naobrazbi, često su primorani raditi
  lošije poslove od onih za koje su se obrazovali. Mislim da je to
  najveća tragedija naših ljudi koji dolaze u Njemačku unatrag
  zadnjih nekoliko godina.


  Osobno znam čovjeka iz Hrvatske koji je informatičar, a
  informatičari su cijenjeni svugdje u svijetu, no trebalo je proći
  vremena da nađe posao u svojoj struci u Njemačkoj", rekao je za
  
      
  Slobodnu Dalmaciju
   
  dugogodišnji novinar "Slobodne" u Njemačkoj
  Edi Zelić. On je i sam dijete hrvatskih iseljenika,
  rođen u Stuttgartu, baš kao i njegova supruga. 


  Zelić ističe da Hrvati neprestano pristižu u Njemačku, a interes
  ne jenjava unatoč tome što se i u Hrvatskoj, barem donekle,
  gospodarska slika posljednjih godina malo popravila. Oni koji
  stižu za poslom u Njemačku najčešće podcijene troškove
  stanovanja. 


  "Najam prosječnog stana u Njemačkoj mjesečno iznosi od 700 do
  1000 eura, na što ode znatan dio plaće. Osim toga, puno bolje
  prolaze parovi nego samci jer su porezne stope za ljude koji u
  Njemačkoj žive bez obitelji puno veće. Što se hrane, odjeće,
  goriva i ostalih troškova tiče, tu je Njemačka li-la s
  Hrvatskom", kaže Zelić i dodaje kako mu je teško
  vjerovati da će se ljudi koji su u posljednjem iseljeničkom valu
  stigli u Njemačku, jednog dana, ipak, vratiti kući.


  "Oni kod kuće jednostavno ne vide perspektivu za sebe i svoju
  djecu. Iskreno, u Hrvatskoj su plaće toliko niske, da se svaki
  put čudim kako ljudi prežive od prvoga do prvoga od onoga što su
  zaradili. No, nisu niske plaće jedini razlog zbog kojeg Hrvati
  iseljavaju u Njemačku i drugdje. Razlog je taj što su izgubili
  nadu da će jednoga dana biti bolje", zaključuje Zelić za
  Slobodnu Dalmaciju.  
 Trbuhom za kruhom 

Nova generacija gastarbajtera: 'Ne odlaze samo zbog plaće, a kad dođu u Njemačku prevare se u jednom'

<para>Odlazak u inozemstvo, ilustracija</para>

Odlazak u inozemstvo, ilustracija

Trbuhom za kruhom

<para>
  Populacija Hrvatske značajno se smanjuje, sve je manje
 rođenih, a više umrlih, sve kasnije se stupa u brak, i nikad nije
 bilo više odseljenih iz Hrvatske, neki su od alarmantnih podataka
 koje je u analizi demografskih trendova ponovno izdvojio Državni
 zavod za statistiku (DZS) nakon objave konačnih podataka za 2017.
 godinu.
</para>
<para>
 Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend
 opadanja broja stanovnika Hrvatske.
</para>
<para>
 U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem
 godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do
 kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika i
 iznosio je 4,1 milijun stanovnika.
</para>
<para>
 Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih
 događaja. No, statistički podaci pokazuju da se na taj korak
 odlučuje sve manje stanovnika.
</para>
<para>
 Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja
 živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u
 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i
 posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno
 njih 36,6 tisuća.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3229861/iza-nas-je-rekordna-godina-po-iseljavanju-pogadjate-kamo-najvise-nasih-ljudi-odlazi/">
 Iza nas je rekordna godina po iseljavanju - Pogađate kamo najviše
 naših ljudi odlazi? </ulink>
 
