Impressum 

Uvjeti korištenja 

Pravila privatnosti 

Videopartneri 

Oglašavanje 

Impressum

Pravila privatnosti

Uvjeti korištenja

Oglašavanje

Play

Show

TV novosti

TV raspored

Danas.hr

TV zvijezde

Postroll

Preroll

<para>
  Oko umirućih zvijezda mogu kružiti planeti sa životom i ako takav
  život postoji mogli bismo biti u mogućnosti otkriti ga u
  sljedećem desetljeću, tvrdi znanstvenik iz američkog
  Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CfA).
</para>
<para>
  Taj ohrabrujući nalaz dolazi iz novog teorijskog istraživanja
  planeta sličnih Zemlji u orbitama zvijezda koje su tzv. "bijeli
  patuljci". Istraživači su otkrili da bismo mogli otkriti kisik u
  atmosferi planeta koji kruži oko bijelog patuljka mnogo lakše
  nego na planetu nalik Zemlji koji kruži oko zvijezde poput Sunca.
</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="cdf85418-8f27-11ec-af28-0242ac120022" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
  "U potrazi za izvanzemaljskim biološkim tragovima, prve zvijezde
  koje ćemo istraživati trebaju biti bijeli patuljci", rekao je
  <strong>Avi</strong>
   <strong>Loeb</strong>, teoretičar
  Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CFA) i direktor
  Instituta za teoriju i računanje, prenosi portal Newsroom
  America.
</para>
<para>
  Kada zvijezda poput Sunca umre, nadima se preko svojih vanjskih
  slojeva, ostavljajući iza vruću jezgru koja se zove bijeli
  patuljak. Tipičan bijeli patuljak otprilike je veličine Zemlje.
  On se polako hladi i blijedi tijekom vremena, ali može zadržati
  toplinu dovoljno dugo da grije obližnji svijet milijardama
  godina.
</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="cd93bddc-8f27-11ec-b075-0242ac120010" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
  Budući da je bijeli patuljak puno manji i slabiji od Sunca,
  planet bi mu trebao biti puno bliži kako bi bio naseljiv s
  tekućom vodom na površini. Naseljivi planet bi obišao bijelog
  patuljka jednom svakih 10 sati na udaljenosti od oko 1,6 milijuna
  kilometara.
</para>
<para>
  Prije no što zvijezda postane bijeli patuljak ona nabuja u
  crvenog diva, zahvaćajući i uništavajući sve planete u blizini.
  Dakle, planet bi trebao stići u nastanjivu zonu nakon što je
  zvijezda evoluirala u bijelog patuljka. Planet bi se mogao
  formirati od ostataka prašine i plina ili stići u orbitu s veće
  udaljenosti.
</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3eed3954-8f37-11ec-820e-0242ac120022" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
  Ako planeti postoje u naseljivim zonama bijelih patuljaka,
  trebali bi ih pronaći prije nego što ih možemo proučiti. Obilje
  teških elemenata na površini bijelih patuljaka sugerira da
  značajan dio njih ima oko sebe stjenovite planete. Loeb i njegov
  kolega Dan Maoz procjenjuju da bi istraživanje 500 najbližih
  bijelih patuljaka moglo rezultirati uočavanjem jednog ili više
  naseljivih planeta tipa Zemlje.
</para>
<para>
  Najbolji način za pronalaženje takvih planeta je tranzitna
  pretraga - traganje za zvijezdom koja prigušuje sjaj dok planet u
  orbiti prolazi ispred nje. Budući da je bijeli patuljak otprilike
  iste veličine kao Zemlja, planet veličine Zemlje blokirao bi
  veliki dio njezina svjetla i stvarao očigledan signal.
</para>
<para>
  Moguće je proučavati samo atmosfere planeta u prolasku ispred
  zvijezde. Kada svjetlost bijelog patuljka zasja kroz prsten zraka
  koji okružuje disk siluete planeta, atmosfera apsorbira dio
  zvjezdane svjetlosti. To ostavlja kemijske otiske koji pokazuju
  sadrži li zrak vodenu paru ili čak i tragove života, kao što je
  kisik.
</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bc3415fa-8f27-11ec-9b52-0242ac12000e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
  Astronomi su posebno zainteresirani za pronalaženje kisika jer se
  kisik u Zemljinoj atmosferi stalno dopunjava, kroz fotosintezu
  biljnog svijeta. Kada bi sav život na Zemlji prestao, naša bi
  atmosfera brzo ostala bez kisika, koji bi se razgradio u oceanima
  i oksidirao na površini. Dakle, prisutnost velikih količina
  kisika u atmosferi udaljenog planeta signalizirala bi vjerojatnu
  prisutnost života.
</para>
<para>
  NASA-in svemirski teleskop James Webb (JWST), čije je lansiranje
  zakazano do kraja ovog desetljeća, obećava da će otkriti plinove
  tih izvanzemaljskih svjetova. Loeb i Maoz stvorili su sintetički
  spektar, replicirajući što bi JWST uočio pretražujući naseljivi
  planet koji kruži oko bijelog patuljka. Oni su utvrdili da bi
  kisik i vodena para bili prepoznatljivi nakon samo nekoliko sati
  promatranja.
</para>
<para>
  "JWST pruža najbolju nadu za pronalaženje naseljenog planeta u
  bliskoj budućnosti", rekao je Maoz.
</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5afd490e-8f28-11ec-8d41-0242ac120011" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
  Nedavno istraživanje astronoma Harvard-Smithsonian Centra za
  astrofiziku (CfA) Courtney Dressing i Davida Charbonneaua
  pokazalo je da bi najbliži naseljivi planet vjerojatno kružio oko
  zvijezde tipa crvenog patuljka (ohlađene zvijezde male mase koja
  prolazi nuklearnu fuziju).
</para>
<para>
  Budući da su crveni patuljci, iako manji i slabiji od Sunca,
  mnogo veći i svjetliji od bijelog patuljka, njihovo blistanje
  preplavilo bi slab signal atmosfere planeta koji su u orbiti.
  JWST bi morao promatrati stotine sati prolazaka planeta kako bi
  imao ikakvu nadu da analizira sastav atmosfere.
</para>
<para>
  "Iako bi najbliži naseljivi planet mogao kružiti oko crvenog
  patuljka, najbliži za koji lako možemo dokazati da na njemu ima
  života mogao bi kružiti oko bijelog patuljka", zaključio je Loeb.
</para>