</para>
<para>
 Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u
 srpnju.
</para>
<para>
 U prethodnoj 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1000
 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu
 imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9).
</para>
<heading3>
 Žene se za rađanje prvog djeteta odlučuju sve kasnije - u
 dobi od 29 godina
</heading3>
<para>
 Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to
 najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom
 porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao
 što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u
 visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje
 mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma.
</para>
<para>
 Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3
 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina što znači da se za
 rađane prvog djeteta žene sada odlučuju u dobi od gotovo 29
 godina. U EU također raste prosječna dob majke pri prvom
 porodu i po zadnjim podacima ona iznosi 30,6 godina.
</para>
<para>
 U promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju najveći broj umrlih
 zabilježen je u 2015., dok je prema posljednjim podacima u 2017.
 umrlo 53.477 osoba, što je za 3,8 posto više nego u
 prethodnoj godini. Mjesec koji broji najviše umrlih jest
 siječanj, a bilo je to ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da
 je broj umrlih u jednome mjesecu prešao broj od 6 tisuća.
</para>
<para>
 Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1000 stanovnika)
 imala je Ličko-senjska županija (17,9), dok je najmanju
 zabilježio Grad Zagreb (10,6).
</para>
<para>
 Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama
 jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se
 posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje.
 Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put
 zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji
 prirodni prirast u promatranom razdoblju.
</para>
<heading3>
 Malo više vjerskih brakova nego građanskih, sve kasnije se
 stupa u bračnu zajednicu, najčešće u rujnu
</heading3>
<para>
 Sklapanje braka spada u one životne događaje kojima se pridaje
 posebna pozornost. U 2017. na taj se čin odlučilo 20.310 parova,
 od čega je 51,6 posto bilo vjerskih, a 48,4
 posto građanskih.
</para>
<para>
 Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice u 2017. bio
 je rujan.
</para>
<para>
 Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina
 mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao
 i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o stupanju u brak
 vjerojatno utječu brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije
 osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti
 mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem.
</para>
<para>
 Također, određeni dio mladih živi u izvanbračnim zajednicama.
</para>
<para>
 Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je
 prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila
 31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u
 odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine.
</para>
<para>
 U 2017. razvedeno je ukupno 6265 brakova, što je manje za 11,0% u
 odnosu na godinu prije. Prvi put je razvedeno više od 5 tisuća
 brakova u 2008., dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014.,
 prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine
 poslije više od 7 tisuća brakova. Prosječno trajanje razvedenog
 braka bilo je 14,7 godina.
</para>
<para>
 Što se tiče EU-a, u 2016. se kao zemlja s najvećim brojem
 razvoda na 100 brakova ističe Portugal (69 razvoda), dok
 najmanje razvoda broji Malta (12,2 razvoda). Hrvatska se
 smjestila na sredini te ljestvice s 34,4 razvoda na 100
 sklopljenih brakova.
</para>
<heading3>
 Raste broj doseljenoga, a pogotovo odseljenog stanovništva
</heading3>
<para>
 Od osamostaljenja do danas mijenjali su se trendovi i u
 migracijama. Od 2011. kada je promijenjena metodologija praćenja
 vanjskih migracija bilježi se porast i broja doseljenoga i
 odseljenog stanovništva. Pritom je važno naglasiti da se
 istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva RH provode na
 temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih
 poslova.
</para>
<para>
 Od ulaska Hrvatske u EU broj doseljenih varira između 10,4 tisuće
 u 2013. i 15,6 tisuća, koliko je zabilježeno u 2017. godini.
</para>
<para>
 No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika RH,
 porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od
 2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska Hrvatske u EU.
 Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, tj. načelo
 EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost
 zapošljavanja u drugim zemljama članicama EU-a.
</para>
<para>
 Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je više za
 36,7 posto nego u 2013.
</para>
<heading3>
 Prošle godine se iz Hrvatske odselilo 47 tisuća stanovnika
</heading3>
<para>
 Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje
 razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na
 podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10
 tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja
 rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva
 Hrvatskoj, njih 47,4 tisuće.
</para>
<para>
 Saldo migracije stanovništva RH s inozemstvom negativan je u
 cijelome promatranom razdoblju od 2011. na ovamo, te je u 2017.
 iznosio - 31.799.
</para>
<para>
 U navedenom razdoblju najviše se stanovnika Hrvatske odselilo u
 Njemačku, a tako je ostalo i tijekom 2017.
</para>
<para>
 U 2016. najveću stopu emigracije (odseljeni na 1000
 stanovnika) imale su Požeško-slavonska (17,2) i
 Vukovarsko-srijemska županija (16,7), a najmanju
 Krapinsko-zagorska županija (4,9).
</para>

Poražavajuća stvarnost u brojkama: Samo lani Hrvatska je ostala bez grada veličine Varaždina U Hrvatskoj je sve manje rođenih, a sve više odseljenih 
   Populacija Hrvatske značajno se smanjuje, sve je manje
  rođenih, a više umrlih, sve kasnije se stupa u brak, i nikad nije
  bilo više odseljenih iz Hrvatske, neki su od alarmantnih podataka
  koje je u analizi demografskih trendova ponovno izdvojio Državni
  zavod za statistiku (DZS) nakon objave konačnih podataka za 2017.
  godinu.


  Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend
  opadanja broja stanovnika Hrvatske.


  U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem
  godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do
  kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika i
  iznosio je 4,1 milijun stanovnika.


  Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih
  događaja. No, statistički podaci pokazuju da se na taj korak
  odlučuje sve manje stanovnika.


  Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja
  živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u
  2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i
  posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno
  njih 36,6 tisuća.


   
      
  Iza nas je rekordna godina po iseljavanju - Pogađate kamo najviše
  naših ljudi odlazi? 
   


  Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u
  srpnju.


  U prethodnoj 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1000
  stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu
  imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9).


  Žene se za rađanje prvog djeteta odlučuju sve kasnije - u
  dobi od 29 godina


  Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to
  najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom
  porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao
  što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u
  visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje
  mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma.


  Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3
  godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina što znači da se za
  rađane prvog djeteta žene sada odlučuju u dobi od gotovo 29
  godina. U EU također raste prosječna dob majke pri prvom
  porodu i po zadnjim podacima ona iznosi 30,6 godina.


  U promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju najveći broj umrlih
  zabilježen je u 2015., dok je prema posljednjim podacima u 2017.
  umrlo 53.477 osoba, što je za 3,8 posto više nego u
  prethodnoj godini. Mjesec koji broji najviše umrlih jest
  siječanj, a bilo je to ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da
  je broj umrlih u jednome mjesecu prešao broj od 6 tisuća.


  Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1000 stanovnika)
  imala je Ličko-senjska županija (17,9), dok je najmanju
  zabilježio Grad Zagreb (10,6).


  Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama
  jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se
  posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje.
  Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put
  zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji
  prirodni prirast u promatranom razdoblju.


  Malo više vjerskih brakova nego građanskih, sve kasnije se
  stupa u bračnu zajednicu, najčešće u rujnu


  Sklapanje braka spada u one životne događaje kojima se pridaje
  posebna pozornost. U 2017. na taj se čin odlučilo 20.310 parova,
  od čega je 51,6 posto bilo vjerskih, a 48,4
  posto građanskih.


  Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice u 2017. bio
  je rujan.


  Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina
  mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao
  i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o stupanju u brak
  vjerojatno utječu brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije
  osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti
  mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem.


  Također, određeni dio mladih živi u izvanbračnim zajednicama.


  Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je
  prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila
  31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u
  odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine.


  U 2017. razvedeno je ukupno 6265 brakova, što je manje za 11,0% u
  odnosu na godinu prije. Prvi put je razvedeno više od 5 tisuća
  brakova u 2008., dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014.,
  prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine
  poslije više od 7 tisuća brakova. Prosječno trajanje razvedenog
  braka bilo je 14,7 godina.


  Što se tiče EU-a, u 2016. se kao zemlja s najvećim brojem
  razvoda na 100 brakova ističe Portugal (69 razvoda), dok
  najmanje razvoda broji Malta (12,2 razvoda). Hrvatska se
  smjestila na sredini te ljestvice s 34,4 razvoda na 100
  sklopljenih brakova.


  Raste broj doseljenoga, a pogotovo odseljenog stanovništva


  Od osamostaljenja do danas mijenjali su se trendovi i u
  migracijama. Od 2011. kada je promijenjena metodologija praćenja
  vanjskih migracija bilježi se porast i broja doseljenoga i
  odseljenog stanovništva. Pritom je važno naglasiti da se
  istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva RH provode na
  temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih
  poslova.


  Od ulaska Hrvatske u EU broj doseljenih varira između 10,4 tisuće
  u 2013. i 15,6 tisuća, koliko je zabilježeno u 2017. godini.


  No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika RH,
  porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od
  2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska Hrvatske u EU.
  Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, tj. načelo
  EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost
  zapošljavanja u drugim zemljama članicama EU-a.


  Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je više za
  36,7 posto nego u 2013.


  Prošle godine se iz Hrvatske odselilo 47 tisuća stanovnika


  Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje
  razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na
  podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10
  tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja
  rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva
  Hrvatskoj, njih 47,4 tisuće.


  Saldo migracije stanovništva RH s inozemstvom negativan je u
  cijelome promatranom razdoblju od 2011. na ovamo, te je u 2017.
  iznosio - 31.799.


  U navedenom razdoblju najviše se stanovnika Hrvatske odselilo u
  Njemačku, a tako je ostalo i tijekom 2017.