Ohrabrujući nalaz: Uskoro otkriće izvanzemaljskog života? "U potrazi za izvanzemaljskim biološkim tragovima, prve zvijezde koje ćemo istraživati trebaju biti bijeli patuljci", rekao je Avi Loeb, teoretičar Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CFA) i direktor Instituta za teoriju i računanje, prenosi portal Newsroom America. 
  Oko umirućih zvijezda mogu kružiti planeti sa životom i ako takav
  život postoji mogli bismo biti u mogućnosti otkriti ga u
  sljedećem desetljeću, tvrdi znanstvenik iz američkog
  Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CfA).


  Taj ohrabrujući nalaz dolazi iz novog teorijskog istraživanja
  planeta sličnih Zemlji u orbitama zvijezda koje su tzv. "bijeli
  patuljci". Istraživači su otkrili da bismo mogli otkriti kisik u
  atmosferi planeta koji kruži oko bijelog patuljka mnogo lakše
  nego na planetu nalik Zemlji koji kruži oko zvijezde poput Sunca.


   


  "U potrazi za izvanzemaljskim biološkim tragovima, prve zvijezde
  koje ćemo istraživati trebaju biti bijeli patuljci", rekao je
  Avi
   Loeb, teoretičar
  Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CFA) i direktor
  Instituta za teoriju i računanje, prenosi portal Newsroom
  America.


  Kada zvijezda poput Sunca umre, nadima se preko svojih vanjskih
  slojeva, ostavljajući iza vruću jezgru koja se zove bijeli
  patuljak. Tipičan bijeli patuljak otprilike je veličine Zemlje.
  On se polako hladi i blijedi tijekom vremena, ali može zadržati
  toplinu dovoljno dugo da grije obližnji svijet milijardama
  godina.


   


  Budući da je bijeli patuljak puno manji i slabiji od Sunca,
  planet bi mu trebao biti puno bliži kako bi bio naseljiv s
  tekućom vodom na površini. Naseljivi planet bi obišao bijelog
  patuljka jednom svakih 10 sati na udaljenosti od oko 1,6 milijuna
  kilometara.