  U 2016. najveću stopu emigracije (odseljeni na 1000
  stanovnika) imale su Požeško-slavonska (17,2) i
  Vukovarsko-srijemska županija (16,7), a najmanju
  Krapinsko-zagorska županija (4,9).
 Novi podaci 

Poražavajuća stvarnost u brojkama: Samo lani Hrvatska je ostala bez grada veličine Varaždina

Iseljavanje

Novi podaci

Porazna statistika: 'Ljudi ne odlaze jer Europa nudi bolje plaće, ljudi su razočarani s ovom zemljom' Znali smo da nas je sve manje, a sad znamo i zašto. Hrvatska udruga poslodavaca i Promocija plus dva su mjeseca intervjuirali više od 600 iseljenih Hrvata u 26 zemlja svijeta. Kao razlog odlaska, njih čak 60 posto navodi stanje u državi! Misle pritom na nesposobne političare, nepotizam, korupciju. A još je gori podatak da 5 od 10 ispitanih smatra kako će situacija u njihovoj domovini biti još i gora! Političari ne mare 

Predstavljeni porazni rezultati istraživanja o razlozima odlaska iz države: evo koji su najčešći

Porazna statistika: 'Ljudi ne odlaze jer Europa nudi bolje plaće, ljudi su razočarani s ovom zemljom'

Političari ne mare

Josipa Antolića

<para>
 Iseljavanje iz Hrvatske tema je na kojoj su se u utorak u
 Hrvatskom saboru sukobili HDZ i SDP pa tako najjača oporbena
 stranka tvrdi da se događa egzodus Hrvata, a vladajući SDP
 uzvraća da problem iseljavanja postoji, ali da ga aktualna vlast
 rješava.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ad9d20c8-b9ec-11ec-9b32-0242ac120030"/>
<para>
 Činjenica je da se događa egzodus Hrvata iz Hrvatske i da se na
 različite načine pokušava manipulirati brojakama, ustvrdila je
 Sunčana Glavak (HDZ) nakon stanke koju je
 tražilo više saborskih klubova.
</para>
<para>
 Ljudi, kaže, odlaze jer nemaju posla, sigurnu egzistenciju, jer
 ne mogu plaćati račune.
</para>
<para>
 Glavak vrlo sumorno opisuje hrvatsku stvarnost te navodi da je
 porastao broj blokiranih građana i njihov dug, da je porastao
 javni dugi i da je aktualna Vlada svakog građanina zadužila za 65
 tisuća kuna.
</para>
<para>
 U dvije godine, samo u Muenchenu se prijavilo 15.500 ljudi, u
 jednoj katoličkoj misiji, tvrdi Glavak koja vladajućima poručuje
 neka prestanu manipulirati brojkama i dodaje da se tu radi o
 istinskim ljudskim sudbinama.
</para>
<para>
 "Iluzionisti koji putuju diljem Hrvatske govore nam 'uvodimo
 red', a s druge strane vidimo redove na autobusnim i željezničkim
 kolodvorima", kaže te poručuje da Hrvatskoj treba zaokret,
 zaustavljanje iseljavanja te ocjenjuje ključnim pitanje
 demografske politike.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b0f9f21e-b9ec-11ec-8fee-0242ac120027"/>
<para>
 "Ne želimo biti mirni i pasivno promatrati dok pred nama odlazi
 hrvatska budućnost", poručila je HDZ-ova zastupnica.
</para>
<para>
 Problem iseljavanja postoji, ali mi ga rješavamo, uzvratio je, u
 ime vladajućih, Nenad Stazić (SDP) te naveo da se ponavljanjem
 netočnih, izmišljenih podataka želi kod građana izazvati osjećaj
 tjeskobe.
</para>
<para>
 Pozivajući se na službene podatke Državnog zavoda za statistiku i
 EUROSTAT-a, Stazić navodi da je u zadnje dvije godine iz Hrvatske
 iselilo oko 36 tisuća građana, a uselilo 21 tisuća.
</para>
<para>
 "To znači da se zbog migracija smanjio broj stanovnika za
 približno 15 tisuća", precizirao je.
</para>
<para>
 Od 2004. do kraja 2014. u Hrvatsku se doselilo 10.214 osoba više
 nego što je odselilo u druge zemlje, kaže Stazić, "dakle, iz
 Hrvatske je od 2004. do danas odselilo 118.502 stanovnika, a
 doselilo 128.716 stanovnika".
</para>
<para>
 Stazić opetuje kako je strateški cilj aktualne Vlade zadržati što
 više mladih, a najbolji način za to je, kaže, oporavak
 gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta.
</para>
<para>
 Podaci pokazuju da, nakon šest godina krize, raste broj
 zaposlenih - u Hrvatskoj je danas 34 tisuće više zaposlenih nego
 u istom razdoblju lani, kaže Stazić.
</para>
<para>
 Podsjeća da Vlada od početka ove godine posebnim mjerama potiče
 zapošljavanje mladih i da je u prvih pet mjeseci 18 tisuća mladih
 do 30 godina dobilo ugovor o zapošljavanju za stalno. Kroz mjeru
 stručnog osposobljavanja za 1.600, odnosno 2.400 kuna mjesečno,
 prošlo je 100 tisuća mladih.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9957071e-b9ec-11ec-ad40-0242ac120057"/>
<para>
 "Imali ste osam godina da uvedete takvu mjeru", predbacio je
 HDZ-u, te mu poručio kako je "u vrijeme kad je HDZ vodio državu
 mladima bilo glupo učiti i stjecati diplomu, jer su vidjeli da
 HDZ-ovci svoje diplomske radove prepisuju i diplome kupuju".
</para>
<para>
 Naslijedili ste zemlju sa gospodarskim rastom od 5 posto,
 ostavili je sa minusom od 2,2 posto, (mi) smo konačno uspjeli
 napraviti plus, ova Vlada uklanja posljedice vašeg kaosa, uvodi
 red, podiže plaće, rješava kamatne stope, zaključio je Stazić.
</para>
<para>
 I Damir Kajin (ID) upozorava da bi pitanje
 demografije moglo postati pitanje svih budućih pitanja.
</para>
<para>
 Lošim ocjenjuje što je Hrvatska 'isušila' demografski potencijal
 BiH.
</para>
<para>
 "Europa predviđa da će u sedam godina iz Hrvatske otići 200
 tisuća ljudi, BiH je isušena, ali ako Bosna i Hercegovina ostane
 bez hrvatske komponente, ne da BiH neće biti Bosna i Hercegovina
 nego će i Hrvatska imati znatno većih problema", upozorava Kajin.
</para>
<para>
 Josip Salapić (HDSSB) drži da bi demografija
 trebala biti tema "prave" saborske rasprave, ali tek kad prođu
 izbori.
</para>
<para>
 Upozorava da su Slavonija i Baranja u dosta teškom stanju, nikoga
 ne proziva, krivi "našu kolektivnu političku svijest", odnosno
 "podmetanje nogu u izbornim kampanjama - tko će bolje, više ili
 jače nekoga nagaziti, a ne prepoznavati prave probleme".
</para>
<para>
 "Ako smo se borili za jedinstveno tržište rada, ne možemo sada
 reći da je to loše, ali je loše ako ljudi bježe iz Hrvatske jer
 nemaju radna mjesta", kaže zastupnik i upozorava da se upravo to
 dogodilo u Slavoniji, gdje su nestale brojne, velike tvrtke. To
 vam je 'rak rana' hrvatskog društva i to je problem koji treba
 rješavati smisleno i konsenzusom ljevice i desnice, poručuje.
</para>
<para>
 Predsjednik Sabora Josip Leko opetuje
 nezadovoljstvo što su klubovi iskoristili praksu i održali
 'konferenciju za tisak'.
</para>
<para>
 Ipak, napredak je da su svi govorili o istoj temi, dodao je.
</para>
<para>
 "Jedino što mogu na kraju reći, u svoje ime, je da se politički
 rezultati ne dobivaju retorikom, bez obzira koje teme izabrali",
 poručio je predsjednik Sabora.
</para>