  Prije no što zvijezda postane bijeli patuljak ona nabuja u
  crvenog diva, zahvaćajući i uništavajući sve planete u blizini.
  Dakle, planet bi trebao stići u nastanjivu zonu nakon što je
  zvijezda evoluirala u bijelog patuljka. Planet bi se mogao
  formirati od ostataka prašine i plina ili stići u orbitu s veće
  udaljenosti.


   


  Ako planeti postoje u naseljivim zonama bijelih patuljaka,
  trebali bi ih pronaći prije nego što ih možemo proučiti. Obilje
  teških elemenata na površini bijelih patuljaka sugerira da
  značajan dio njih ima oko sebe stjenovite planete. Loeb i njegov
  kolega Dan Maoz procjenjuju da bi istraživanje 500 najbližih
  bijelih patuljaka moglo rezultirati uočavanjem jednog ili više
  naseljivih planeta tipa Zemlje.


  Najbolji način za pronalaženje takvih planeta je tranzitna
  pretraga - traganje za zvijezdom koja prigušuje sjaj dok planet u
  orbiti prolazi ispred nje. Budući da je bijeli patuljak otprilike
  iste veličine kao Zemlja, planet veličine Zemlje blokirao bi
  veliki dio njezina svjetla i stvarao očigledan signal.


  Moguće je proučavati samo atmosfere planeta u prolasku ispred
  zvijezde. Kada svjetlost bijelog patuljka zasja kroz prsten zraka
  koji okružuje disk siluete planeta, atmosfera apsorbira dio
  zvjezdane svjetlosti. To ostavlja kemijske otiske koji pokazuju
  sadrži li zrak vodenu paru ili čak i tragove života, kao što je
  kisik.


   


  Astronomi su posebno zainteresirani za pronalaženje kisika jer se
  kisik u Zemljinoj atmosferi stalno dopunjava, kroz fotosintezu
  biljnog svijeta. Kada bi sav život na Zemlji prestao, naša bi
  atmosfera brzo ostala bez kisika, koji bi se razgradio u oceanima
  i oksidirao na površini. Dakle, prisutnost velikih količina
  kisika u atmosferi udaljenog planeta signalizirala bi vjerojatnu
  prisutnost života.


  NASA-in svemirski teleskop James Webb (JWST), čije je lansiranje
  zakazano do kraja ovog desetljeća, obećava da će otkriti plinove
  tih izvanzemaljskih svjetova. Loeb i Maoz stvorili su sintetički
  spektar, replicirajući što bi JWST uočio pretražujući naseljivi
  planet koji kruži oko bijelog patuljka. Oni su utvrdili da bi
  kisik i vodena para bili prepoznatljivi nakon samo nekoliko sati
  promatranja.


  "JWST pruža najbolju nadu za pronalaženje naseljenog planeta u
  bliskoj budućnosti", rekao je Maoz.


   


  Nedavno istraživanje astronoma Harvard-Smithsonian Centra za
  astrofiziku (CfA) Courtney Dressing i Davida Charbonneaua
  pokazalo je da bi najbliži naseljivi planet vjerojatno kružio oko
  zvijezde tipa crvenog patuljka (ohlađene zvijezde male mase koja
  prolazi nuklearnu fuziju).


  Budući da su crveni patuljci, iako manji i slabiji od Sunca,
  mnogo veći i svjetliji od bijelog patuljka, njihovo blistanje
  preplavilo bi slab signal atmosfere planeta koji su u orbiti.
  JWST bi morao promatrati stotine sati prolazaka planeta kako bi
  imao ikakvu nadu da analizira sastav atmosfere.


  "Iako bi najbliži naseljivi planet mogao kružiti oko crvenog
  patuljka, najbliži za koji lako možemo dokazati da na njemu ima
  života mogao bi kružiti oko bijelog patuljka", zaključio je Loeb.
 'BIJELI PATULJCI' skrivaju tajne 

#Izvanzemaljski život

Ohrabrujući nalaz: Uskoro otkriće izvanzemaljskog života?

Ohrabrujući nalaz: Uskoro otkriće izvanzemaljskog života?