HDZ: 'Događa se egzodus, ljudi odlaze jer ne mogu plaćati račune', SDP: 'Rješavamo problem' Činjenica je da se događa egzodus Hrvata iz Hrvatske i da se na različite načine pokušava manipulirati brojakama, ustvrdila je Sunčana Glavak 
  Iseljavanje iz Hrvatske tema je na kojoj su se u utorak u
  Hrvatskom saboru sukobili HDZ i SDP pa tako najjača oporbena
  stranka tvrdi da se događa egzodus Hrvata, a vladajući SDP
  uzvraća da problem iseljavanja postoji, ali da ga aktualna vlast
  rješava.



  Činjenica je da se događa egzodus Hrvata iz Hrvatske i da se na
  različite načine pokušava manipulirati brojakama, ustvrdila je
  Sunčana Glavak (HDZ) nakon stanke koju je
  tražilo više saborskih klubova.


  Ljudi, kaže, odlaze jer nemaju posla, sigurnu egzistenciju, jer
  ne mogu plaćati račune.


  Glavak vrlo sumorno opisuje hrvatsku stvarnost te navodi da je
  porastao broj blokiranih građana i njihov dug, da je porastao
  javni dugi i da je aktualna Vlada svakog građanina zadužila za 65
  tisuća kuna.


  U dvije godine, samo u Muenchenu se prijavilo 15.500 ljudi, u
  jednoj katoličkoj misiji, tvrdi Glavak koja vladajućima poručuje
  neka prestanu manipulirati brojkama i dodaje da se tu radi o
  istinskim ljudskim sudbinama.


  "Iluzionisti koji putuju diljem Hrvatske govore nam 'uvodimo
  red', a s druge strane vidimo redove na autobusnim i željezničkim
  kolodvorima", kaže te poručuje da Hrvatskoj treba zaokret,
  zaustavljanje iseljavanja te ocjenjuje ključnim pitanje
  demografske politike.



  "Ne želimo biti mirni i pasivno promatrati dok pred nama odlazi
  hrvatska budućnost", poručila je HDZ-ova zastupnica.


  Problem iseljavanja postoji, ali mi ga rješavamo, uzvratio je, u
  ime vladajućih, Nenad Stazić (SDP) te naveo da se ponavljanjem
  netočnih, izmišljenih podataka želi kod građana izazvati osjećaj
  tjeskobe.


  Pozivajući se na službene podatke Državnog zavoda za statistiku i
  EUROSTAT-a, Stazić navodi da je u zadnje dvije godine iz Hrvatske
  iselilo oko 36 tisuća građana, a uselilo 21 tisuća.


  "To znači da se zbog migracija smanjio broj stanovnika za
  približno 15 tisuća", precizirao je.


  Od 2004. do kraja 2014. u Hrvatsku se doselilo 10.214 osoba više
  nego što je odselilo u druge zemlje, kaže Stazić, "dakle, iz
  Hrvatske je od 2004. do danas odselilo 118.502 stanovnika, a
  doselilo 128.716 stanovnika".


  Stazić opetuje kako je strateški cilj aktualne Vlade zadržati što
  više mladih, a najbolji način za to je, kaže, oporavak
  gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta.


  Podaci pokazuju da, nakon šest godina krize, raste broj
  zaposlenih - u Hrvatskoj je danas 34 tisuće više zaposlenih nego
  u istom razdoblju lani, kaže Stazić.


  Podsjeća da Vlada od početka ove godine posebnim mjerama potiče
  zapošljavanje mladih i da je u prvih pet mjeseci 18 tisuća mladih
  do 30 godina dobilo ugovor o zapošljavanju za stalno. Kroz mjeru
  stručnog osposobljavanja za 1.600, odnosno 2.400 kuna mjesečno,
  prošlo je 100 tisuća mladih.



  "Imali ste osam godina da uvedete takvu mjeru", predbacio je
  HDZ-u, te mu poručio kako je "u vrijeme kad je HDZ vodio državu
  mladima bilo glupo učiti i stjecati diplomu, jer su vidjeli da
  HDZ-ovci svoje diplomske radove prepisuju i diplome kupuju".


  Naslijedili ste zemlju sa gospodarskim rastom od 5 posto,
  ostavili je sa minusom od 2,2 posto, (mi) smo konačno uspjeli
  napraviti plus, ova Vlada uklanja posljedice vašeg kaosa, uvodi
  red, podiže plaće, rješava kamatne stope, zaključio je Stazić.


  I Damir Kajin (ID) upozorava da bi pitanje
  demografije moglo postati pitanje svih budućih pitanja.


  Lošim ocjenjuje što je Hrvatska 'isušila' demografski potencijal
  BiH.


  "Europa predviđa da će u sedam godina iz Hrvatske otići 200
  tisuća ljudi, BiH je isušena, ali ako Bosna i Hercegovina ostane
  bez hrvatske komponente, ne da BiH neće biti Bosna i Hercegovina
  nego će i Hrvatska imati znatno većih problema", upozorava Kajin.


   Josip Salapić (HDSSB) drži da bi demografija
  trebala biti tema "prave" saborske rasprave, ali tek kad prođu
  izbori.


  Upozorava da su Slavonija i Baranja u dosta teškom stanju, nikoga
  ne proziva, krivi "našu kolektivnu političku svijest", odnosno
  "podmetanje nogu u izbornim kampanjama - tko će bolje, više ili
  jače nekoga nagaziti, a ne prepoznavati prave probleme".


  "Ako smo se borili za jedinstveno tržište rada, ne možemo sada
  reći da je to loše, ali je loše ako ljudi bježe iz Hrvatske jer
  nemaju radna mjesta", kaže zastupnik i upozorava da se upravo to
  dogodilo u Slavoniji, gdje su nestale brojne, velike tvrtke. To
  vam je 'rak rana' hrvatskog društva i to je problem koji treba
  rješavati smisleno i konsenzusom ljevice i desnice, poručuje.


  Predsjednik Sabora Josip Leko opetuje
  nezadovoljstvo što su klubovi iskoristili praksu i održali
  'konferenciju za tisak'.


  Ipak, napredak je da su svi govorili o istoj temi, dodao je.


  "Jedino što mogu na kraju reći, u svoje ime, je da se politički
  rezultati ne dobivaju retorikom, bez obzira koje teme izabrali",
  poručio je predsjednik Sabora.
 prepirka se nastavlja 

Sunčana Glavak

HDZ: 'Događa se egzodus, ljudi odlaze jer ne mogu plaćati račune', SDP: 'Rješavamo problem'

prepirka se nastavlja

<para>
 "Iz Hrvatske se odlazilo i u Hrvatsku će se i vraćati", rekao je
 Mrsić uoči početka konferencije o jačanju
 socijalnog tripartitnog dijaloga, odbacivši katastrofične brojke
 o stotinjak tisuća otišlih koje spominje HDZ.
</para>
<para>
 "Što se tiče zapošljavanja osoba starijih od 50 godina koje su
 izgubile posao, tu je cijeli paket mjera poput dodatnog
 obrazovanja, stjecanja dodatnih znanja, vještina i kompetencija,
 te određenih olakšica za poslodavce koji ih zaposle. Kada
 cjelovit paket bude gotov, iznijet ćemo ga u javnost", najavio je
 Mrsić.
</para>
<para>
 Na upit o učincima sezonskog zapošljavanja u turizmu, Mrsić je
 rekao da ove godine imamo 20 posto više otvorenih radnih mjesta.
 U Istarskoj županiji bilježimo najniži postotak nezaposlenih od
 2007., a manje je nezaposlenih i u drugim turističkim županijama.
</para>
<para>
 "Sasvim sigurno će turistička sezona biti dobra pa ćemo polučiti
 rezultate koje smo i predvidjeli", rekao je Mrsić.
</para>
<para>
 Upitan za komentar rezultata znanstvenog istraživanja po kojem su
 radnici manje produktivni u vrijeme velikih vrućina, Mrsić je
 ocijenio da radnu okolinu sigurno treba prilagoditi klimatskim
 uvjetima. Za to postoji Zakon o zaštiti na radu, koji je jedan od
 važnih zakona iako se ponekad na njega ne obraća pozornost kao na
 neke druge zakone.
</para>

Mrsić odbacio katastrofične brojke HDZ-a: 'Iz Hrvatske se odlazilo i u nju će se i vraćati' Ministar rada i mirovinskog sustava izjavio je u ponedjeljak da je ove godine 18.000 mladih dobilo ugovore o radu na neodređeno vrijeme i ostat će raditi u Hrvatskoj, a vjeruje da će do kraja godine takve ugovore dobiti više od 30.000 mladih Hrvata 
  "Iz Hrvatske se odlazilo i u Hrvatsku će se i vraćati", rekao je
  Mrsić uoči početka konferencije o jačanju
  socijalnog tripartitnog dijaloga, odbacivši katastrofične brojke
  o stotinjak tisuća otišlih koje spominje HDZ.


  "Što se tiče zapošljavanja osoba starijih od 50 godina koje su
  izgubile posao, tu je cijeli paket mjera poput dodatnog
  obrazovanja, stjecanja dodatnih znanja, vještina i kompetencija,
  te određenih olakšica za poslodavce koji ih zaposle. Kada
  cjelovit paket bude gotov, iznijet ćemo ga u javnost", najavio je
  Mrsić.


  Na upit o učincima sezonskog zapošljavanja u turizmu, Mrsić je
  rekao da ove godine imamo 20 posto više otvorenih radnih mjesta.
  U Istarskoj županiji bilježimo najniži postotak nezaposlenih od
  2007., a manje je nezaposlenih i u drugim turističkim županijama.


  "Sasvim sigurno će turistička sezona biti dobra pa ćemo polučiti
  rezultate koje smo i predvidjeli", rekao je Mrsić.


  Upitan za komentar rezultata znanstvenog istraživanja po kojem su
  radnici manje produktivni u vrijeme velikih vrućina, Mrsić je
  ocijenio da radnu okolinu sigurno treba prilagoditi klimatskim
  uvjetima. Za to postoji Zakon o zaštiti na radu, koji je jedan od
  važnih zakona iako se ponekad na njega ne obraća pozornost kao na
  neke druge zakone.
 zapošljavanje mladih 

Mirando Mrsić

Mrsić odbacio katastrofične brojke HDZ-a: 'Iz Hrvatske se odlazilo i u nju će se i vraćati'

zapošljavanje mladih

<para>
 Predsjednik saborskoga Odbora za Ustav i poslovnik te zastupnik
 SDP-a u Hrvatskom saboru Peđa Grbin izjavio je u
 nedjelju kako je točno da su ljudi iz Hrvatske iselili, ali ni u
 približnom broju o kojem govori HDZ, jer je iz Hrvatske u dvije
 godine otišlo 35 tisuća ljudi, dok je u Hrvatsku došlo 20 tisuća.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b22d4244-b9ec-11ec-8e3d-0242ac120010"/>
<para>
 "Činjenica je da ljudi iseljavaju, ali isto tako je činjenica da
 smo od 1. srpnja 2013. dio Europske unije, a EU se između
 ostaloga bazira na slobodi kretanja", rekao je Grbin reagirajući
 u nedjelju na tvrdnje iz HDZ-a o odlasku mladih iz Hrvatske.
</para>
<para>
 "Da, ljudi su iz Hrvatske iselili, ali ni u približnom broju o
 kojem govori HDZ", rekao je Grbin dodavši kako je iz Hrvatske u
 dvije godine otišlo 35 tisuća ljudi, dok je u Hrvatsku došlo 20
 tisuća.
</para>
<para>
 Izrazio je žaljenje što, kako je rekao, HDZ nastavlja lagati
 hrvatske građane šireći ovakve dezinformacije te dodao kako je od
 početka godine u Republici Hrvatskoj otvoreno oko 60 tisuća
 radnih mjesta za mlade ljude, od kojih je 18 tisuća na neodređeno
 vrijeme.
</para>
<para>
 Naglasio je kako su podatci kojima barata vlada, podatci iz
 službenih izvora Republike Hrvatske i Europske unije. "To su
 podatci koji se ne mogu lažirati kao nečije diplome", rekao je
 Grbin.
</para>
<para>
 Svaka vlada u svijetu, kako je istaknuo, prezentira ono što radi,
 a ako su ti rezultati pozitivni kao rezultati ove vlade, normalno
 je, smatra Grbin, da se opozicija plaši i reagira kako reagira.
</para>
<para>
 "Mi ćemo nastaviti prezentirati naš rad, ma kome to smetalo",
 poručio je Grbin.
</para>

'Iz Hrvatske je otišlo 35 tisuća ljudi, broj nije ni približan onome o kojem govori HDZ' Peđa Grbin kaže kako je u dvije godine otišlo 35 tisuća ljudi, dok je u Hrvatsku došlo 20 tisuća te da su to podatci iz službenih izvora Republike Hrvatske i Europske unije 
  Predsjednik saborskoga Odbora za Ustav i poslovnik te zastupnik
  SDP-a u Hrvatskom saboru Peđa Grbin izjavio je u
  nedjelju kako je točno da su ljudi iz Hrvatske iselili, ali ni u
  približnom broju o kojem govori HDZ, jer je iz Hrvatske u dvije
  godine otišlo 35 tisuća ljudi, dok je u Hrvatsku došlo 20 tisuća.



  "Činjenica je da ljudi iseljavaju, ali isto tako je činjenica da
  smo od 1. srpnja 2013. dio Europske unije, a EU se između
  ostaloga bazira na slobodi kretanja", rekao je Grbin reagirajući
  u nedjelju na tvrdnje iz HDZ-a o odlasku mladih iz Hrvatske.


  "Da, ljudi su iz Hrvatske iselili, ali ni u približnom broju o
  kojem govori HDZ", rekao je Grbin dodavši kako je iz Hrvatske u
  dvije godine otišlo 35 tisuća ljudi, dok je u Hrvatsku došlo 20
  tisuća.


  Izrazio je žaljenje što, kako je rekao, HDZ nastavlja lagati
  hrvatske građane šireći ovakve dezinformacije te dodao kako je od
  početka godine u Republici Hrvatskoj otvoreno oko 60 tisuća
  radnih mjesta za mlade ljude, od kojih je 18 tisuća na neodređeno
  vrijeme.


  Naglasio je kako su podatci kojima barata vlada, podatci iz
  službenih izvora Republike Hrvatske i Europske unije. "To su
  podatci koji se ne mogu lažirati kao nečije diplome", rekao je
  Grbin.


  Svaka vlada u svijetu, kako je istaknuo, prezentira ono što radi,
  a ako su ti rezultati pozitivni kao rezultati ove vlade, normalno
  je, smatra Grbin, da se opozicija plaši i reagira kako reagira.


  "Mi ćemo nastaviti prezentirati naš rad, ma kome to smetalo",
  poručio je Grbin.
 grbin demantira oporbu 

Peđa Grbin

'Iz Hrvatske je otišlo 35 tisuća ljudi, broj nije ni približan onome o kojem govori HDZ'

grbin demantira oporbu

iseljavanje hrvata